U posljednja dva tjedna povećao se broj hitnih intervencija zbog uboda stršljena. Potvrdila nam je to doktorica Vesna Savić, voditeljica ispostave Hitne medicinske pomoći u Virovitici i Pitomači. Srećom, nije bilo komplikacija, koje kod osoba alergičnih na ubode mogu biti smrtonosne. Što učiniti ako nas ubode ovaj kukac, upitali smo doktora Miroslava Venusa, ravnatelja županijskog Zavoda za javno zdravstvo „Sv. Rok“. – Koraci prve pomoći su različiti, ovisno o tome jeste li alergični ili ne – govori nam doktor Venus, dodajući kako stršljeni nisu „ubojice“ i neće svaka osoba koju ubodu umrijeti.
– Slučajevi koji mogu završiti smrtnim ishodom ili oni koji zahtjevaju liječenje su u principu kod alergičnih osoba. Kod svih drugih intervencija se razlikuje od mjesta uboda – ističe. Naime, nije isto ubode li nas stršljen u nogu ili vrat i glavu. – Kod uboda na području glave, vrata i jezika pod hitno treba potražiti liječničku pomoć, ostale ubode treba hladiti i promatrati. Ako dođe do sistemske reakcije, povišene tjelesne temperature, osipa i svrbeža po cijelom tijelu, onda se treba obratiti liječniku – objašnjava doktor Venus. Posebno je to važno kod starijih osoba i djece, koji su posebno osjetljivi na ubode.
AGRESIVAN KUKAC
– Ljudi su s dobrim razlogom zabrinuti i trebaju se čuvati jer su stršljeni, u odnosu na pčele ili bumbare, vrlo agresivni. Sadržaj otrova više-manje je podjednak kod svih njih, ali zbog debljeg i dužeg rila koje prodre do dubljih slojeva kože te mogućnosti da ubode više puta, napad stršljena postaje opasniji – ističe. Većina ljudi, kaže, radi grešku kada se susretnu sa stršljenima i osama. Posebno ih odbijaju mirisi lavande, limuna i bosiljka pa i to možete iskoristiti u svoju obranu.
ZAŠTO IH IMA TOLIKO?
– Mislim da ne postoji jednoznačni odgovor na pitanje zašto ih je ove godine više. Jedan čimbenik je vjerojatno klimatski, izuzetno im pogoduju vrućine i suhi dani, a drugi je ljudski faktor – smatra doktor Venus. Kao i za puno promjena u prirodi, vjerojatno smo sami krivi zbog povećanja njihove populacije. Stršljene privlači voće i povrće kojeg je ove godine, zbog povoljnih vremenskih uvjeta, izrazito mnogo. Sve to mogu biti razlozi za njihovu ovogodišnju brojnost. S tim se slaže i veterinarski tehničar Bojan Lučki iz Veterinarske ambulante u Špišić Bukovici koji je jedina educirana osoba za uklanjanje stršljena na našem području. Kako nam kaže, u posljednje vrijeme ima povećan broj intervencija, a ljudima savjetuje da se čuvaju i ne približavaju gnijezdima.
NE PRIBLIŽAVAJTE SE GNIJEZDIMA!
Stršljeni nerijetko svoja gnijezda prave na vrlo nezgodnim mjestima, na tavanima obiteljskih kuća i drugim dvorišnim prostorijama. U gnijezdima promjera 40-ak centimetara može živjeti i do 5.000 jedinki, a upravo je to najbolji razlog zašto se ne približavati gnijezdu. Ni slučajno ga nemojte sami pokušavati ukloniti. Iako izgleda kao da je od papira, gnijezdo ne možete zapaliti, a upravo će nastali dim dodatno potaknuti stršljene na napad. – Uvijek pozovite stručnjake koji su opremljeni i educirani za njihovo uklanjanje – savjetuje Bojan Lučki.
Prirodno nam je u trenucima panike zvati vatrogasce, no oni nisu opremljeni za borbu sa stršljenima. Iznimka su vatrogasci koji se odluče educirati, poput Darka Vujića, slatinskog „terminatora stršljena“ o kojem smo već pisali. A tu su i pčelari poput Dubravka Balinta koji zbog svog iskustva također priskaču u pomoć sugrađanima u nevolji. – Pomažem jer ih ove godine ima jako puno, a i sad imam nekoliko dojava o gnijezdima koje treba ukloniti – rekao nam je D. Balint.
KLOPKE ZA STRŠLJENE
Kako bi smanjili broj stršljena u svojoj okolini, ljudi se koriste različitim klopkama. Svoju možete izraditi od plastične boce i to tako da u njoj probušite rupe promjera do 10 milimetara. Bocu napunite s otprilike tri decilitra piva ili voćnog soka i objesite ju blizu mjesta gdje ste uočili stršljene i ose.
Slična klopka može se napraviti i tako da odrežete gornji dio boce i taj lijevak umetnete u donji dio. U bocu također ulijete pivo ili sok i postavite klopku. (www.icv.hr, ml)