Na danšnji dan: 7. rujna

Počela Borodinska bitka
Ne želeći u izravnom sukobu oslabiti svoje snage Kutuzov je dotada u obrani Rusije koristio defanzivnu taktiku s povremenim manjim udarima, ali je napokon, pod pritiskom cara i drugih generala, bio prisiljen s Napoleonom prihvatiti bitku kraj Borodina. Toga dana 1812. godine sukobile su se dvije snažne vojske, francuska koja je imala 130 tisuća ljudi i 587 topova i ruska s oko 117 tisuća vojnika i 640 topova. Bio je to surovi sudar u kojem se nisu štedjeli životi. Kraj Borodina se vodila jedna od najkrvavijih bitaka u povijesti ratovanja. U jednom danu poginulo je oko 90 tisuća ljudi. Bitka je zapravo ostala neodlučena, premda se može reći kako je to bio Napoleonov poraz u kojem je izgubio velik dio svoje vojske. Sam Napoleon, koji u značajnim trenucima nije štedio pohvale za svoje protivnike, morao je priznati: Kraj Borodina Francuzi su se pokazali dostojni izvojevati pobjedu, a Rusi ostati nepobijeđeni.Borodinska bitka označila je kraj Napoleonova nadiranja u Rusiju i njegov brzi slom do kojeg je došlo nakon povlačenja iz Moskve.

Brazil proglasio nezavisnost
Brazil je bio portugalska kolonija početkom 19. stoljeća. Međutim, manje je poznato da je u to doba glavni grad Portugala bio Rio de Janeiro. Naime, kad je 1807. godine Napoleon okupirao Portugal, portugalski je vladar preselio glavni grad svog kraljevstva u Rio de Janeiro. Kad su se Francuzi povukli, glavni grad je svejedno ostao u Brazilu, kao da je Portugal kolonija, a ne obratno. S vremenom je europski Portugal počeo zahtijevati da se kralj vrati u zemlju, zbog ustavnih reformi. I doista, kralj João otišao je u Lisabon, no prije toga imenovao je svog sina Pedra regentom u Brazilu. Portugalske reforme postale su nepopularne u Brazilu i stoga su Brazilci počeli zahtijevati samostalnost. Današnji dan slavi se u Brazilu kao Dan nezavisnosti. Tog su dana 1822. godine Brazilci isklicali Pedra carem Brazila. Brazil je od tada nezavisno carstvo, a Portugal je i dalje ostao kraljevstvo na čelu s Pedrovim ocem. Kad je otac umro, car Pedro je naslijedio portugalski tron, no uskoro ga je prepustio svojoj kćeri, pa su tronovi opet razdvojeni.

Prvi puta zaplovio brod Lusitanija
Najveći brod na svijetu u doba kad je napravljena, Lusitanija će utjecati na smjer razvoja Prvog svjetskog rata. Zbog svoje brzine i snage od 76 000 KS držala je i Plavu vrpcu. U doba kad je počeo rat plovila je na redovitoj liniji Liverpool – New York. Zanimljivo je da je javnost u Sjedinjenim Američkim Državama u to doba bila protiv američkog ulaska u rat. To je bilo u skladu s dugogodišnjom tradicijom distanciranosti SAD od uplitanja u europsku politiku (tzv. Monroeova doktrina). SAD su se ponašale kao otok, tisućama kilometara udaljen od Europe i zainteresiran samo za svoju sferu utjecaja (Sjevernu i Južnu Ameriku). Tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson (jedini predsjednik u povijesti SAD s doktoratom), bio je miroljubiv i htio je poštedjeti Ameriku ratnih žrtava. Međutim, dogodit će se takve stvari koje čak ni on nije mogao tolerirati. Lusitania je isplovila 1915. godine iz New Yorka prema Europi. Kad je već bila u blizini Irske, ugledala ju je njemačka podmornica U-20 i ispalila torpedo. Došlo je do snažne eksplozije i ogromni brod je potonuo za 18 minuta. Poginulo je 1198 ljudi od čega gotovo stotinu djece. Javnost u SAD je bila zapanjena. Potapanje civilnog broda takve veličine bilo je bez presedana u povijesti. Nijemci su tražili izgovor u činjenici da je Lusitania prevozila puščano streljivo i neku drugu ratnu opremu. No, američka javnost je od tog trenutka bila sve sklonija ulasku u rat protiv Njemačke.

Održano prvo natjecanje za Miss Amerike
Prvo natjecanje za Miss Amerike održano je u Atlantic Cityju na današnji dan prije točno 90 godina. Pobijedila je 16-godišnja Margaret Gorman iz Washingtona D.C. Sa svojih 155 cm ostala je do danas najniža Miss Amerike. Sredinom dvadesetih udala se za Victora Cahilla, prodavača nekretnina, no on je umro 1957. godine. Ona je poživjela do 1995., kad je preminula u dobi od 90 godina.

Preminuo Dino Dvornik
2008. godine preminuo je Dino Dvornik, hrvatski pjevač. Drugi je sin poznatog glumca Borisa Dvornika, koji je preminuo u ožujku 2008. godine. Tri puta je dobio prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu Porin, 1996. godine za skladbu “Afrika”, 1997. godine osvaja Porina za album “Enfant terrible” i 1998. godine dobiva Porin za album “Vidi ove pisme…”, za najbolji kompilacijski album. Glumio je u seriji “Naše malo misto”, a nakon toga u još nekoliko dječjih filmova i serija. Dino Dvornik, pjevač i skladatelj, preminuo je u Zagrebu u svojoj 45. godini života.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content