Baka Marija Kožarić živi mirnim životom u krugu svoje obitelji u Kladarama. Rođena je 17. listopada 1928. godine, a kako kaže, rođendana se nije ni sjetila, a još manje slutila što joj spremaju njeni najmiliji. U nedjelju u podnevnim satima dom su joj počela puniti poznata lica: kćer Katica s obitelji koja živi u Bjelovaru, rodbina sa šireg područja, unuci, praunuci, a svi s darovima za mamu, baku, prabaku, tetku Mariju. Na pitanje kako je to doživjeti devedeseti rođendan baka Marija nije imala odgovor.
-Ni sama ne znam, sama sebi se čudim. Takva zla sem preživljavala od djetinjstava i mladosti, odrađivala muške poslove, sama sem orala na kravama, kopala, školovala braću i svoju decu. Se je to prešlo, a ja još navek delam kolko morem, se ono kaj je na sedeć. Nemrem biti za badav. Odati ne mrem, sretna sem kaj za svoje potrebe po kući još se morem poslužiti sama i to mi puno znači. S ovim rođendanom moji su me jako iznenadili, nisam to očekivala niti za to znala – rekla je baka Marija.
Starija kći Anđelka Mađerić rekla je kako su mislili skromno obilježiti bakin 90 rođendan.
-U dogovoru sa sestrom i mojom djecom mislili smo skromno obilježiti taj devedeseti rođendan naše bake. Na kraju smo se svi rasporedili tko će što nabaviti i napraviti pa je ispalo da nas se s djecom okupilo blizu 50. Drago mi je jer ne znamo što vrijeme nosi, a danas smo svi na okupu čestitarski raspoloženi i jako smo oraspoložili našu baku – rekla je Anđelka, dodavši kako posljednje tri godine baka Marija živi s njima.
-Unatrag sedam godina, preko ljeta uz moju pomoć obrađivala je svoj mali vrt, brinula o kokicama, a na zimu bi ju preselili k nama. Sada je već tri godine stalno kod mene. Njeno zdravlje, variranje tlaka, problemi sa srcem i godine nisu više dozvoljavali da živi sama – govori Anđelka ističući kako je Marija bez obzira na godine još uvijek samostalna.
– Istina je da se teško kreće, ali za svoje potrebe do kupaonice i kretanja unutar kuće to još uvijek može. Ima svoje jutarnje rituale, od pospremanja kreveta, osobne higijene do obaveznog domaćeg kuhanog doručka. Obično je to „anpren“ juhica, razne kaše, pohani kruh i slično, u sezoni jako voli grožđe i paradajz. Kako ne želi biti besposlena, često mi opere suđe, a za ručak čisti i nareže povrće. Trudi se umjesto mene napraviti sve što može – objašnjava Anđelka koja, kako kaže, i danas majku pita za savjet.
-Iako sam ja 50 godina domaćica još se nađem u situaciji da ju pitam za savjet, jer ona još uvijek zna najbolje i pamćenje joj je izvanredno. Ova proslava govori koliko nam baka Marija znači i svi joj želimo da doživi još rođendana – zaključuje Anđelka. (www.icv.hr, bm; foto: B. Mihoković)