Sunce je izvor života. Umjerene količine UV zraka iz prirodne dnevne svjetlosti potrebne su nam za stvaranje vitamina D, za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja, poboljšanje imuniteta te stimuliranje metabolizma.
Ljudi su se štitili od sunca od antičkih vremena pa sve do ranih godina 20. stoljeća, kada dolazi do popularizacije sunčanja te osunčana koža postaje znak zdravlja i ljepote.
Danas znamo da prekomjerno izlaganje UV zrakama dovodi do preranog starenja kože, zatim karcinoma kože i melanoma te degenerativnih promjena oka.
Sunčev spektar čine: IR zrake koje osjetimo kao toplinu, zatim vidljivo svjetlo koje zamjećujemo okom te UV zrake koje ne možemo primijetiti ni jednim osjetilom.
Što je UV zračenje?
UV zračenje se prema valnoj duljini dijeli na UVA, UVB I UVC zrake, od kojih UVC ne dopiru do površine Zemlje.
UVA zrake su konstantne tijekom dana i godine, prolaze kroz prozorsko staklo, vodu i oblake, prodiru u dublje slojeve kože. Odgovorne su za dugotrajno tamnjenje, fotoalergijske i fototoksične reakcije, razvoj karcinoma kože te fotostarenje.
Lampe u solariju zrače UVA, Svjetska zdravstvena organizacija ih je proglasila kancerogenim i sve je veći broj zemalja koji zabranjuje upotrebu solarija osobama mlađim od 18 godina.
UVB zrake imaju različit intenzitet tijekom dana i godišnjih doba. Na našem području su najintenzivnije tijekom ljetnih mjeseci. Omogućuju nam stvaranje vitamina D u koži. Izazivaju sunčane opekline i direktno su odgovorne za nastanak karcinoma kože i melanoma.
Što je UV indeks?
Način i jačinu zaštite od UV zračenja određujemo prema njegovom intenzitetu i našem tipu kože.
Intenzitet UV pokazuje UV indeks, to je kompjutorski izmjeren parametar koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zraka, odnosno koliko brzo pocrvenimo na suncu.
Može biti nizak (0-2), umjeren (3-5), visok (6-7), vrlo visok (8-10) i ekstreman (11+). Tijekom ljeta u našim krajevima indeks iznosi između 7 i 10, odnosno visok do vrlo visok.
Osim direktno, UV zrake nas osvjetljavaju refleksijom s površina (voda, kamenje…) i raspršivanjem u atmosferi (možemo potamnijeti i u hladovini!).
Koji ste fototip kože?
Fototip kože određuje osjetljivost prema sunčanim opeklinama.
FOTOTIP 1 I 2: svjetla koža, plava ili crvena kosa, svijetle oči, osoba uvijek izgori, rijetko pocrni.
FOTOTIP 3 (mediteranski): tamna kosa, tamne oči, rijetko izgori, uvijek pocrni.
FOTOTIP 4 I 5 (hispanci i crnci): osobe tamne puti.
Osobe tamne puti, ali svijetlih očiju su fototip 2.
Kome najviše štete UV zrake?
Veći rizik za razvoj oštećenja pod utjecajem UV zraka imaju osobe fototipa I ili II, pozitivne obiteljske ili osobne anamneze melanoma, s velikim brojem madeža ( > 100), displastičnim madežima ili velikim prirođenim madežima. Ujedno, na oprezu moraju biti i osobe na imunosupresiji.
Posebnu osjetljivu skupinu čine djeca. Dječja koža je tanja, do 12. godine nemaju u potpunosti razvijenu proizvodnju zaštitnog pigmenta – melanina. Djeca su uvijek fototip I ili II.
Koža pamti – posebno zaštitite one najmlađe
Djelovanje UV zraka je kumulativno (koža pamti). Čak 70-80% ukupne životne akumulacije se ostvari do osamnaeste godine života. Dokazano je da jedna sunčana opeklina, praćena pojavom mjehura, dobivena do 12. godine života povećava rizik razvoja melanoma za čak 1000 puta! Pravilna zaštita djece je ujedno i zalog za njihovo zdravlje. Skup mjera zaštite od štetnog djelovanja sunca nazivamo fotoprotektivno ponašanje. Ono uključuje odjeću koja može biti i sa zaštitnim vlaknima, nošenje šešira i naočala s UV filterima, praćenje UV indeksa, boravak u sjeni, izbjegavanje direktnog izlaganja suncu između 11 i 16 sati te korištenje preparata sa zaštitnim faktorom.
Pripremila: Jasminka Horvat, mag. pharm.