EKSKLUZIVNO “Prošetali” smo prvi: Pogledajte kako izgleda postav novoobnovljenog Muzeja na temu Drvenog doba

Šuma je najzahtjevnija soba u Muzeju - posjetitelji će uz pomoć suvremene opreme moći doživjeti šumu svim osjetilima, ilustracija: studio KREAR

Znate li da ćete u „novom“ Gradskom muzeju Virovitica moći vidjeti sjekiru iz neolitika, uživati u multimedijalno dočaranoj šumi natopljenoj kišom i obući haljinu iz virtualnog ormara? Ili uzeti pilu i isprobati posao starog kirijaša i pomirisati staru bakinu smočnicu? Sve to i mnogo više čeka posjetitelje Gradskog muzeja Virovitica, kad otvori svoja vrata, otkriva nam ravnateljica Muzeja, povjesničarka umjetnosti i profesorica filozofije Mihaela Kulej.

PRIČA KROZ 600 IZLOŽAKA

Virovitički list s njom je prvi prošao cijelu zamišljenu šetnju novouređenim prostorima na više od 1200 četvornih metara, ispunjenih pričom o Virovitici i našem zavičaju, ali u prvom redu pričom o Drvenom dobu, kako je nazvana nova muzeološka koncepcija koja pod krovnom temom drvo priča o tom svevremenskom materijalu i mediju kojim se čovjek na osobnoj i općoj razini izražavao i koristio ga od svojih početaka do danas, kaže Kulej.

foto: M. Turkalj

Jer, muzeološka je koncepcija dovršena, prošle su dvije godine neizmjernog rada, istraživanja, pripreme i dogovora. Odabrano je 600 izložaka i definiran je svaki detalj, materijal, popratna fenomenologija, uvjeti koji će čuvati Muzej za budućnost; odabrana je priča koju predstavlja i koja je važna za (virovitičku) povijest i sadašnjost.

Krajem veljače ili početkom ožujka M. Kulej novu će koncepciju morati obraniti i pred Hrvatskim muzejskim vijećem pri Ministarstvu kulture, a nakon toga slijedi opremanje i drugi poslovi do samog otvorenja.

– Bio je ovo projekt koji se radi jednom u životu i želim zahvaliti nositelju projekta, Gradu Virovitica, gradonačelniku Ivici Kirinu i voditeljici projekta Đurđi Aragović. Bio je ovo stručan, jako iscrpan i posvećen znanstveni rad, i sada, kada je muzeološka koncepcija gotova, mogu reći kako smo zadovoljni. Svaki zavičajni muzej, kao i mi, ima klasičan pristup stalnom postavu.

No mi smo se odlučili na drugačiji pristup i drago nam je što smo prema prvim povratnim informacijama dobili pozitivne reakcije struke. Želim zahvaliti i suautorima na muzeološkoj koncepciji iz KREARa iz Zagreba: Nataliji Bajs i Javieru Luriju, kao i svim djelatnicima Gradskog muzeja Virovitica – objašnjava M. Kulej koja kaže kako će umjesto klasičnog zavičajnog muzeja, novoobnovljeni muzej u Virovitici predstavljati muzej teme u okviru svog stalnog postava.

ilustracija: studio KREAR

DRVENO DOBA
A ona je – Drveno doba. Pojam koji nikad nije „saživio“ u arheologiji ili antropologiji (jer drvo nije vezano samo za jedno povijesno razdoblje, nego je prisutno od prapovijesti do danas i predstavlja simbol trajne prisutnosti) poslužio je M. Kulej i timu koji je radio na projektu da priču o Virovitici kroz stalni postav povežu upravo s njim, s drvetom koje je prisutno u čovjekovom životu od rođenja do smrti i u svim fazama njegova života i rada.

– Pravi naziv stalnog postava tražili smo dvije godine, znajući da nam je krovna tema drvo i da nju predstavljamo interdisciplinarno, interaktivno i kroz sve zbirke. Drveno je doba i dovoljno zanimljivo, specificirano, obuhvaća svu širinu naše građe (koja obuhvaća razdoblja od paleolita do suvremenog doba) i kroz sav način ljudskog djelovanja – zadovoljno kaže M. Kulej.

Postav je podijeljen na dva dijela. Prvi je vezan za intimni svijet jedne obitelji, dok se u drugom dijelu drvo promatra kroz privređivanje u svrhu stjecanja sredstava za život. Muzej sadržava još jednu podcjelinu, ističe M. Kulej, a ona se tiče povijesti Dvorca i Grada, predstavljenu kroz razvoj od paleolitika do izgradnje dvorca i obitelji Pejačević.

Ujedno, originalni portreti obitelji Pejačević, a koji su zbog burne povijesti prošlog stoljeća završili u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, vraćaju se kući. Virovitički muzej dogovara višegodišnju posudbu portreta virovitičkih Pejačevića pa će se Pejačevići vratiti kući.

foto: M. Turkalj

POSJETITELJI U GROFOVSKOM RUHU

Novoobnovljeni Dvorac bit će opremljen suvremenom muzejskom opremom, uz audiovizualne, taktilne, didaktičke i olfaktivne sadržaje. Konkretno, posjetitelji će moći interaktivno otkrivati povijest, uz vid, sluh, njuh, dodir te pomoć audiovodiča.

Iskorak k modernom moći će se osjetiti već u podrumu, a nakon njegova obilaska posjetitelji će biti pozvani na pravu „grofovsku zabavu“. Naime, na prvom katu nalazi se prostorija u kojoj se na zanimljiv i zabavan način predstavlja obitelj Pejačević. Bit će opremljena kao velikaški salon, s klavirom u sredini, starim klavirom koji je već poznat Virovitičanima. Uz sve druge muzeografske elemente, ondje će se nalaziti i pravi interaktivni ormar.

– Uz pomoć softvera, posjetitelj će moći ‘ući’ u grofovsku opravu, neovisno je li riječ o muškoj ili ženskoj opravi, ‘obući’ je i uslikati se u njoj i tu fotografiju podijeliti digitalnim putem i na društvenim mrežama – ističe M. Kulej te kaže kako je to samo dio modernih iznenađenja koja je Muzej kroz povijesnu šetnju pripremio svojim posjetiteljima.

PRIZEMLJE- NAKON PRIVREMENE IZLOŽBE, NA KAVU I U SUVENIRNICU

Prizemlje je zamišljeno kao mjesto informiranja, druženja i edukacije. Uz suvenirnicu, u prizemlju se nalazi manja polivalentna dvorana koja je zamišljena kao prostor privremenih izložbi i događanja. To je prostor za sve one koji se bave nekom vrstom umjetničkog izričaja, a može poslužiti i za prezentaciju projekata i manje događaje.
U istočnom je krilu i kafić, uređen u skladu s temom novog stalnog postava – Drveno doba, a bit će dostupan u okviru radnog vremena Muzeja.

 

Šuma je naziv najzahtjevnije sobe – posjetitelji će je moći doživjeti svim osjetilima, ilustracija: studio KREAR

ZAPADNO KRILO MUZEJA
Preko intimne obiteljske priče posjetitelj saznaje i priču o drvetu

Kat novoobnovljenog Muzeja unutar Dvorca Pejačević zamišljen je kao priča o Drvenom dobu i to putem dvaju aspekata– zapadnog i istočnog krila. Zapadni dio Muzeja posvećen je drvetu kao materijalu i to preko intimne obiteljske priče, poveznice obitelji s drvetom koje ih prati od rođenja.

Prva prostorija posvećena je šumi. Ona je ujedno i najzahtjevnija prostorija cijelog Muzeja, jer je zamišljena kao stvarna šuma, uz pomoć multimedije i najsuvremenije opreme koja će posjetitelju omogućiti stvarni doživljaj svakog detalja: šuštanje lišća, životinjica koje proviruju iza stabla, vlagu, kišu, specifičan miris i pjev ptica. Ovdje će se nalaziti i poznate „Krošnje“ Nikole Tricka, batik Branka Marčete, kao i različiti elementi koji odlikuju čovjeka u suglasju s drvetom i šumom.

U prostoriji Alati i Mikeši predstavlja se lokalna poveznica između čovjeka i drveta: Mikeš kao etnik, kirijaš, koji živi od siječe drveća. Posjetitelji će, između ostalog, imati prilike čuti izvorni mikeški govor, vidjeti kako je nekad izgledalo piljenje drveta i iz prve ruke, uz pomoć pile, isprobati taj težak posao.

Virovitička tradicijska gradnja sljedeća je prostorija u koju se ulazi. Drvo je ovdje osnova svake gradnje. Naglasak je na njegovoj upotrebi za izradu kalupa za ciglu, budući da je Virovitica imala puno ciglana, a jednu su napravili i sami franjevci, početkom 18. stoljeća, kako bi mogli sagraditi novu crkvu, sigurniju od požara. Posjetitelj može saznati sve o gradnji kuće „u ključ“, ali i vidjeti vrijedan izložak suvremene skulpture, kuće na stupovima Igora Rufa, „Wunderschon“, uz film s autorom. Nakon što posjetitelj dobije uvid u gradnju izvana, red je da i „uđe“ u jednu kuću iz prošlosti.

Tome služi Dnevni boravak građanske i seoske obitelji. Posjetitelj ovdje može doživjeti razliku između grada i sela, između bogatijeg i većeg građanskog prostora i jedne seoske prostorije koja je bila središte obiteljskog života, spoj svih prostorija u jednoj. Drvo je ovdje neizostavno – od pribora za jelo i kuhanje koje je od njega izrađeno, do kreveta, stolaca, stola i polica za smočnicu. Ovdje se nalazi i stara bakina ostava, koja govori tisuću riječi o načinima čuvanja hrane kroz povijest, od keramičke posude iz doba Kelta do modernijih posuda koje datiraju do sredine 20. stoljeća.

Spavaća soba – ženski svijet, ilustracija: studio KREAR

Svi oni koji su se pitali kako izgleda soba jedne grofice, imat će priliku dobiti odgovor i zadovoljiti znatiželju u Spavaćoj sobi posvećenoj ženskom svijetu. Prvotna soba grofice Pejačević obnovom Muzeja pretvorena je u poseban svijet, građansku sobu koja antropološki pristupa obitelji. Drvo ovdje čuva tajne bračne ložnice, pruža odmor i sigurnost, a služi i kao nakit koji će naglasiti ženinu prirodnu ljepotu. U ovoj sobi nalaze se i posebne drvene škrinje, po uzoru na one naših baka i djedova, u kojima se čuvala posteljina. U ormaru jedno muško odijelo i starinska vjenčanica počinju priču koja će u svoju novu fazu prijeći drvenom kolijevkom smještenom kraj kreveta.

Pri izlazu iz zapadnog krila, Muzej prikazuje nagrađeni film „Magija kose“, koji predstavlja tradicijsko češljanje na ovom području. Zahvaljujući modelu lutke, posjetitelji će moći po uzoru na viđeno i sami počešljati model i isplesti mu kosu na tradicionalan način.

Drvo koje služi i obrtima, cehovima i gospodarstvu, ilustracija: studio KREAR

ISTOČNO KRILO – DRVO OD KUĆNE RADINOSTI DO DIZAJNA

Nakon što posjetitelj prođe zapadnim krilom, koji je posvećen drvetu kroz sferu obiteljskog života, red je na istočno krilo, u kojem se drvo promatra kroz sferu privređivanja u svrhu stjecanja sredstava za život. Tako će u šest novih tematskih cjelina posjetitelji moći upoznati značaj drveta na putu od tradicijskog obrta do suvremenog dizajna.

Prva soba nosi naziv: kućno oblikovanje alata i u njoj su tema tradicijski obrti. Prikazuje se napredak rukotvorina koje je čovjek koristio za vlastite potrebe i napredak kućanstva. Posjetitelji ovdje mogu vidjeti staro oruđe, alate, sve elemente tkalačkog stana i ručno izrezbarene preslice od drveta.

Druga soba posvećena je cehovima koji su djelovali na ovom području, a bili su to: bačvarski, užarski, licitarski, lončarski, obućarski, kovački. Uz izloške kao što su uže, kalupi, originalne stare drvene cehovske škrinje, povelje, pečati i priznanja predstavljaju se cehovi s našeg područja. Povijest obrtničkih udruženja kao i uvid u život i rad nekadašnjih obrtnika i njihov odnos prema struci i školovanju, predstavljeni su pomoću alata, ali i očuvanih diploma, privilegija, statuta, protokola, pečata i dekorativnih škrinja koje su služile za čuvanje dokumenata.

U trećoj sobi riječ je o obrtima, s naglaskom na stolare. Posjetitelji će moći vidjeti pravu radnu sobu stolara majstora Bendaka: njegov radni stol i vitrinu koje je sam napravio, drvenu blagajnu, stolac te radionicu sa svim alatima, nacrtima i materijalom. U ovoj sobi bit će i videoprezentacija – kratki film u kojem Virovitičanin Nenad Jirouš govori o svojoj obitelji stolara, o obrtu kojim se danas bavi, a koji je naslijedio od svojeg pradjeda, preko djeda i oca.

Slijedi put do razvoja drvne industrije. U ovom se prostoru govori o gospodarstvu, virovitičkim pilanama i industrijalizaciji, od pilane Drach preko stolarije Hrast do Tvina i suradnje s arhitektom i dizajnerom Bernardom Bernardijem, kojega je stručno obradila i Muzeju Virovitica pomogla dr. sc. Iva Ceraj iz Hrvatskog muzeja arhitekture pri HAZU.

– Slijedi zatim prostorija na izlasku, namijenjena mladim produkt dizajnerima, koju smo nazvali Aktualne teme jer tu će se moći svojim radovima predstavljati nagrađivani mladi dizajneri na mjesečnoj bazi – kaže Kulej.

Na kraju istočnog krila nalaze se dvije velike prostorije, koje su inače bile spavaonice grofa Pejačevića, a koje su pretvorene u galerijski prostor. Ondje će se nalaziti izbor likovnih (slikarskih i skulpturalnih) djela iz likovne zbirke Donacija Branislava Glumca.

Rukometna lopta jedan je od 9 “highlightsa”, ilustracija: studio KREAR

PODRUM-POVIJEST DVORCA I GRADA VIROVITICE

U podrumu je predstavljena povijest Dvorca i grada Virovitice na oko 300 kvadratnih metara. Počinjemo s devet „highlightsa“ iz povijesti koji su detaljno obrađeni audiovizualnom projekcijom o svakom pojedinom predmetu.

Posjetitelj će tako u kratkom razdoblju „prošetati“ kroz gotovo 3500 godina virovitičke povijesti, zahvaljujući izlošcima, od keramičke žare (posude) za pepeo pokojnika, koja datira iz 1300. g. pr. Kr., odnosno kasnog brončanog doba, pa sve do rukometne lopte vezane za povijest Virovitice šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Na ovom prostoru svoje mjesto imaju i Kelti, zahvaljujući neprocjenjivim nalazima s nalazišta u Zvonimirovu. – Ovaj dio postava djelo je dr. sc. Marka Dizdara, ravnatelja Instituta za arheologiju, koji godinama radi na arheološkim istraživanjima u Zvonimirovu. Ponosni smo što imamo najvrjedniju građu tog dijela povijesti koju čuvamo i koja će biti izložena. Kelte ćemo predstaviti kroz tri osobe: ženu, muškarca ratnika i druida – kaže M. Kulej.

Nakon rimskog doba i bjelobrdske kulture, posjetitelj će moći saznati sve o srednjovjekovnoj utvrdi u Virovitici. Uz gotovo sve aspekte i brojne nalaze, od topovskih kugli, oružja i oruđa, posuđa i dokumenata, imat će priliku otkriti kako je od wasserburga s drvenim palisadama i opkopom ispunjenim vodom, preko osmanlijskih osvajanja i obrane od Turaka živjela virovitička utvrda, odnosno kako je na mjestu utvrde stasao dvorac obitelji Pejačević i uvjetovao urbanistički razvoj grada Virovitice, odnosno gradske cjeline.

Posjetitelji će moći vidjeti rekonstrukciju oltara nekadašnje barokne crkvice iz Sedlarice, ilustracija: studio KREAR

TAVANSKI PROSTOR – LJUDIMA ISPUNJEN, A NEBU BLIZU

Tavanski prostor posvećen je društvenom životu i duhovnosti. Posjetitelj na tom prostoru može saznati važne informacije o svim segmentima društvenog života građanske Virovitice, od kraja 19. stoljeća kroz cijelo 20. stoljeće.

Od lutki u narodnim nošnjama, postavljenima tako da uz pomoć zrcala stvaraju privid kola, pa pregledom djelovanja društava kao što su HPD Rodoljub, Gradska glazba, Teniski klub… sve do začetka Kazališta u svratištu K Lippeovoj ruži…posjetitelj dobiva uvid u bogatu društvenu povijest Virovitice. Kroz društveni život protkan narodnim vjerovanjima stižemo do kupole zapadnog tavana gdje smo smjestili rekonstrukciju oltara nekadašnje barokne crkvice iz Sedlarice s tabulatima i skulpturama.

(www.icv.hr, foto: M. Turkalj i Studio KREAR)