Na današnji dan: 3. listopada

Utemeljena Koreja od strane Tanguna
Prema legendi, Koreju je 3. listopada 2333. pr.Kr. utemeljio Tangun, sin boga neba i žene koja je pripadala medvjeđem klanu. Korejska plemena naseljavala su područje Mandžurije i sjever poluotoka Koreja (Yemaek) i Korejskog poluotoka gdje je živjelo pleme Han. Korejsko pleme Han migrirat će prema sredini poluotoka, gdje će se u 1. stoljeću prije Krista podijeliti u tri federacije. Godine 668. ujedinit će se tri kraljevstva koje će od 918. do 1392. predvoditi dinastija Koryo, ime koje će se u kasnijoj povijesti pretvoriti u Koreja. Godine 1392. opet je na vlasti dinastija Choson, sve do japanske aneksije 1910. Nakon Drugog svjetskog rata 1945. Koreja se oslobodila Japana i podijelila se po 38. paraleli na Sjevernu i Južnu.

Proglašen prvi Dan zahvalnosti
George Washington je 3. listopada 1789. proglasio prvi Dan zahvalnosti, no tek ga je Abraham Lincoln 3. listopada 1863. proglasio državnim praznikom, koji se od tada slavi zadnjeg četvrtka u studenome.

Kraljevina SHS preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju
Na današnji dan 1929. godine Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je u Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon što je uslijed pobuna kralj Aleksandar u siječnju proglasio diktaturu, na današnji je dan promijenio ime države provodeći geslo: “Jedan narod, jedan kralj, jedna država”. Kraljevina SHS, odnosno Kraljevina Jugoslavija naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Nastala je 1. prosinca 1918. i nestala je sa svjetske pozornice 29. studenog 1945. kad je uspostavljena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.

Počelo suđenje u aferi Watergate
Na današnji dan 1974. počelo je suđenje u aferi Watergate. Watergate je naziv za jedan od najtežih političkih skandala u američkoj povijesti. Afera je dovela do ostavke predsjednika Richarda Nixona nakon što je otkrivena njegova umiješanost u pokušaj prikrivanja skandala. U užem smislu, afera Watergate se odnosi na prisluškivanje i provalu u sjedište nacionalnog odbora Demokratske stranke u hotelsko-stambenom kompleksu ‘Watergate’ u Washingtonu. U širem smislu, Watergate je opći pojam za složenu mrežu političkih skandala u SAD-u između 1972. i 1974. godine. Oni su uključivali politički motivirane provale, mito, iznude, prisluškivanje telefona, urotu, opstrukciju pravde, uništavanje dokaza, porezne prijevare, nezakonitu upotrebu vladinih agencija kao što su FBI i CIA, ilegalne doprinose za kampanje i upotrebu novca poreznih obveznika u privatne svrhe. Najviše od svega, Watergate je sinonim za zloupotrebu moći.

Ponovno ujedinjena Njemačka
Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 3. listopada 1990. godine, nakon pada Berlinskog zida. Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Savezna Republika Njemačka, koja je izvorno imala 12 saveznih država i Njemačka Demokratska Republika s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila SR Njemačkoj 1957. Tijekom 1960-ih duž cijele granice, preko 1.000 km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka. Dana 13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni protesti 1968. u SR Njemačkoj doveli su do novog uređenja u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt najviše je doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall, kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava.

Rođen Sergej Jesenjin
1895. godine rođen je Sergej Aleksandrovič Jesenjin, ruski pjesnik. U Petrograd je došao 1915. godine i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u poeziji. Jesenjinova poezija stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Posljednje godine života, Jesenjin je bio u neprestanom stvaralačkom zanosu. “Ne mogu ih zaustaviti”, “to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Nezaboravna ispovijest “Ana Snjegina” izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. “Ana Snjegina” je pjesnikovo i najrealističnije ostvarenje, sa utiscima iz rodnog kraja 1918. godine gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja.
Papa Ivan Pavao II. proglasio Alojzija Stepinca blaženim
Na današnji je dan 1998. godine u Mariji Bistrici papa Ivan Pavao II. proglasio Alojzija Stepinca blaženim. Papa je tada bio u svom drugom posjetu Hrvatskoj. Zanimljivo je da je upravo na današnji dan 1946. godine Stepinac održao obrambeni govor pred jugoslavenskim sudom. Tom je prilikom izjavio: “Na sve tužbe, koje su ovdje protiv mene iznesene, odgovaram da je moja savjest mirna, makar se publika tome smijala. Sada se ne kanim braniti niti apelirati protiv osude. Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti ne samo ismjehivanje, prezir i poniženje, nego – jer mi je savjest cista – pripravan sam svaki čas i umrijeti.”

Zrakoplovi JNA raketirali Paški most
Zrakoplovi JNA na današnji su dan 1991. godine raketirali Paški most i zračnu luku na Krku. U četiri je avionska napada lansirano šesnaestak raketa. Unatoč svemu tome, mostom je i dalje tekao promet. Neprijatelji su napadali svako vozilo koje je išlo prometnicom prema Nadinu, u namjeri prekidanja komunikacije. Oko 16.00 sati jedan zrakoplov je mitraljirao i autobus kojim su se kući vraćali zadarski košarkaši.

William Wallace smaknut najstrašnijom kaznom u Srednjem vijeku
Najstrašnija kazna u Srednjem vijeku bila je rezervirana za veleizdajnike, tj. osobe koje su se pobunile protiv vladara. Osuđenika bi dovukli na stratište privezanog za konja, zatim bi ga vješali do polumrtvog stanja. Nadalje bi ga kastrirali, izvadili mu utrobu i spalili je, te odsjekli glavu. Ostatak tijela bi raščetvorili, a dijelove bi poslali u različite krajeve kraljevstva da vise na javnim mjestima i tako upozoravaju ljude na kaznu koja slijedi u slučaju izdaje vladara. Među poznatim osobama koje su smaknute na takav način bio je i William Wallace (Braveheart) koji je smaknut 1283. godine. Takav način smaknuća u Engleskoj je ukinut tek 1870., a veleizdaja je prestala biti razlogom smrtne kazne tek 1998. godine. Zbog obzira prema javnom moralu, žene koje su bile osuđene zbog veleizdaje bile bi jednostavno spaljene na lomači.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content