Sunce i lijepo vrijeme mame nas na boravak u prirodi. No, šetnje, druženje i druge aktivnosti na otvorenom za sobom nose i određene rizike – susrete s krpeljima. Ugriz krpelja, iako najčešće bezazlen, može biti itekako opasan. Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, a pri hranjenju mogu na čovjeka prenijeti uzročnike opasnih zaraznih bolesti. Najčešće su to virusi i bakterije koji uzrokuju krpeljni meningoencefalitis i lajmsku boreliozu, poznatiju i kao tzv. lajmsku bolest. Današnja medicina uspješno se bori s ovim bolestima kvalitetnim cjepivima i antibiotskim terapijama, no važno je znati nešto više o njima i koje simptome tražiti kako bi se bolest na vrijeme uočila.
KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS
Najpoznatija i najopasnija bolest koju prenose krpelji je krpeljni meningoencefalitis, tj. virusna upala mozga i moždanih ovojnica. Bolest se može podijeliti u dva stadija. Prvi rani stadij karakteriziraju simptomi slični prehladi ili gripi: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i slično. Nakon nje dolazi do latencije, bolest se smiri i zatim se, ukoliko nije liječena, može razviti drugi stadij. U tom slučaju dolazi do nadraživanja moždanih ovojnica, jake glavobolje, osjetljivosti na svjetlo, zakočenosti vrata, mučnina i povraćanja. Mogu se pojaviti i simptomi upale mozga, uslijed čega može doći i do halucinacija i delirija.
– Srećom ova se bolest rijetko razvije u cijeloj svojoj punini, a da bi se mogućnost zaraze smanjila na minimum, postoji adekvatna zaštita cijepljenjem koje se provodi u Zavodima za javno zdravstvo diljem Hrvatske – objašnjava doktor Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije.
LAJMSKA BORELIOZA
Lajmska borelioza ili kronični migrirajući eritem javlja se češće na našem području, a ljudima je poprilično nepoznata. Bolest se odlikuje crvenilom koje se širi oko mjesta ugriza i ukoliko se ne liječi može prouzročiti teške posljedice. Od tri do čak 30 dana nakon ugriza može se pojaviti početno crvenilo za koje je karakteristično da rubovi budu crveniji, a sredina oko ugriza postaje sve bljeđa. Doktor M. Venus ističe važnost djelovanja prilikom pojave tih simptoma:
ZABORAVITE ALKOHOL I ULJE, UZMITE PINCETU U RUKE!
Ukoliko vas ugrize krpelj, najbolje ga je pažljivo odstraniti pincetom, i to primiti ga što bliže koži i laganim povlačenjem izvući. Nikako ga nemojte mazati, jer u tim trenucima zbog stresa krpelj u vaš organizam može ispustiti dodatnu količinu eventualno prisutnog virusa. Dakle, zaboravite na alkohol, ulje, vosak i brojne druge savjete koje ste čuli. Za uspješno odstranjivanje potrebna je samo čista pinceta i mirna ruka. Ukoliko dođe do pucanja pa rilce ili glava ostanu u koži, ne trebate paničariti i kopati ih van. Dovoljno je ostaviti ih, organizam će ih sam odbaciti ili se možete javiti liječniku pa će on u sterilnom okruženju očistiti ostatke pod kožom.
– Izuzetno je važno ne zanemariti simptome i odmah se javiti liječniku jer je riječ o oboljenju koje se vrlo jednostavno liječi dok je u početnom stadiju. Ukoliko se ne liječi, crvenilo nestaje i počinje stadij latencije nakon kojega postoji opasnost za pojavu kasnog stadija gdje bolest uzrokuje oštećenja srčanih zalistaka, zglobova i bubrega.
VAŽAN PREGLED NAKON BORAVKA U PRIRODI
Kako do ugriza krpelja ne bi došlo i opasnost od zaraze ovim bolestima svela na minimum, važno je pregledati se nakon boravka u prirodi. Krpelj čak i po nekoliko sati traži mjesto gdje će ugristi i tako ostavlja dovoljan prostor za uspješno uočavanje i odstranjivanje. Za ugriz traži mekani dio kože, najčešće su to područja iza uha, na tjemenu (posebice kod djece), zatiljak, pazuh, meki dijelovi pregiba lakta i koljena. Ubod najčešće ne osjetimo zbog svojevrsnog anestetika kojeg krpelj luči u svojoj slini, tako da ne možemo računati na to da će ga otkriti bol prilikom ugriza.
Tekst: Mirjana Lukačić