Željko Vrbos: “Hrvatska nema objektivnih razloga za uvoz meda”

Željko Vrbos iz Cabune, donedavni predsjednik Udruge slavonskih pčelara „Slavonski med“ u travnju ove godine preuzeo je mjesto prvog čovjeka Hrvatskog pčelarskog saveza. Danas, nekoliko mjeseci kasnije, vide se veliki rezultati njegovog rada kao predsjednika ovog saveza, na mjestu za koje on sam kaže kako je časno i odgovorno. Sa Željkom Vrbosom govorimo o naporima pčelara u zaštiti domaćeg proizvoda, o medu koji će mjesto naći i u školskim klupama te drugim pitanjima iz pčelarske problematike.

Što je u pčelarstvu obilježilo ovu godinu?
Ono što je obilježilo ovu godinu je nekoliko hvalevrijednih akcija koje ili su nastavljene u kontinuitetu ili začete u ovom razdoblju. Prije svega, radi se na marketingu i povećanju svijesti šire javnosti o kvaliteti hrvatskog meda, dakle zalaganju na tome da hrvatski med dobije priznanje koje i zaslužuje. Nažalost, suočeni smo s visokom infekcijom uvoza meda. Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno čak 1589 tona meda, a ove je godine samo u prva tri mjeseca uvezeno 618 tona, što držim za rekordne količine. Štoviše, tvrdim da objektivnih razloga za uvoz meda u Hrvatsku nema.

Kako stati na kraj uvozu?
Uvoz meda se ne može spriječiti, ali se zato domaći kupac može senzibilizirati da kupuje domaći proizvod, tim više što se ne radi o svakodnevnoj kupovini namirnica poput mlijeka i kruha. Iz tog razloga Hrvatskom pčelarskom savezu važno je da se napravi razlika i svim potencijalnim kupcima i potrošačima da do znanja da je hrvatski med kvalitetniji i zdraviji od većine uvoznih. U vezi s tim pokrenuto je nekoliko inicijativa, a prva od njih i najznačajnija je „Nacionalna staklenka za med“.

O čemu je točno riječ?
U „Nacionalnoj staklenci“ nalazit će se, kao što i sam naziv kaže, isključivo domaći med i na taj će se način na policama potpuno odvojiti od uvoznih medova. U sklopu ovog projekta, ove jeseni Ministarstvo poljoprivrede započet će i provedbu Programa „Školski medni dan“ i promociju meda hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama. Za provedbu programa osigurano je 2 milijuna kuna, od čega 1,2 milijuna kuna za mjeru „Školski medni dan“ i 800.000 kuna za mjeru „Promocija meda hrvatskih pčelinjaka“. Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola, a namjera je podići svijest djece od rane dobi o potrebi konzumacije lokalnih poljoprivrednih proizvoda te ukazati na ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. „Školski medni dan“ održat će se 7. prosinca, na dan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara. Učenicima prvih razreda osnovnih škola dijelit će se med zapakiran sukladno posebnim pravilima Hrvatskog pčelarskog saveza u „Nacionalnu staklenku za med“, volumena 370 mL.

Na koje još načine Hrvatski pčelarski savez pomaže domaćem pčelaru?
Poznato je da je veliki dio domaćih pčelara prisiljen seliti svoje pčele na pašu, a to zna biti i dislokacija od nekoliko stotina kilometara. Od ove godine seleći pčelari, sukladno propisanim uvjetima, mogu koristiti Plavi dizel kao i ostali poljoprivrednici. Za 50 pčelinjih zajednica to je 450 litara Plavog dizela, što smatram sasvim dovoljnom količinom.

Gdje se u pčelarskoj priči nalazi Virovitičko-podravska županija?
Držim da su naši tereni vrlo dobri za pčelare. Prvenstveno se to odnosi na površine pod uljanom repicom, suncokretom, lipom, bagremom, kao naše domicilne kulture, a taj med spada i u najomiljenije medove na europskom tržištu. Nesumnjivo je da su Virovitičko-podravska županija i grad Virovitica lideri u proizvodnji meda. Jedino što nam nedostaje je združeno okupljanje tržišnih viškova i okrupnjavanje ponude te kao takvu je plasirati na vanjsko tržište. Virovitičko-podravska županija svake godine ima suficitarnu proizvodnju meda od oko 50 posto, što je dva puta više proizvodnje od onog što nam treba. Izvozom suficita možemo i balansirati i ostvarivati pravu cijenu meda u Hrvatskoj.

Kako stati na kraj tržišnim viškovima, što je jedan od vodećih pčelarskih problema?
Ove jeseni u Virovitičko-podravskoj županiji pokrenut ćemo pilot-projekt da bismo utvrdili bilancu proizvodnje. Ako rezultati budu dobri, taj ćemo projekt proširiti i na cijelu Hrvatsku. Moramo uzeti cijelu stvar u svoje ruke jer čini mi se da ovako svake godine tržišni viškovi ostaju, pčelari ne mogu prodati svoju robu ili je prodaju za vrlo nisku cijenu, što uvelike narušava njihovu likvidnost i komercijalnost u proizvodnji i jednostavno med ostaje kod pčelara. Vjerujem da će taj pilot-projekt polučiti dobre rezultate i da ćemo konačno stati na kraj viškovima meda, što je i jedan od najvećih problema hrvatskog pčelara. (www.icv.hr, bs)