Trgovci na malo koji se bave tradicionalnim obrtima – proizvođači licitarskih srca i raznih slatkiša, igračaka, tekstila, raznih vjerskih i sakralnih motiva – redovni su sudionici kirvaja/kirbaja,vašara i sajmovanja. Nekadašnji zaštitni znak mjesnih blagdana, danas je obrt koji izumire. Razloga je mnogo. Jeftin uvoz takve robe s Bliskog istoka, slab interes mladih za tradicijska zanimanja, ali i nedostatak sluha nadležnih institucija za njihove probleme samo su neki od njih.
MANJE DJECE
No, u posljednjih nekoliko godina iskristalizirao se još jedan problem: sve je manje djece koja na kirvaju kupuju svoje omiljene igračke i slatkiše.
– Redovno sam na kirvajima kako bih nešto zaradio. No vidljivo je da je manje ljudi, manje djece. Neka sela u kojima se nekada dobro poslovalo, sada su potpuno prazna. Zbog toga mnogi od mojih kolega odlaze u udaljenija naselja. Neki od njih su na blagdan sv. Ilije otišli čak na kirvaj u Metković – naglašava Nikola Filić iz Slatine koji se prodajom na malo bavi više od 30 godina.
U ovom poslu ima puno teškoća, kaže. Primjerice, za besplatnu uličnu prodaju mora se ishoditi posebna dozvola, što prije nije bio slučaj te proći detaljna provjera cijele robe koju obavljaju financijski službenici. Mnogi obrtnici posustaju u borbi na tržištu, a mnogi su i zatvorili radnje.
GORAK ŽIVOT MEDIČARA
Branko Bodalija, vlasnik Medičarsko-zanatske radnje iz Virovitice, godinama je poznato lice na svakom sajmu. Slatki štapići, licitarska srca, lizalice, ništa od toga danas nije dovoljno da zaradi za život. Na sajmovima je isključivo iz ljubavi prema tradiciji.
– Nekada se od ovog posla moglo dobro zaraditi, no to su bila vremena kada je država imala sluha za stare zanate i tradicijske obrte. Mi tada nismo plaćali porez. Sada moramo plaćati i porez i razne takse, a sami obrti su nam u izumiranju – kaže Branko Bodalija. Njegov sin pokušao je ići očevim stopama i nastaviti tradiciju, ali od nje nije bilo kruha.
– Uvidio je da tu nema nikakve zarade, da se od tog posla ne mogu platiti ni redovne mjesečne obveze pa je odustao – govori nam Branko Bodalija. Sjevernije županije imaju više sluha za male obrtnike, smatra njegova supruga Antonija, jer su obrtnici ondje oslobođeni određenih davanja, a imaju i pravo na poticaje.
Ipak, u cijeloj ovoj priči ima i zadovoljnih trgovaca. Među njima je Slađana Petrošević, vlasnica obiteljskog obrta Dali iz Slatine.
– Od ovog posla živim. Iako ljudi danas nemaju baš puno novca, ipak uspijem nešto prodati i ne žalim se, zadovoljna sam s ovim što radim. Na slatinskom području nema puno kirvaja. Virovitičko područje je ipak bogatije, a samim time je i zarada veća – kazala nam je S. Petrošević.
Iz Virovitice u druga mjesta često putuje i Branka Tarbuk iz Rezovca. Kada na domaćem terenu nema kupaca, tu je požeški i osječki kraj, dodaje, gdje je više ljudi.
(www.icv.hr, tekst: Zlatko Ciprijanović, foto: Matija Rođak)