Odzvonilo nekontroliranom vinu iz rinfuze iz susjednih zemalja

Hektolitri vina s trećih tržišta, makedonskog, srpskog, kosovskog…, koji su se gotovo bez ikakve kontrole podrijetla i kvalitete uvozili, pakirali i prodavali na našem tržištu ubuduće će imati jednak tretman kao i domaća.
S izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu koji idućeg tjedna stupa na snagu, konačno će se, naime, i takva vina, koja su u Hrvatsku stizala u rinfuzi, u cisternama, obvezno slati na analizu i ocjenu kakvoće prije puštanja u promet, čime je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u nepuna četiri tjedna ispunio obećanje dano vinarima.
– Na taj ćemo način pratiti i sljedivost tih vina i obilježiti ih evidencijskim markicama – izjavio je Tolušić. Vina koja uvozi u rinfuzi i pretpakovinama do 60 litara trgovac će ubuduće morati evidentirati i prijaviti poljoprivrednoj inspekciji najkasnije dva dana od ulaska pošiljke u RH.

Ona ga potom u roku 15 dana može uzorkovati i, ne udovolji li fizikalno-kemijskim i senzorskim parametrima kakvi se na našem tržištu traže i za domaća vina, neće smjeti na tržište.
Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede HGK, kaže kako je dosad svatko u Hrvatsku mogao uvesti vino u cisternama i direktno ga točiti. Nije se brinulo ni o interesu potrošača ni o njegovoj kvaliteti i sigurnosti. Ima i patvorenih vina pa domaći vinari poput Vlade Krauthakera iz Udruge Graševina Croatia, smatraju kako je pravilnik dobar korak u zaštiti domaćih vinara i tržišta.

– Uvozili smo graševinu s tržišta koja uopće nemaju graševine – kaže Krauthaker, objašnjavajući kako makedonski zakon o vinu, primjerice, uopće ne govori o izvoznom sortimentu niti se kontrolirala njegova kvaliteta prije puštanja na tržište.

– Domaći vinar pak ima niz kontrola i nadzora, od sklopa vinograda, broja trsova po hektaru, uzorkovanja vina prije puštanja u promet i kategorizacije, na tržištu… – dodaje predsjednik uprave Kutjeva Mladen Pavić te upozorava kako privilegirano uvozno može ugroziti i zdravlje potrošača, u podređen položaj stavlja domaću proizvodnju i nanosi ogromne štete vinskom sektoru i nacionalnoj ekonomiji. Dvije litre graševine iz uvoza u nas se mogu naći po cijeni od svega 9,99 kuna.

– Procjene su da će u 2016. uvoz takvog vina premašiti 25 milijuna litara što čini trećinu domaće proizvodnje – ističe Pavić.
Loši trendovi u vinarstvu posljednjih godina lani su kulminirali negativnom bilancom od 240.711 hl vina. U odnosu na 290.109 hl, kojih smo u 2015. uvezli za 29 mil. eura, izvezli smo samo 49.398 hl za 12,4 mil. eura, pri čemu ne tješi činjenica da flaširana vina u prosjeku uvozimo za 1,19 eura, a svoja vani prodajemo za 2,61 euro.

(www.vecernji.hr)