DINKO RUJER I NEDJELJKA ŽUPANIĆ O EKOLOGIJI I UREĐENJU GRADA U posljednjih petnaestak godina u Virovitici je posađeno više od 1500 stabala

Cvjetno šarenilo, drvoredi i uređenost, slika je to koju Virovitičani, ali i putnici namjernici prvo primijete u slučajnoj ili namjernoj šetnji Viroviticom. Slika se mijenjala s vremenom, nekada se činilo i da nije tako važno živjeti u gradu prepunom cvijeća i zelenila. Srećom, posljednjih petnaestak godina sustavno se počelo razmišljati o slici koja će grad, ali i njegove stanovnike predstavljati puno dalje od granica naše županije. I u tome se uspjelo! Ne tako davne 2012. godine Virovitica je osvojila nagradu “Zeleni cvijet” za najljepše uređeni grad kontinentalne Hrvatske. Priznanje je to bilo Gradu, Flori, Turističkoj zajednici, ali i svim građanima. Od tog vremena ulagalo se još više u „vizualni identitet“ središta grada, ali i prigradskih naselja. Posebno lijepu sliku stvaraju drvoredi, prijeko potrebni i za mikroklimu, jer bismo bez njih puno više osjetili klimatske promjene.

O važnim ekološkim pitanjima razgovarali smo s Dinkom Rujerom, višim komunalnim savjetnikom u Upravnom odjelu za komunalne poslove, prostorno uređenje i graditeljstvo i s Nedjeljkom Županić, voditeljicom održavanja zelenih površina u virovitičkom komunalnom poduzeću „Flora“.

Gdje su sve posađeni drvoredi u posljednje vrijeme?
– Drvorede intenzivno sadimo od 2005. godine, osim drvoreda u Ulici Petra Preradovića koji je posađen 1997. godine. Od tada pa idućih 7-8 godina provodili smo akcije sadnje po nekoliko stotina stabala. Kada sve zbrojimo, u gradu Virovitici je u posljednjih petnaestak godina posađeno više od 1500 stabala. Nakon 2017. godine ponovno smo intenzivirali sadnju i te godine posadili 90-ak novih stabala, a ove godine oko 70.

Zašto se sade tzv. školovane sadnice?
– Razlog zbog kojeg smo posljednjih godina prešli na sadnju školovanih sadnica većih dimenzija je što smo primijetili da imamo dosta loma i štete kao posljedica namjernog uništavanja pa smo se morali okrenuti takvoj sadnji. Jednostavno nema smisla saditi male sadnice koje će nakon kratkog vremena biti uništene. Svakih nekoliko godina moramo utrošiti toliko sredstva za podsađivanje uništenih drvoreda s kojim bismo mogli posaditi novi drvored u cijeloj jednoj ulici.

Kakvi su planovi kada su budući drvoredi u pitanju? Koliko je teško donijeti odluku o vrsti drveća koje se sadi?
– U planu imamo sadnju drvoreda u Južnom bloku, u rekonstrukciju ide i Gundulićeva ulica do naselja Požari. Ako to ne uspijemo na jesen, svakako ćemo to realizirati na proljeće iduće godine. U Južnom bloku planiramo saditi lipe, a u Gundulićevoj ulici stupaste javore. Jako je teško odrediti vrstu drveća koje se sadi zato što ste vezani prostorom u ulici, morate voditi računa o raznim instalacijama, javnoj rasvjeti, kolnim prilazima, vidljivosti… O puno toga treba voditi računa i nije uopće lako pronaći vrstu drveta i sve to zajedno izvesti.
Još jedna od specifičnosti grada Virovitice su kružni tokovi. Oni su dobili novi izgled, za što je najvećim dijelom zaslužna voditeljica održavanja zelenih površina u Flori Vtc Nedjeljka Županić.

Kružni tokovi su i ranije bili uređeni, zašto ste krenuli s dodatnim uređenjem?
– Imamo šest hortikulturno uređenih kružnih tokova, a dva su bila malo zapuštena pa smo se iz tog razloga odlučili za revitalizaciju. Oni sada imaju sasvim drugačiji izgled, novi su, moderniji i ljepši.

Gdje pronalazite ideje za svoj rad?
– Svaki novi kružni tok je jedan novi izazov, jedna nova kreacija. Onog trenutka kada vidim prostor, rađa se ideja kako bi u konačnici trebao izgledati. Šest je uređenih kružnih tokova, svaki na svoj način je lijep, ali nekako je najviše u središtu pozornosti onaj kod FINE. Prvotno je bio u znaku 777. godišnjice grada Virovitice, a sada je to „glazbeni“ kružni tok, jer Virovitica ima i bogatu glazbenu povijest. U planu su i novi kružni tokovi i već sada se pomalo rađaju ideje. (www.icv.hr, bg)