Na današnji dan: 2. listopada

Knin zabarikadiran sa svih strana
Početak mjeseca listopada 1990. godine bio je obilježen kratkim, ali zabrinjavajućim vijestima o širenju tzv. kninskog scenarija. Prvoga listopada javljeno je kako je promet na mjestima oko Knina otežan ili potpuno blokiran, a tzv. srpsko nacionalno vijeće u Kninu proglasilo je autonomiju. Zbog obavijesti da su postavljene mine na pruge oko Knina, stali su vlakovi koji voze na tim relacijama. Drugog listopada Knin je zabarikadiran sa svih strana. Preko toga grada prekinut je željeznički promet. Minirana je cesta od Zadra prema Zagrebu. Naoružana straža kod Obrovca pucala je na kamion. Sljedećeg dana – 3. listopada Bukovicom odjekuju eksplozije, a na ulazu u stanicu javne sigurnosti u Obrovcu nepoznati ekstremisti pucali su na policajce. Četvrtog listopada u stanicama javne sigurnosti u Petrinji, Dvoru i Glini oteto je 25 puškomitraljeza, 75 pušaka, 157 pištolja i 59 tisuća komada streljiva. Srpski ekstremisti minirali su vodovod nedaleko od Masleničkog mosta. Širenjem kninskog scenarija na Petrinju, Glinu, Dvor na Uni i Donji Lapac te njegova obrovačka repriza potvrđena su predviđanja da će nova demokratska Hrvatska biti na dulji rok izložena provokacijama velikosrpskih elemenata i raspirivanju hrvatsko-srpskog sukoba.

Dogodilo se peterostruko ubojstvo u amiškoj školi
Na današnji je dan 2006. godine 32-godišnji Charles Carl Roberts IV došao u jednosobnu amišku školu u jednom zaseoku u Pennsylvaniji, uzeo tamošnje amiške djevojčice za taoce i na kraju upucao 10 djevojčica (u dobi od 6 do 10 godina) od čega je 5 umrlo. Ubojica nije bio amiš, nego vozač mljekarskog kamiona iz okolice, oženjen i otac troje djece. Dovozio je mlijeko nekima od obitelji žrtava. Svoju je akciju unaprijed planirao, ostavivši samoubilačka pisma svojoj supruzi i djeci. Prije nego je policija uspjela ući u školu sam se ubio. Amiška zajednica iznenadila je svijet time što je odmah po ubojstvima javno oprostila počinitelju. Dapače, amiši su pohodili suprugu i rođake ubojice i tješili ih, te čak uspostavili dobrotvorni fond za pomoć ubojičinoj obitelji. Trideset amiša bilo je na sprovodu ubojice, a ubojičina supruga je čak bila na sprovodu jedne od žrtava. Ona se javno zahvalila amišima na oproštenju, milosrđu i potpori. Ubojičini motivi ostali su do danas misteriozni.

Praizvedena opera Porin
Hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinski , autor prve hrvatske opere Ljubav i zloba, nije dočekao izvedbu svoje druge i značajnije opere Porin. Praizvedba je održana na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu pod dirigentskim vodstvom Nikole Fallera 2. listopada 1897. Libreto je, kao i za Ljubav i zlobu, napisao Dimitrije Demetar. Gledalište zagrebačkoga kazališta prolamalo se od pljeska oduševljenoga gledateljstva koje je pozdravljalo ne samo uspjelu praizvedbu domaće opere, nego je još više odavalo zakašnjelo priznanje dotad zaboravljenom skladatelju Vatroslavu Lisinskom. U prekrasnom scenskom okviru slikara Emanuela Trnke, Porin je zablistao punim sjajem. Bilo je još puno svečanih izvedba Porina, kao što je ona u povodu 60. obljetnice smrti Vatroslava Lisinskoga godine 1914. zatim prigodom proslave stogodišnjice otvorenja kazališta na Markovu trgu 4. listopada 1934. Porina s mnogo uspjeha izvodi i u naše vrijeme Operni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Započela operacija Tajfun
Na današnji je dan 1941. godine Hitlerova Njemačka započela ofenzivu na glavni grad SSSR-a. Glavna mana te operacije bio je upravo ovaj kasni datum. Naime u Rusiji je već bila odmakla jesen i spremala se zima koja će poremetiti njemačke planove. Zašto je Hitler tako kasno u godini napao Sovjetski Savez? Odgovor leži u činjenici da je bio spriječen prije to učiniti. Želio je napasti SSSR još u proljeće 1941., no razvoj situacije na Balkanu naložio mu je da prvo riješi te probleme. Naime, u Jugoslaviji se u proljeće te godine dogodio državni udar, zbog kojeg je ona prestala biti njemačka saveznica. Hitler nije mogao dopustiti da mu južna granica Njemačke bude ugrožena prije napada na SSSR (nakon aneksije Austrije Njemačka je na jugu graničila s Jugoslavijom). Stoga je morao prvo upokoriti neposlušnu Jugoslaviju. Sličan razvoj situacije bio je i u Grčkoj. Ta dva odlaganja pomaknula su početak napada na SSSR sve do ljeta 1941. godine, a sam napad na Moskvu sve do jeseni. Ofenziva na Moskvu izvršena je s otprilike milijun vojnika, 1700 tenkova i 14000 topova. Zapovjednik obrane Moskve bio je maršal Žukov, najodlikovaniji vojnik u povijesti SSSR-a (jedini četverostruki heroj Sovjetskog Saveza). Početkom prosinca Nijemci su bili tako blizu grada, da su neki njemački zapovjednici mogli vidjeti moskovske zgrade kroz dalekozor. Međutim, temperature su tada padale na minus 20, pa čak, navodno, i do minus 50, što je onemogućilo korištenje vozila i dovelo do smrzavanja velikog broja Nijemaca. U tom trenutku došlo je Sovjetima pojačanje u obliku 18 divizija iz Sibira, koje su bile opremljene za zimsko ratovanje. Nijemci su ubrzo potisnuti, i više nikada nisu uspjeti doći blizu Moskve.

Rođen Mahatma Gandhi
1869. godine rođen je Mahatma Gandhi, indijski političar i mirotvorac. Indijski vođa nacije koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije. Gandhi, znan i kao Mahatma Gandhi, rođen je u hinduskoj obitelji u mjestu Porbandar u današnjoj državi Gujarat. Studirao je pravo na Sveučilištu u Londonu. Nakon što je 1891. završio studij prava (1889. – 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i pokušao raditi u struci, ali u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Južnom Afrikom zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu. Kada je došao u Durban Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce.

Izumljen prvi teleskop u Nizozemskoj
Na današnji 1608. nizozemski znanstvenik Hans Lippershey izumio je prvi teleskop. Njegovo dvoje djece igralo se sa staklenim lećama te su opazili da je slika jasnija kad se leće stave jedna preko druge. To je inspiriralo Lippersheya za usavršavanje naprave slične današnjem teleskopu. Godine 1833. u New Yorku su William Lloyd Garrison i Arthur Tapan na današnji dan osnovali Američko antisegregacijsko društvo. 1870. Kraljevina Italija je nakon uklanjanja francuske zaštite pripojila Rim, koji je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.

Održana prva Pan-Američka konferencija
U Washingtonu je 2. listopada 1889. održana prva Pan-Američka konferencija, koju je organizirao James G. Blaine kako bi povezao SAD i Latinsku Ameriku u području trgovine. 2. listopada 1942. Enrico Fermi je u Chicagu prvi put demonstrirao samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju.

Prvi puta izašao strip Peanuts s Charliem Brownom
Na današnji dan 1950. godine prvi je put u devet novina izašao kultni strip Peanuts, koji prati dogodovštine Charlieja Browna, njegova psa Snoopyja te Woodstocka, Lucy, Linusa i drugih prijatelja. Posljednje izdanje izašlo je 12. veljače 2000. godine, kada je autor stripa umro. Strip se tiskao u 2.600 novina, bio je popularan u 75 zemalja i preveden je na 21 jezik. Dvaput je ekraniziran na TV-u.

Pokušan atentat na Rajiva Gandhija
Godine 1986. dogodio se pokušaj atentata na indijskog premijera Rajiva Gandhija. Bio je indijski premijer od 1984. do 1989. godine. Rajiv Gandhi je stariji sin indijske premijerke Indire Gandhi, koja je sedam godina prije također stradala u atentatu. Gandhi je rođen 1944. u Bombaju, školovan je na sveučilištu Cambridge te je godinama radio kao pilot Indian Airlinesa. Gandhi je u drugoj polovici osamdesetih godina nastojao modernizirati Indiju i učvrstiti sekularnost političkog sustava na kojemu se temeljila indijska demokracija.

Radio Berlin International emitirao svoju posljednju pjesmu
Na današnji dan 1990. godine Radio Berlin International emitirao je svoju posljednju pjesmu, ”The End” grupe ”Doors”. Radio Berlin International pokrenut je u svibnju 1959. kao kontra zapadnonjemačkom radiju Deutsche Welle. Program te radijske postaje svodio se uglavnom na socijalističku propagandu. Postaja je zatvorena neposredno prije ujedinjenja Njemačke.

Rođen Sting
1951. godine rođen je Gordon Matthew Thomas Sumner, britanski glazbenik poznatiji pod umjetničkim imenom Sting. Solo karijeru započeo je kao već etablirano ime, nakon velikog uspjeha njegove rock grupe “The Police”. Sting je u dva navrata održao koncerte u pulskoj Areni u sklopu svojih svjetskih turneja, i to 13. srpnja 1997. godine kao dio Mercury Falling turneje te 13. svibnja 2000. godine u sklopu turneje Brand New Day. Oba su koncerta bila rasprodana i, prema reakcijama kritike i publike, “izuzetna”. Karizmatični glazbenik je često radio soundtrackove za filmove i serije, a i sam se okušao u glumi. Najpoznatija njegova uloga svakako je ona iz 1984. godine, Feyd-Rauthe u filmu Davida Lyncha “Dina – pješčani planet”.

Preminuo Vlaho Paljetak
1944. godine preminuo je Vlaho Paljetak, hrvatski skladatelj i šansonijer. Završio je učiteljsku školu u Arbanasima, te radio kao učitelj na Hvaru i Visu, a usporedno je učio pjevanje i violinu, te kao samouk gitaru. Preko Splita, gdje je neko vrijeme bio član malog orkestra koji su vodili Jakov Gotovac i Ivo Tijardović, stigao je u Zagreb. Želio je postati operni tenor. Slučaj je htio da je u Zagrebačkoj operi bilo slobodno mjesto šaptača, a Vlahu je bio potreban stalni posao. Nastupao je pjevajući uz gitaru svoje popijevke i šansone, skladane često na vlastite tekstove. Snimio je 60-ak popijevki, od kojih su najpopularnije: “Ajme meni”, “Na Jadranu plavom”, “Od one divne noći”, “Pod starim čempresom”, “Adio Mare”, “Popevke sem slagal”, “Fala”, a pjesma “Marijana” (koautor S. Šišić) je stekla svjetsku popularnost.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )