Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede: Gotovo polovica gradova iz Programa ruralnog razvoja može izvući i do milijun eura poticaja

U travnju kreću novi natječaji na koje se mogu javiti općine i gradovi do 10 tisuća stanovnika – za ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda te sektorski natječaj za ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, a ministar ističe važnost dobre pripremljenosti projekata i poručuje gradovima – ‘Krenite s aktivnostima čim prije, a ne tek u travnju nakon objave novih natječaja’!

Najveći dio sredstava namijenjenih gradovima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova nalazi se u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a o prilikama koje taj program pruža u 2018. sam pisala u prosincu protekle godine.

Iako njegov naziv to ne sugerira, i Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. otvara niz mogućnosti za sufinanciranje projekata jedinica lokalne samouprave, pa tako i gradova. O tome što gradovi mogu očekivati u 2018. godini, razgovarala sam s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.

Što je Programom ruralnog razvoja 2014. – 2020. predviđeno za JLS-e, posebice za gradove?

– Gotovo 80 posto hrvatskog teritorija klasificirano je kao pretežno ruralno područje, od 428 općina, prema posljednjem popisu iz 2011., njih čak 376 imalo je manje od 5000 stanovnika dok je 60 od 127 gradova imalo manje od 10.000 žitelja. Ti su podaci svakako utjecali da se kroz Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. godine uz niz mjera usmjerenih na razvoj poljoprivrede ugradi i mjera 7. Primarni cilj te mjere je osigurati kvalitetnu komunalnu i društvenu infrastrukturu kako bi ruralna područja opet postala poželjna mjesta za život i rad. Moguće je financiranje mnogih projekata, i to uglavnom do 100 posto prihvatljivih troškova kao što su primjerice, projekti izrade prostornih i razvojnih planova te njihovih izmjena, projekti izgradnje sustava vodovoda/odvodnje, projekti izgradnje/rekonstrukcije nerazvrstanih cesta te projekti razvoja društvene infrastrukture gdje je sadržana cijela lepeza investicija poput vatrogasnih, planinarskih i društvenih domova, dječjih igrališta, objekata za sport i rekreaciju, turističko-informativnih punktova i sličnih sadržaja, ali i tržnica te groblja.

Postoje li neke prepreke za JLS s obzirom na veličinu/broj stanovnika?

– Postoje. Za potpore se mogu kandidirati općine ili gradovi koji imaju od 2.000 do maksimalno 10.000 stanovnika, dok se potpore kreću od 5.000 do milijun eura. Naime, u Republici Hrvatskoj jedinice lokalne samouprave su podijeljene na općine i gradove prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i u pravilu općine imaju manje od 10.000 stanovnika, a gradovi više od 10.000 stanovnika. No, postoje i iznimke, pa tako općina Viškovo broji gotovo 15.000 stanovnika dok primjerice grad Komiža ima nešto više od 1.500 stanovnika. Za sve općine i gradove s manje od 10.000 stanovnika smatra se da se nalaze u ruralnom području s obzirom na njihov gospodarski razvoj, postojeću infrastrukturu, broj stanovnika te gustoću naseljenosti.

Imajući u vidu takvu strukturu naših naselja u programu ruralnog razvoja za svako ulaganje određena je veličina naselja u kojem je to ulaganje prihvatljivo. Tako su ulaganja u izradu relevantnih strateških i razvojnih planova prihvatljiva u općinama i gradovima s najviše 10.000 stanovnika. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih prihvatljiva su u naseljima s najviše 2.000 stanovnika. Dok su ulaganja u građenje/rekonstrukciju nerazvrstanih cesta kao i ulaganja u projekte kojima se poboljšava ili proširuje lepeza usluga, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, radi kvalitetnijeg životnog standarda stanovništva u ruralnim područjima prihvatljiva su u naseljima s najviše 5.000 stanovnika.

Koliko su gradovi i općine dosad koristili sredstva iz Programa ruralnog razvoja?

– Kao i inače, i ovdje imamo šarolika iskustva, neke lokalne samouprave vrlo su aktivne u povlačenju nepovratnih sredstava kojima uspješno razvijaju svoja područja, neke su pak još pomalo uspavane. Vjerujem da će uspjeh iz susjedstva, tako ću možda najbolje ilustrirati, uskoro probuditi te sadašnje spavače i motivirati ih da i oni krenu s aktivnostima i ulaganjima. Iznijet ću nekoliko podataka iz dosadašnjih natječaja iz kojih su sredstva već isplaćena ili su u završnoj fazi obrade, a oni najbolje svjedoče o agilnosti terena. Za operaciju 7.1.1 „Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima“ koja je namijenjena naseljima do 10.000 stanovnika financira se do 100 posto prihvatljivih troškova, a potpore su između 5.000 i 70.000 eura. Objavljena su dva natječaja, ukupno je raspoloživ 51 milijun kuna.

Na prvi je stiglo 400 projekata, ugovoreno je 237 u ukupnoj vrijednosti 20,6 milijuna kuna, te su isplate pri samome kraju. Na drugom natječaju primljeno je 230 zahtjeva, za njih tek slijedi administrativna kontrola. Za ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (tip operacije 7.2.1) objavljen je jedan natječaj, a javiti su se mogla naselja s najviše 2.000 stanovnika. Potpora iznosi do 100 posto prihvatljivih troškova, moguća potpora je između 30.000 i 1.000.000 eura. Javila su se 74 korisnika, ukupno je odobreno gotovo 302 milijuna kuna i u tijeku je provedba postupaka javne nabave. Za ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta (tip operacije 7.2.2), korisnici su jedinice lokalne samouprave s najviše 5.000 stanovnika. I ovdje potpora iznosi do 100 posto prihvatljivih troškova, za projekte vrijednosti između 30.000 i 1.000.000 eura. Do sada je raspisan samo jedan natječaj, a zbog iznimnog interesa korisnika i velikog broja zaprimljenih kvalitetnih projekata, donesena je odluka o povećanju sredstava na 696 milijuna kuna. Očekuje se financiranje 214 od 263 prijavljena projekta, izdavanje prvih odluka o prihvatljivosti započelo je 22. prosinca 2017.

Za projekte koji su namijenjeni poboljšanju ili proširenju usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu općine i gradovi s najviše 5.000 stanovnika mogu dobiti i potporu od 80 do 100% prihvatljivih troškova, ovisno o indeksu razvijenosti, za projekte vrijednosti između 15.000 i 1.000.000 eura. Kandidirati mogu i trgovačka društva i javne ustanove neprofitnog karaktera kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, udruge koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo te vjerske zajednice koje imaju organizacijski oblik na lokalnom nivou i bave se humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo. Lista prihvatljivih projekata iznimno je duga, neki od njih su vatrogasni, planinarski i društveni domovi, dječji vrtići i igrališta, sportski objekti, biciklističke staze i sl. Objavljen je tek prvi natječaj, s raspoloživih 375 milijuna kuna. Stiglo je 505 zahtjeva za potporu, procjenjuje se da je potpora dostatna za financiranje 80-90 projekata. Do kraja 2017.godine ukupno je za sve projekte iz mjere 7 korisnicima isplaćeno 18,7 milijuna kuna za 237 ulaganja. U odnosu na ugovorena sredstva isplaćeno je više od 90% sredstava što je pokazatelj uspješne realizacije provedbe projekata koje JLS provode u okviru ruralnog programa.

Što će se događati u 2018. godini kada je korištenje ovog Programa u pitanju?

– Ukupno raspoloživa sredstva za mjeru 7 u programskom razdoblju 2014. -2020. iznose gotovo dvije milijarde kuna. Do kraja 2017. raspisano je natječaja u vrijednosti oko 69% tog iznosa, dok je objava natječaja za preostali iznos planirana u travnju 2018. Predviđeno je raspisivanje dva nova natječaja, i to za ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda te sektorski natječaj za ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu i to za financiranje izgradnje/rekonstrukcije dječjih vrtića s obzirom na iskazani veliki interes u prvom natječaju. Tijekom ove godine natječaje će početi provoditi i LAG-ovi (lokalne akcijske grupe) u skladu sa svojim lokalnim razvojnim strategijama koji također planiraju objavu natječaja za provedbu tipa operacije 7.4.1, ali pod uvjetima odnosno kriterijima odabira specifičnim upravo za područje na kojem se nalaze.

Iako se radi o više specifičnih natječaja, možete li nam načelno reći koji su najvažniji kriteriji odabira za uspješan projekt?

– Važno je ovdje naglasiti da vrlo značajnu ulogu kod odabira, odnosno ocjene projekata u mjeri 7 koja je najizravnije povezana s jedinicama lokalne samouprave, ima indeks razvijenosti. On konkretno kod tipa operacije 7.4.1 određuje i intenzitet javne potpore po projektu. Osim toga, bitni su naravno i razina pripremljenosti te kvaliteta samog projekata.

Jesu li projektne prijave komplicirane, te što od popratne dokumentacije gradovi moraju prikupiti?

– Rekao bih kako iznimno veliki broj zaprimljenih prijava na do sada objavljene natječaje najbolje svjedoči da postupci ipak nisu prekomplicirani. Također, na organiziranim besplatnim informativnima radionicama, koje se održavaju prije ili tijekom trajanja nekog natječaja, svi potencijalni korisnici imaju mogućnost u razgovoru s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobiti kvalitetne odgovore i naputke radi rješavanja eventualnih nedoumica i prepreka u postupku pripreme projekta. Održavanje informativnih radionica u planu je i za natječaje koji će se provoditi u 2018. S obzirom na činjenicu da se uglavnom radi o infrastrukturnim ulaganjima, najvažnije je da korisnici pravodobno pripreme projektno-tehničku dokumentaciju te ishode dozvole za gradnju ili druge potrebne dokumente, poput odluke o suglasnosti vijeća JLS o provedbi projekta. U svakom dosadašnjem natječaju bio je objavljen točan popis dokumentacije i neće se značajno mijenjati kod novih natječaja što znači da se potencijalni korisnici mogu unaprijed pripremati budući da su za sva četiri tipa operacije iz mjere 7 natječaji već bili, te mogu poslužiti kao dobre smjernice za pripremu projekata za nove natječaje. Podsjetit ću još jednom, primarno se financiraju projekti potpuno spremni za provedbu. Stoga potencijalnim korisnicima savjetujem: „Krenite s aktivnostima čim prije, a ne tek u travnju nakon objave novih natječaja“. Provedba svih projekata iz aktualnog ruralnog programa kao i isplata odobrenih sredstava mora završiti najkasnije do kraja prosinca 2023.

Kakva su Vaša očekivanja u 2018. od apsorpcije EU fondova, posebice Programa ruralnog razvoja?

– Program je usvojen 2015., no u mandatima mojih prethodnika dogodio se gotovo dvogodišnji zastoj. Izgubljeno vrijeme pokušali smo nadoknaditi tijekom 2017. Raspisani su natječaji s ukupnom alokacijom od 450 milijuna eura, dok u 2018. godini planiramo objavu natječaja s ukupnim iznosom raspoloživih sredstava većim od 500 milijuna eura. Prema već realiziranoj apsorpciji sredstava iz EAFRD-a Republika Hrvatska se trenutno nalazi u prosjeku zemalja članica Europske unije, s gotovo 20% isplaćenih sredstava od ukupno raspoloživih 2,38 milijardi eura kroz Program ruralnog razvoja. S obzirom na značajan broj prijava na dosadašnjim natječajima za sve mjere, pa tako i za mjeru 7, i vrlo sporu obradu dokumentacije uzrokovanu kompliciranom procedurom lani smo pristupili unapređenju sustava kroz izmjene zatečenih pravilnika. Motiv nam je bio da se kroz znatno pojednostavljene procedure olakša, odnosno ubrza povlačenje bespovratnih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Rezultati su odlični, dok je procedura za projekte iz prvog natječaja za mjeru 4 objavljenog u veljači 2015. trajala gotovo dvije godine, lani smo s novim modelom rada uspjeli da pojedini korisnici već nakon 43 dana od zatvaranja natječaja dobiju odluke o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu. Novi sustav obrade prijava primjenjivat će se i na svim budućim natječajima, uz prethodne izmjene relevantnih pravilnika. Primjenom takvog modela rada, uvjeren sam, iskoristit ćemo ukupno raspoloživa sredstva iz ovog Programa.

Što biste preporučili hrvatskim gradovima, kako da maksimalno iskoriste mogućnosti koje ima EU fondovi otvaraju?

– Već sam rekao, no nije loše još jednom to naglasiti – krenite što prije s pripremom potrebne dokumentacije, pošaljite svoje predstavnike neka sudjeluju na edukativnim radionicama u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja. Nadam se kako je mnogima poznata i mogućnost postavljanja upita za svaki pojedini otvoreni natječaj kroz e-sustav koji je dostupan na mrežnoj stranici Programa ruralnog razvoja ( www.ruralnirazvoj.hr) na kojoj su već objavljeni i brojni odgovori iz kojih je također moguće dobiti naputke kako riješiti eventualne dvojbe vezane uz neke detalje iz natječaja ili uz sadržaj potrebne projektne dokumentacije. (www.gradonacelnik.hr)