Potpisan sporazum o prekidu vatre od strane Dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića
1991. godine Tuđman i Milošević u Moskvi potpisali sporazum o prekidu vatre.
Belizar ušao u Kartagu
Bizantski vojskovođa Belizar, jedan od najvećih vojnih stratega u povijesti, 533. godine trijumfalno je ušao u Kartagu. Mjesec dana ranije Belizar je s bizantskom vojskom izvojevao veliku pobjedu nad vandalskim kraljem Gelimerom u bitci kod Ad Decimuma (mjerna jedinica za 10 milja), južno od Kartage. Dva mjeseca nakon toga još je jednom pobijedio vandalsku vojsku u bitci kod Tricamaruma čime je sjevernoafričko Vandalsko kraljevstvo propalo i bilo pripojeno Bizantu. Po povratku u Konstantinopol u čast velikom generalu, tijekom čijeg života se teritorij Bizanta povećao za gotovo polovicu, priređen je poslijednji ikada održani rimski trijumf.
Napoleon stigao na Sv. Helenu
Nakon vladavine od 100 dana i poraza u bitci kod Waterlooa, Napoleon I. Bonaparte 1815. godine stigao je na otočić Svetu Helenu na kojemu je šest godina kasnije i umro. Sveta Helena je smještena u južnom Atlantiku i oko 2 tisuće kilometara udaljena od neke veće kopnene mase čime se Britanci željeli osigurati da se ne ponovi njegov bijeg s Elbe. Iako su postojali razni planovi da ga se izvuče s otoka i prebaci u Sjevernu ili Južnu Ameriku gdje bi osnovao novo carstvo, niti jedan nije bio proveden, a Napoleon se prije preuranjene smrti ‘smirio’ te čak počeo baviti vrtlarstvom što je izazvalo simpatije čak i kod mnogih Britanaca koji ga ranije nisu mogli smisliti.
Jedan od istražitelja dobrovoljne londonske jedinice dobio je paket i pismo od Jacka Trbosjeka
George Lusk, jedan od istražitelja dobrovoljne londonske jedinice 1888. godine dobio je paket i pismo ‘iz pakla’. Radilo se o pošiljci koju je poslala osoba koja je tvrdila da je Jack Trbosjek, a uz pismo je stigla i polovica bubrega koja je navodno pripadala jednoj od žrtava, no i pismo i ‘dodatak’ su tijekom vremena izgubljeni u arhivima. U pismu, za koje većina stručnjaka smatra da je bilo jedno od rijetkih autentičnih pisanih Jackovom rukom, stajalo je:
“From hell
Mr Lusk,
Sor
I send you half the Kidne I took from one women prasarved it for you tother piece I fried and ate it was very nise. I may send you the bloody knif that took it out if you only wate a whil longer
signed Catch me when you can Mishter Lusk”
Strijeljana Mata Hari
Nizozemska plesačica i kurtizana Margaretha Geertruida Zelle, poznatija kao Mata Hari, vjerojatno najpoznatija svjetska špijunka, strijeljana je u 41. godini života na današnji dan 1917. godine. Iako točne podatke o tome je li radila za Nijemce ili je bila dvostruki agent koji je previše saznao, nitko točno ne zna, činjenica je da je osuđena kao žrtveno janje. Čvrstih dokaza protiv nje nije bilo, ali joj je kako bi se opravdala strašna stradanja I. Svjetskog rata, pripisana smrt desetaka tisuća vojnika te je osuđena na smrt. Postoje dvije priče o njezinoj smrti. Prema jednoj je streljačkom vodu netom pred smrt poslala poljubac uz riječi ‘Merci, monsieur’, a prema drugoj je samo rastvorila ogrtač i vojnicima pokazala golo tijelo.
Pokrenut prvi stadionski val
Profesionalni ‘cheerleeder’ Krazy George Henderson 1981. godine u kalifornijskom Oaklandu pokrenuo je prvi u svijetu poznati ‘stadionski val’. Teze o ranijem nastanku valova sežu u velike rock festivale kasnih ’60-ih i utakmice početkom ’70-ih no kako se to sa sigurnošću ne može utvrditi val iz ’81. se računa kao prvijenac. Neke statistike kažu kako se prosječan stadionski val najčešće kreće u smijeru kazaljke na satu brzinom od 12 m/s, odnosno da je u prosjeku u bilo kojem trenutku ‘širok’ oko 15 sjedala. Najveći zabilježeni valovi bili su na NASCAR Sprint Cup Series Sharpie 500 održanom 2008. kada je u njemu sudjelovalo 168 tisuća ljudi, zatim na OI u Sydneyu 2000. kada je 110 tisuća ljudi stvorilo dva simultana vala koji su se kretali u suprotnim smjerovima, te definitivno najveći kada je 1986. na Indianapolisu 500 val prošao više od polovice od 2,5 milja dugog kruga u kojem je smješteno 250 tisuća sjedala.
Rođen Mihail Jurjevič Ljermontov
1814. godine rođen je Mihail Jurjevič Ljermontov, ruski pjesnik. Rođen i odrastao u Moskvi, Ljermontov je napustio moskovsko sveučilište i stupio u gardijsku vojnu akademiju u Petrogradu. Potresen Puškinovom smrću napisao je pjesmu “Smrt pjesnika”, zbog koje je uhićen i po carevoj naredbi premješten na Kavkaz. Pomilovan je, ali zbog dvoboja sa sinom francuskog zastupnika ponovno je premješten na Kavkaz. Nije se uspio osloboditi vojne službe i posvetiti isključivo književnom radu. Godine 1841., došavši u sukob s kolegom iz vojne škole, oficirom Martinovom, ubijen je u dvoboju, u dobi od 26 godina. Kao romantik pjevao je o ljudima snažnih strasti, o proslavljenim junacima i ruskoj prošlosti. Osuđuje društvo kakvo poznaje, te slavi poštenje i snažne karaktere. U romanu “Junak našeg doba” prikazuje zatvoren krug plemićkog društva, junaka čiji je “portret sastavljen od poroka sveg našeg pokoljenja”.
Rođen Friedrich Nietzsche
1844. godine rođen je Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog. Nietzsche je bio strastveni kritičar tada vladajućeg morala i vjerovanja. Smatrao je kako su i religija i moral osigurani na nemoralnim sredstvima te da nisu drugo nego služenje lažnoj transcendentnoj ideji, pojmu, nečemu što izvan konkretnog ovozemaljskog egzistiranja želi propisivati vječne zakone. Nietzsche je smatrao da ovaj život nije nemoralan, nego da je bjesomučna borba u kojoj je umro Bog, a pobjeđuju jači, sposobniji, smjeliji. Stoga je on smatrao kako se umjesto tradicionalnih, trebaju stvoriti nove vrijednosti.
8www.icv.hr, Foto: ilustracija )