SLUČAJ GAČAC: Grad Virovitica planira nabaviti stepske sokolove koji će otjerati pametne gačce iz gradskog parka

Uporni su, glasni i začuđujuće inteligentni. Traže i pronalaze ostatke peciva ispod koševa za smeće. Jednako vole jučerašnje špagete iz kontejnera u blizini “osmice” kao i sjemenke kukuruza na oranicama. “Obilježavaju” izmetom prolaznike, automobile, klupe i bicikle u gradskom centru. Riječ je o velikom problemu naoko jednostavnog naziva – gačac, a koji Virovitica dijeli s brojnim drugim gradovima u Hrvatskoj.

PENJALICE PUNE IZMETA

Ova inteligentna ptica nalik na vranu već godinama na najvišim granama drveća u gradskom parku svija gnijezda i podiže mlade. Na svijet je prošli mjesec stigla nova generacija, a s njom i novi problemi. Građani danomice apeliraju na odgovorne za pomoć. Upozoravaju ih da su ptice glasne, da je park pun lešina ptića ispalih iz gnijezda i da ih u šetnji pronalaze djeca i psi.

Virovitičanka Buga Zdjelar Vokurka jedna je od majki koja je prijašnjih godina i pismeno upozoravala nadležne da se pitanje gačaca što prije riješi u gradskom parku.

– Ove godine ptice su napravile gnijezda i na onim stablima koja su dosad bila slobodna pa nam je još teže pronaći sigurno mjesto za igru – pokazuje Buga na što misli, na igralištu u blizini Državnog arhiva.

Drvena penjalica, tobogan i ljuljačka puni su izmeta od ptica koje se gnijezde u granama točno iznad dječjih igrala.

– Nisam protiv ptica i prirode, ali ne želim ni da nam se djeca zaraze – smatra Buga koja s obitelji, suprugom i troje mališana želi i češće dolaziti u park i okolicu.

STIŽU STEPSKI SOKOLOVI

– Da, građani nas zovu i upozoravaju da izbjegavaju park upravo zbog ptica. Majke s djecom se žale na igrališta puna izmeta, a vlasnici automobila negoduju jer im gačci na parkiranim automobilima ispod drveća stvaraju štetu i onečišćuju vozila – kaže gradonačelnik Ivica Kirin.

Zbog “slučaja gačac” Grad planira primijeniti konačno rješenje koje se nameće nakon niza bezuspješnih pokušaja da se te inteligentne ptice maknu iz centra grada na neku drugu lokaciju. Prvo će smanjiti broj stabala preuređenjem parka, a zatim slijedi priroda na djelu.

– Plan nam je nabaviti dva stepska sokola koji su njihovi prirodni neprijatelji. Želimo da se ovdje udomaće i počnu ih izlovljavati. Time će ih, nadamo se, natjerati da napuste park i okolicu – objašnjava I. Kirin, dodajući da je u kontaktu sa sokolarima iz cijele Hrvatske u potrazi za spasom od gačaca.

VOLE PARK ZBOG OSTATAKA HRANE

Struka pak kaže da su problem gačaca stvorili sami građani. Ta se vrsta ptica udomaćila uz ljude jer im oni osiguravaju hranu.

– Kontejneri, koševi za smeće, poljoprivredne površine, pa čak i divlja odlagališta mjesta su na kojima pronalaze hranu i to ih veže uz gradski centar – smatra Dinko Rujer, viši savjetnik za komunalno gospodarstvo grada Virovitice, kazavši nam i koje su sve metode isprobane u suradnji s vatrogascima, lovcima i strijelcima s ciljem da se broj ptica smanji.

– Prije sezone gniježđenja vatrogasci su uklanjali gnijezda vodenim topovima. Prijašnjih godina lovci i streljačko društvo pokušavali su ih zastrašiti hicima upozorenja, ali ptice bi se vrlo brzo nakon toga vratile. Jako su inteligentne – tvrdi D. Rujer, te ističe da je gradskim službama prvi cilj postupiti humano, ne ozlijediti pticu nego je navesti na napuštanje postojeće lokacije.

Grad je upravo iz tog razloga prošle godine kupio i na vrh kupole Dvorca Pejačević postavio uređaj koji odašilje ultrazvučne i zvučne signale prirodnih neprijatelja gačaca. No, za sad nije ostvario željene rezultate, ptice se nisu dobrovoljno “preselile” pa se traži novo rješenje, ovaj put nade se polažu u sokolove. Oni će, tvrde stručnjaci s kojima smo razgovarali, možda riješiti pitanje gačaca, ali i potencijalno stvoriti nove probleme. Slikovito objašnjavaju da će stepskom sokolu biti teško objasniti da mu gačac koji je građanima nepoželjan smije biti “na meniju”, a da su mu, primjerice, golubovi koji žive u užoj gradskoj jezgri i koje uzgajaju uzgajivači zabranjeni. Sokol, kažu, slijedi prirodni nagon, a ne nužno ljudske želje. (www.icv.hr; mlo)