FRKA 2018. Društveni analitičar Marijan Knezović otvoreno o slobodi i cenzuri na internetu

Pitanje “Je li internet slobodna ili policijska država” bila je tema večerašnjeg (ponedjeljak) predavanja mladog zagrebačkog studenta ekonomije, društvenog analitičara i aktivista Marijana Knezovića, u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici.

Spretno baratajući činjenicama koje govore u cenzuri u Kini, sjeveroafričkim i drugim zemljama, publici je u okviru ovogodišnje Frke 2018., Festivala radosne kulture, kao gost predavač otvoreno postavio pitanje i o situaciji u Hrvatskoj.

U kojem mjerilu vlada, državne institucije i multinacionalne kompanije nadziru građane i koja je uloga svakog pojedinca u zaštiti svojih privatnih, ali i građanskih interesa na netu bilo je i pitanje i poruka virovitičkoj publici ovog zanimljivog govornika, sve popularnijeg gosta različitih debata, okruglih stolova…M. Knezović rodom je iz Posušja i autor je bloga na kojem piše uglavnom o društveno-političkim pitanjima i ekonomiji.

-Internet je danas jedan od najvećih segmenata društva i podložan je kontrolama, a pitanje je koliko mi kao zajednica u tim kotrolama možemo ostati racionalni. Hoćemo li nekada koristiti neke stvari kao izlike, a pritom narušavati tuđu privatnost i cenzurirati? Najveća refleksija budućih generacija formira se upravo na internetu, bilo kroz obrazovanje, sport, videoigre, glazbu ili umjetnost.

Ta okosnica društva, ako se postavi na temeljima slobode, ne nametnute od strane vlasti ili neke institucije, nego one slobode koju smo odabrali sami, ta okosnica znači i sigurnu i uspješnu budućnost za nas i naše društvo. Od toga će najviše profitirati upravo oni kojima je danas najteže, oni koji su ugroženi bilo financijski ili politički, kao žrtve cenzure – smatra M. Knezović.

Otvoreno je progovorio i o različitim zakonima namijenjenima zaštiti ugroženih skupina, a koji u ovom trenu ne idu na ruku onima koje bi trebalo štititi na netu, nego multinacionalnim kompanijama ili institucijama vlasti.

Mali mediji i pojedinci danas si ne mogu financijski priuštiti softverska rješenja koja bi ih zaštitila na internetu, a različiti zakoni koji se donose s ciljem zaštite prava običnih korisnika interneta pokazuju svoju licemjernost jer trenutno idu na štetu onih koje bi trebali štititi, poručio je M. Knezović. Kritizirao je stvaranje baza podataka koje će koristiti kompanije ili države, u ime zaštite. Svaki pojedinac mora se izboriti za svoju slobodu na internetu i zaštitu svojih podataka, smatra ovaj mladi društveni analitičar.  Cenzura je dozvoljena samo u nekim slučajevima, bez presedana, zaključio je.

– Jedina cenzura koja je prihvatljiva na internetu je ona protiv pedofilije, seksualnog zlostavljanja i predatora, sve ostalo treba biti u znaku slobode – zaključio je M. Knezović.

Publiku je kratkim uvodnim govorom pozdravila Višnja Romaj, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice. (www.icv.hr, mlo, foto: M. Lovrenc i O. Bešić)