Na današnji dan: 5. listopada

Obilježava se svjetski dan učitelja
Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Uveden Gregorijanski kalendar u Italiji
Na današnji je dan 1582. godine u Italiji uveden Gregorijanski kalendar. Osim Španjolske, Portugala te Italije, ostale katoličke zemlje nisu ga koristile sve do 1584. Protestanti su odbijali prijeći na novi kalendar i ostali su vjerni Julijanskom do 1700. godine kada su napokon prihvatili “poboljšanu” verziju.

Objavljen prvi singl Beatlesa “Love Me Do”
Godine 1962. legendarna četvorka objavila je svoj prvi singl „Love Me Do” koji je postao jedna od najvećih uspješnica s ploče „Please, Please Me”. Pjesmu su komponirali Lennon i McCartney. Dečki iz Liverpoola tada su počeli pisati novo poglavlje glazbene povijesti.

Dogodila se prva zračna bitka u Prvom svjetskom ratu
Krvavi sukob s početka 20. stoljeća, kojeg mnogi smatraju početkom kraja moderne civilizacije, osim po brojnosti žrtava, brutalnosti i svemu ostalom što karakterizira jedan svjetski rat, poznat je i po ratnim tehničkim inovacijama – raznorazna vozila, tenkovi, puške, artiljerija i avioni. Nažalost, današnji dan ostat će zapamćen i kao dan kada se 1915.godine zbila prva zračna bitka u Prvom svjetskom ratu u kojoj je jedan pilot izgubio život, a drugi zabilježio svoj prvi, u pilotskom žargonu kill.

Emitirana prva epizoda showa „Leteći cirkus Montyja Pythona”
Prije 40 godina BBC je emitirao prvu epizodu poznatog komično-satiričnog showa „Leteći cirkus Montyja Pythona”. Show je poznat po svom surealizmu, komičnim skečevima bez teksta i neobičnim animacijama. Često je bio politički nabijen, a ismijavao je ponajviše britansko društvo i život. Svi članovi su bili visokoobrazovani ljudi i sami su glumili u gotovo svim skečevima. Ekipu su sačinjavali Terry Jones, Michael Palin, Eric Idle, John Cleese, Graham Chapman i Terry Gilliam.

Priča o izraelskom nuklearnom oružju prodrmala politički svijet
Tema nuklearnog naoružanja i atomskog pogona postala je aktualna nakon završetka Dugog svjetskog rata, a do danas nije izgubila na važnosti. No te 1986. godine naslovi svjetskih novina sadržavali su ime države Izrael. Naime, britanski časopis The Sunday Times objavio je na naslovnici priču o izraelskom nuklearnom oružju koja je uzdrmala tadašnji politički svijet.

Preminuo Jacques Offenbach
1880. godine preminuo je Jacques Offenbach, njemački skladatelj.
Svojim velikim, parodističkim operetama, prožetim neodoljivo privlačnom melodikom i poletnom ritmikom kankana, galopa, kadrile i valcera, izgradio je prototip francuske operete. Skladao je sto i dva scenska djela, među kojima se ističu operete “Orfej u podzemlju”, “Lijepa Helena” i “Pariški život”, te romantička fantastična opera “Hoffmannove priče”.

Izveden najjači napad na Vukovar
Na današnji dan 1991. godine izveden najjači do tada napad na Vukovar i okolna naselja – Lužac, Bogdanovce i Borovo Naselje. U Vukovaru je pogođena bolnica. Pojavio se nedostatak lijekova i sanitetskog materijala. Također, izveden je još jedan pokušaj da se zauzme Nuštar.

Masovne demonstracije u Beogradu dovele do ostavke Slobodana Miloševića
Nakon što je objavljena vijest da je kandidat oporbe Vojislav Koštunica na predsjedničkim izborima dobio samo 49% glasova (tj. 1% manje od potrebnoga) i da će zbog toga biti održan drugi krug izbora, Demokratska opozicija Srbije pozvala je građane da se 5. listopada 2000. godine okupe ispred Savezne skupštine kako bi se suprostavili velikoj izbornoj krađi koju je, po zapovijedi Slobodana Miloševića, provela Savezna izborna komisija. Vojislav Koštunica zatražio je od Slobodana Miloševića priznanje poraza u prvom krugu predsjedničkih izbora i ukazao na opasnost od izbijanja otvorenih sukoba u Srbiji ukoliko se to ne dogodi, izjavivši: „Mi ni u kakav drugi krug ne možemo ići, jer bismo time postali sudionici u krađi biračkih glasova. Prijevara iz prvog kruga ne može se poništiti drugim, petim ili tko zna kojim krugom.“ Velika je skupina ljudi oko 15.35 ušla kroz prozor u jugoslavenski parlament. Policija je uspjela velikim količinama suzavca rastjerati znatan broj demonstranata. Međutim, više desetina građana ušlo je do otprilike 16.00 u parlament, dok su se policajci koji su do tada čuvali zgradu povukli. Iz desnog krila parlamenta dizao se gust, crni dim, a razbijena su gotova sva stakla na zgradi. Sljedećeg dana (6. listopada) Milošević je preko televizije i službeno priznao izborni poraz. Novi predsjednik Vojislav Koštunica položio je prisegu dan kasnije.

Raoul Wallenberg postao počasni građanin SAD-a
Švedski diplomat Raoul Wallenberg zaslužan je za spašavanje desetina tisuća Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata. Mađarski su Židovi tijekom većeg dijela rata bili pošteđeni stradanja. Međutim, pred kraj su rata Nijemci odlučili uništiti posljednju veliku židovsku zajednicu u Europi – onu budimpeštansku, koja je brojila oko 700 000 pripadnika. U tu su svrhu poslali zloglasnog Adolfa Eichmanna, SS-Obersturmbannführera, koji je bio potpuno opsjednut idejom uništenja Židova. U pokušaju da spase budimpeštanske Židove, zapadnjaci su poslali Raoula Wallenberga. On je kao švedski poslanik u Budimpešti izdavao Židovima zaštitne putovnice ili ih je smještao u zgrade koje su smatrane švedskim (neutralnim) teritorijem. Kad je Crvena armija zauzela Moskvu, Sovjeti su priveli Wallenberga pod optužbom da je strani špijun. Završio je u sovjetskim zatvorima i više se na Zapadu nikad ništa sigurno nije doznalo o njegovoj sudbini. Vjerojatno je bio u zloglasnom moskovskom zatvoru Lubjanka, a zatim je možda premješten u Sibir. Do danas je ostala misterija gdje je sve bio i kada je umro. Na današnji dan prije 30 godina proglašen je počasnim građaninom SAD-a, kao tek drugi čovjek kojem je ukazana takva čast u povijesti (prvi je bio Winston Churchill). Učinjeno je to na prijedlog kongresmena Toma Lantosa, jednog od Židova koje je Wallenberg spasio.

Transsibirska željeznička pruga

Mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent koja spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem. Duljina glavnog pravca od Moskve do Vladivostoka iznosi 9288,2 km, prolazi kroz osam vremenskih zona i najduža je željeznička pruga na svijetu. Od 2002. godine u potpunosti je elektrificirana. Glavnim pravcem se drži Transsibirska linija, koja prolazi od Moskve do Vladivostoka kroz Nižnji Novgorod, Omsk, Krasnojarsk i Irkutsk. Oko 30% cijelog ruskog izvoza prolazi ovim putem. Drugi pravac je Transmandžurska linija, koja se podudara s Transsibirskom sve do mjesta Tarskaya, oko 1000 km istočno od Bajkalskog jezera. Odavde pruga dalje nastavlja jugoistočno prema Kini i završava u Pekingu. Treći pravac je Transmongolska linija koja se podudara s Transsibirskom do grada Ulan Ude na istočnoj obali Bajkalskog jezera. Od Ulan Ude, pruga nastavlja dalje prema glavnom mongolskom gradu Ulan Batoru, a svoj put završava kao i Transmandžurska linija u Pekingu. Prvotna Transsibirska pruga je zapravo samo istočni dio magistrale, od Čeljabinska (Južni Ural) do Vladivostoka. Ta je dionica duga oko 7000 km i upravo je taj dio prvi izgrađen u razdoblju od 1891. do 1916. Službena izgradnja je započela 31. svibnja 1891. nedaleko Vladivostoka. Toj prigodi je prisustvovao i mladi carević Nikolaj Aleksandrovič, budući car Nikolaj II.. Zapravo je izgradnja započela i ranije, početkom ožujka 1891. kada je započela izgradnja dionice između Miassa i Čeljabinska. Pruga je u cijelosti bila spojena već 3. studenog 1901. kada su se radnici sa zapadne strane susreli s radnicima s istoka, no službeno prometovanje vlakova na cijeloj dionici u to vrijeme još nije postojalo. Vlakovi će punom dionicom od Petrograda do tihooceanskih luka krenuti tek od srpnja 1903. Zanimljivost je da je u to vrijeme željeznica bila prekinuta kod Bajkalskog jezera, a vagoni su se ukrcavali na posebne trajekte i njima prevozili na drugu stranu. Cjelovita pruga između Petrograda i Vladivostoka bez prekida puštena je 1904., a već sljedeće 1905., Transsibirska je pruga spojena s europskim prugama i samim time prvi puta u povijesti bilo je moguće željeznicom putovati od obala Atlantika do Tihog ocena. Troškovi izgradnje u razdoblju od 1891. do 1913. iznosili su 1 455 413 tisuća rubalja.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )