Statistike pokazuju kako je od studenog prošle godine većina požara izbila na dimnjacima, a taj trend, unatoč upozorenjima, nastavlja se i dalje. Vatrogasci redovito upozoravaju građane da je potrebno obaviti preventivne mjere u području zaštite od požara, s naglaskom na redovito čišćenje dimovodnih kanala i drugih preventivnih aktivnosti u svrhu izbjegavanja nastanka požara, ali i trovanja.
OBVEZE VLASNIKA ZGRADE ILI NEKRETNINE
– Da bi dimnjak ispravno obavljao svoju funkciju i ne bi predstavljao sigurnosnu prijetnju za svoje korisnike, potrebno je postupati u skladu sa zakonskim propisima i tehničkim normama, u što spada i redovito čišćenje dimnjaka od strane ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja obavlja dimnjačarske poslove na temelju ugovora o koncesiji – objašnjava Zlatko Lovreković, suvlasnik dimnjačarke tvrtke Dimko d.o.o. iz Pitomače.
Svoje dimnjačarske poslove koncesijski obavljaju na području četiriju županija. Osim u Pitomači i Virovitici rade i na području Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, pa čak i Ličko-senjske županije.
Z. Lovreković podsjeća da su vlasnici, odnosno korisnici zgrada dužni održavati dimovodna postrojenja u ispravnom stanju te o tome posjedovati dokumentaciju. Obveza je vlasnika, odnosno korisnika zgrade ili nekretnine omogućiti ovlaštenim osobama redovitu kontrolu i čišćenje ložišta i dimovodnih objekata. Ujedno, dok dimnjačar obavlja svoj posao, ne smije ga se ometati niti ga sprječavati da dođe do dimovodnog objekta.
NOVA ZGRADA, STARINSKI DIMNJAK
Dimnjačari upozoravaju da je najveći problem u činjenici da je čak 70 posto dimnjaka neispravno. Iako su već odavno na snazi novi propisi i nova tehnologija ložišta, zastarjeli dimnjaci od cigle mogu se vidjeti čak i na novim zgradama. Novi propis o gradnji dimnjaka stavlja takve dimnjake u prošlost jer se, ovisno o vrsti goriva za loženje, dimnjaci danas rade od šamotnih, keramičkih i inoks materijala. Osim toga, iz svog iskustva dimnjačari ističu kako su često svjedoci neispravne montaže, nagorjelih dimnjaka, neprilagođenih tavanskih prostorija i posebno neispravnih kondenzacijskih ložišta, poput plinskog. Sve su to posljedice nesavjesnih građana koji ne slušaju savjete dimnjačara ili smatraju da je obvezni redovni pregled – nepotreban.
Sa željom da uštede građani nerijetko angažiraju i privatne majstore ili službe da, primjerice, posao zamjene ložišta ili gradnje dimnjaka obave “na crno”. Iako je taj potez jeftiniji, rezultat može biti poguban ne samo za ljude, nego i za životinje i materijalna dobra. “Ljudi u crnom” stoga upozoravaju da je prilikom gradnje dimovodnih kanala obaveza posavjetovati se s dimnjačarskom službom.
SAVJET DIMNJAČARSKE SLUŽBE
Konkretno, nakon što ovlašteni inženjer obavi svoj dio posla, nacrt se daje na usuglašavanje ovlaštenoj dimnjačarskoj službi i tek se nakon toga izdaje atest za gradnju i korištenje.
– Vlasnike bi to koštalo malo više novca, ali bili bi puno sigurniji. Osim toga, radi se i o nekim tvrtkama i pojedincima koji proizvode jeftine dimovodne elemente koji ne odgovaraju propisima. Naši građani koji su uglavnom u težoj financijskoj situaciji gledaju da što jeftinije prođu, ne razmišljajući pritom o strašnim posljedicama – govore nam dimnjačari iz iskustva. (www.icv.hr, bs)