Na današnji dan: 31. listopada

Konvoj Libertas uplovio u opkoljeni Dubrovnik
1. listopada 1991. godine Dubrovnik je napadnut s kopna, mora i iz zraka, a već 17. rujna iste godine Jugoslavenska ratna mornarica uvodi potpunu pomorsku blokadu grada. U Dubrovačkom akvatoriju se raspoređuju raketne topovnjače iz sastava 9. VPS Boka te na ovom dijelu Jadrana nasilno uvode zabranu kretanja bilo kakvih plovila. Nakon 4. listopada 1991. godine neprijatelj okupira Slano i na Jadranskoj magistrali presijeca i posljednju vezu Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske. U Dubrovniku je u tom trenutku bez vode, struje, hrane i lijekova bilo oko 50.000 stanovnika računajući i izbjeglice iz svih okupiranih dijelova dubrovačke općine. U tim najtežim trenucima dubrovačke povijesti jedinu su vezu sa svijetom uspostavljali brzi gliseri Odreda naoružanih brodova, koji uspješno probijaju pomorsku blokadu i iscrpljenim stanovnicima dostavljaju male količine lijekova, hrane i ostalih sredstava potrebnih za puko preživljavanje. Ipak, te male količine nisu bile dostatne da bi zadovoljile potrebe brojnog stanovništa. Tek 31. listopada 1991. godine u ranim jutarnjim satima iz dubrovačke luke Gruž u susret Konvoju Libertas isplovljavaju gliseri Odreda naoružanih brodova te nakon pola sata uvode svih 29 brodova, brodica i ostalih plovila u luku u kojoj im je dobrodošlicu poželjelo oko 1.000 stanovnika Dubrovnika. Porukom da nisu zaboravljeni okupljenom stanovništvu obratio se Stjepan Mesić. Nakon dugačkih 30 dana u Grad je stigla toliko očekivana pomoć koja je stanovništvu vratila vjeru i nadu u konačnu slobodu i deblokadu okupiranog Grada.

Slavi se Noć vještica (Halloween)
Noć vještica ili Halloween (Hallowe’en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows’ Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.  Svetkovina je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoći Dana svih svetih. Pogrešno je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda. Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.što se pivijesti ovog dana tiče:
Stari Kelti su 7. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

Legenda o Jacku O’Lanternu (dubljenje bundeva za Noć vještica)
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča glasi ovako:

Nekada davno, u dalekoj zemlji Irskoj živio je Škrti Jack. Bio je to loš čovjek. Ne samo da je bio škrt, kako mu samo ime kaže, nego je bio i lopov, pijanica i lažac. A najdraže mu je bilo ukrasti od onih malo lakovjernijih.
Dobar glas daleko se čuje, a loš još i dalje i tako se malo po malo pročulo na sve strane o Jackovim podvalama. Pričalo se i da ima rep kao vrag. Srebrni rep ima Jack.
Vrag je slušao sve te priče i odlučio im stati jednom za uvijek na kraj. Pokazat će on da je vrag jedan jedini i na Nebu i na Zemlji i to bez konkurencije.
Jedne hladne, jesenske večeri Jack je, po običaju, lutao. Puni mjesec mu je obasjavao put. Jedino što je u tom trenutku htio je bilo domoći se nekog toplog puba.
Odjednom ugleda na cesti vrlo neobičan lik koji mu se zločesto ceri. Odmah mu je bilo jasno tko je to. Nije Jack bio previše iznenađen. Očekivao je da će prije ili kasnije vrag doći po njega.
Škrti Jack ne bi bio Škrti Jack da ne pokuša nasamariti čak i njega.
Zovne Jack vraga, ali ovaj ne odgovori ništa.
Jack: “Vraže! Budući da te vidim, pretpostavljam da mi je ovo zadnja noć na Zemlji….Imaš li što protiv da popijem zadnje piće? Mogao bi mi se ti i pridružiti prije nego odemo…..”
Vrag malo razmisli, ali ne nađe razloga zašto ne bi pristao i prihvati Jackovu ponudu u nadi da će možda i vidjeti kako Jack nekoga nasamaruje.
Došli su do puba i jedno, zadnje piće se pretvorilo u nebrojeno čaša. Kad je svitalo, Jack se digne da krene kući. Vrag skoči koliko je to mogao nakon cijele noći pijančevanja i zaustavi Jacka.
Vrag: “Stani malo…. Nisi platio!”
Jack kaže: “Nemam s čime. Pogledaj, nemam nijednog srebrnjaka.” i pokaže Vragu prazne džepove.
Vrag je i dalje inzistirao da Jack plati jer je Jack bio taj koji je njega pozvao na piće.
Nagne se Jack prema Vragu i šapne mu: “Imam ideju, Vraže. Ti si vrag i svi znaju da se možeš pretvoriti u štogod hoćeš. Pretvori se sada u srebrnjak. Ja ću s tim srebrnjakom platiti, a ti ćeš se kasnije opet pretvoriti u vraga i doći zamnom. “Ha, ha, ha”, nasmije se od srca vrag oduševljen s idejom. Ne prođe ni tren, a Jacku u ruci je stajao sjajan srebrnjak. Jack na brzinu stavi novčić u torbu kraj malog raspela kojega je ukrao to popodne i čvrsto zatvori torbu. Vrag se pokušao vratiti u svoj prvotni oblik, ali kraj raspela nije mogao.
Počeo je vikati i psovati iz torbe, ali ništa nije pomoglo.
Kaže Jack njemu: Maknut ću raspelo od tebe ako obećaš da me nećeš dirati godinu dana, a i ako umrem u međuvremenu, nećeš me odvesti u pakao. Vrag nije imao izbora i pristao je na dogovor.
Tako je Jack dobio još jednu godinu. Godina je proletjela brzo, a Jack se nije ništa promijenio. Ostao je lopov, pijanica i lažac.
Točno nakon godine dana, na istoj cesti gdje i prije, opet je ugledao poznato lice.
Jack: “Vraže, neću te pozvati na piće ovaj put. Možeš li mi, molim te, prije nego što umrem, samo još ubrati onu sočnu jabuku s vrha ovog stabla?”
Bez obzira na prethodno iskustvo, Vrag pristane i skoči na stablo. Ubere jabuku i pokuša sići, ali ne može. Pogleda malo bolje oko stabla, a Jacku ni traga. Onda začuje Jacka kako se valja od smijeha iz grmlja govoreći: “Uklesao sam križ na stablo!” i nastavi se smijati.
Vrag je bio bijesan što je opet dozvolio Jacku da ga prijeđe.
Predloži Jack sljedeće: “Pustit ću te ako mi obećaš da me nećeš dirati 10 godina, a i ako umrem u međuvremenu, nećeš me odvesti u pakao. Vrag opet nije imao izbora i prihvati Jackovu ponudu.
Nakon 7 godina jednako lošeg života kao i prije, Jack je umro u uvjerenju da mu je osigurano mjesto u raju. Međutim, kad je Jackova duša došla na vrata raja, nisu je pustili unutra. Odbijena je uz zabranu da ikada uopće i pogleda u nebo, a kamo li da proba ponovno ući. U pakao nije mogao jer je sam tako tražio.
Zbunjena duša je krenula lutati. Mrkli mrak. Odjednom ugleda poznato lice. Vrag.
Zbog obećanja, Vrag nije mogao uzeti sa sobom Jackovu dušu, ali mu je dobacio komad žara iz pakla da mu osvjetljava put. Da se ne ugasi, Jack je izdubio repu, probušio nekoliko rupa, stavio žar unutra i nastavio lutati jednako kao i prije.
Prozvali su ga Jack of Lantern.
Za jasnih noći, možete ga ponekad još uvijek sresti kako luta mračnim, uskim cestama.”

Martin Luther iznio svojih 95 teza reformacije na vrata župne zgrade u Witenbergu
Reformacija je vjerski i društveni pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. stoljeća. Bio je to pokušaj unošenja duhovnih i strukturalnih promjena u Crkvu što je dovelo do uspostave Reformiranog kršćanstva. Kako mnoge promjene dolaze valjanim povodom tako je vjerska reforma započela buntom jednog svećenika, koji je bio toliko predan instituciji kojoj je pripadao da je smatrao da ju treba promijeniti na bolje. Tako je Martin Luther 31. listopada 1517. godine odlučio započeti raspravu na tada uobičajen način i iznio svojih 95 teza na vrata župne zgrade u Witenbergu.

Proglašen Svjetski dan štednje
Financijska kriza nakon Prvog svjetskog rata prilično je pogodila svjetska gospodarstva, a naročito stanovništvo. Banke su se našle na udaru prve, a nedostatak sredstava najviše im je kočio poslovanje. Stoga su se dosjetili i na današnji dan 1924. godine na sastanku u Milanu proglasile Svjetski dan štednje, kako bi potakle priljev novca u svoje opustošene trezore.

Ubijena Indira Gandhi
Indira Gandhi, indijska premijerka i kći Jawaharlala Nehrua, ubijena je na današnji dan 1984. godine od strane dvojice svojih tjelohranitelja Sikha. To se dogodilo kao posljedica akcije indijske vojske protiv Sikha, za vrijeme njihovog vjerskog blagdana. Tu akciju je naredila Indira Gandhi, a sastojala se od prodora u prostor Zlatnog hrama, najsvetijeg mjesta Sikha, gdje su oni navodno masovno skupljali oružje. Sikhi su takvu akciju smatrali svetogrđem i zato su odlučili ubiti premijerku. Tjelohranitelji su je upucali kad je prolazila kroz vrata koja su čuvali. Tada je trebala imati intervju s glumcem Peterom Ustinovom, koji je snimao dokumentarni film. Navodno su ispucali preko 30 metaka. Obojica su se predala. Jedan je ubijen od strane ostalih stražara, a drugi je osuđen na smrt i obješen.

Na izborima za Nacionalno vijeće u Švicarskoj i žene dobile pravo glasa
Uz Švicarsku se vežu prilično bajkovite asocijacije, s kravicama na golemim pašnjacima i vrijednim Švicarcima koji čuvaju tuđe novce na najbolji način na svijetu. No, i takva država ima svoje manjkavosti, a jednu veliku Švicarci su ispravili na današnji dan 1971. godine. Naime, tada su po prvi puta na izborima za Nacionalno vijeće pravo glasa mogle konzumirati i žene.

Rođen John Keats
1795. godine rođen je John Keats, britanski pjesnik i jedna od vodećih figura romantizma. Od rujna 1818. do rujna 1819. traje Keatsovo najplodinje stvaralačko razdoblje. U toj godini dana napisao je najveći dio svojih djela koja je kritika pohvalila.
Bio je u Škotskoj i Irskoj, ali se prerano vratio zbog narušenog zdravlja. Po savjetu doktora o promijeni klime, sa svojim prijateljem uputio se u Rim. Uselio se u kuću kraj Španjolskih stuba, i tu su se o njemu brinuli prijatelj Joseph Severn i doktor John Clark. Pomoći nije bilo. Iako je tuberkuloza tada bila neizlječiva bolest, Percy Bysshe Shelley i George Gordon Byron vjerovali su da je Keatsa dotukla kritika objavljena u časopisu “Quarterly Review”.Njemu u spomen i čast, Shelley je napisao i pjesmu Adonais. Preminuo je na prijateljevim rukama sa samo 26 godina. Pokopan je na protestantskom groblju u Rimu. Na nadgrobnom spomeniku mu stoji natpis:”Ovdje leži onaj čije je ime zapisano u vodi”. Oscar Wilde mu se divio smatravši ga kraljem.

Preminuo Federico Fellini
1993. godine preminuo je Federico Fellini, talijanski režiser. Fellinijevi filmovi su naširoko hvaljeni, a čak 4 njegova filma dobila su Oscara za najbolji strani film: “Cesta”, “Cabirijine noći”, “8½” i “Amarcord”. Još jedan film, “Slatki život”, jedan je od utjecajnijih filmova 1960-ih, te je proglašen kao 6. najbolji film svih vremena od strane Entertainment Weeklyja. “Slatki život” je i u svakodnevni rječnik uveo riječ paparazzi. Pojam proizlazi iz prezimena prijatelja Marcella Rubinija (igra ga Marcello Mastroianni), koji se u filmu preziva Paparazzo. Godine 1990., Fellini je dobio prestižni Praemium Imperiale nagradu, koju mu je dodijelila Japanska umjetnička asocijacija, a koja se smatra ekvivalentom Nobelove nagrade. Nagrada se dijeli u 5 kategorija: slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, glazba i kazalište/film. Među prijašnjim dobitnicima te prestižne nagrade su Akira Kurosava, David Hockney, Pina Bausch i Maurice Béjart.

(www.icv.hr, blog.dnevnik.hr/thejourney, Foto: Ilustacija )

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content