KAKO IZGLEDA “ŠKOLA ZA ŽIVOT” Pisana slova uče tek u drugom razredu, tableti i kvizovi im pomažu u gradivu

Nastavna godina 2018./2019. u povijesti hrvatskoga školstva bit će zapamćena po početku provedbe eksperimentalnoga programa “Škola za život”, a koji se primjenjuje u svim prvim i petim razredima osnovnih škola te u sedmim razredima. Po eksperimentalnom programu podučavaju se tri predmeta: biologija, fizika i kemija.

Reforma uključuje i prvi razred srednje škole i to u četverogodišnjem programu, no samo iz općeobrazovnih predmeta. O novostima iz eksperimentalnog programa već smo pisali, no sada je redakcija Virovitičkoga lista istražila kako “Škola za život” konkretno funkcionira i “na terenu”. Posjetili smo zato dvije osnovne škole koje su na području naše županije jedine uvrštene u program vezan za osnovne škole. U OŠ Suhopolje i OŠ Eugena Kumičića Slatina razgovarali smo s ravnateljima, učiteljima i stručnim suradnicima, kao i s učenicima kojima se nastava znatno promijenila.

U OŠ SUHOPOLJE ZADOVOLJNI SU PROGRAMOM

– Svi ćemo se složiti da je reforma potrebna, no kakva ona treba biti? Sintagma “Škola za život”, osim što pokazuje srž svakog pedagogijskog promišljanja o odgoju i obrazovanju, motivira i pokreće učiteljevu potrebu za promjenom. Naime, ako nije “za život”, onda više nije ni “škola”. Škole bez života nema, no nema ni života bez škole – smatra Anto Škraba, ravnatelj OŠ Suhopolje.


Iznimno je važan profesionalan razvoj učitelja i stručnih suradnika, a među kojima su u prvom redu pedagozi, psiholozi, knjižničari… Novim kurikulumom ne mijenja se sve, učenje će i dalje biti važno i događat će se u razredu, a učitelji će i dalje poučavati te voditi učenike kroz učenje. No vrednovat će ih na drugačiji način.

METODE PRIMJERENE DOBI UČENIKA

-Treba se težiti k razvoju kompetencija, odnosno pravilnom razvoju vještina, stavova i vrijednosti, uz usvajanje znanja. Učitelj treba težiti uporabi različitih metoda poučavanja koje su primjerene dobi učenika i koje omogućavaju ostvarivanje zadanih ishoda, a kao što je rješavanje zadataka povezanih sa svakodnevnim životom – istaknula je Mladena Duvnjak, pedagoginja OŠ Suhopolje. Od učenika se “više ništa neće očekivati”, već će ga se poticati u aktivnom učenju, te će ga se uz pomoć učitelja naučiti kako učiti, razvijajući pritom socijalni i osobni razvoj.

Prvašići su prvi koji sudjeluju u eksperimentalnom programu. Na nastavi svakodnevno koriste tablete i pametnu ploču, ne znajući da takvu nastavu nemaju drugi razredi u školama. Dok su oni zauzeti učenjem slova, brojeva i engleskog jezika, njihova nam je učiteljica objasnila da i dalje u prvom razredu moraju naučiti pisati i čitati. No, veliko olakšanje je to što su pisana slova premještena u program drugog razreda. To ostavlja više vremena za učenje slova te se laganim tempom učenici mogu usredotočiti na čitanje s razumijevanjem i kvalitetnije rješavanje problema.

– Bit škole za život je iskustveno i suradničko učenje, pravi otvoreni nastavni sustav. On daje učitelju mogućnost da dođe na sat, dodijeli temu učenicima i uputi ih da se sami organiziraju. Izbor je velik, od samostalnog rada, do rada u paru, grupama, s raznim pomagalima, na mreži, u udžbeniku ili čitanki. Na kraju sata učitelj može zahtijevati da vidi jesu li učenici to gradivo usvojili – istaknula je Ivančica Fett-Škvarić, profesorica hrvatskog jezika u OŠ Suhopolje.

SAMI BIRAJU NAČINE UČENJA GRADIVA

Na licima učenika petoga razreda vidljivo je oduševljenje provedbom eksperimentalnog programa, koji prate i odlične ocjene. Uz tablete, kojima se najviše vesele, veliki su noviteti digitalni alati za izradu kvizova, umnih mapa, križaljki, stripova, plakata, filmova. Sve to mijenja uobičajen koncept učenja i znatno povećava zanimanje učenika.
U razredima se nalaze i asistenti u nastavi koji su se također morali prilagoditi kako bi pomogli učeniku s teškoćama.

– Najvažnija je upotreba tableta – cilj je da dijete nauči upravljati tehnologijom što samostalnije. Kako bih ja mogao pomoći tom djetetu, morao sam se i sam educirati o digitalnim alatima – kaže nam asistent Josip Egri.

Ove školske godine prvi je put uvedena izborna nastava informatike već u prvi razred. Mnogi na to gledaju kao na odličan potez u eksperimentalnoj fazi “Škole za život”. Novost je također informatika koja je postala obavezan predmet za učenike 5. i 6. razreda.

– Nastavni sadržaji su uglavnom ostali isti, ali se mijenja način rada. Vrlo je važno da učenici mogu sami birati digitalne alate ili druge načine kojima će ostvariti određeni ishod, dok im učitelj daje osnovne upute – istaknula je učiteljica informatike Vesna M. H. te dodala kako posebno pokušava razviti postupke vrednovanja vlastitog rada, tj. samovrednovanja te vršnjačkog vrednovanja.

OŠ EUGENA KUMIČIĆA SLATINA S ODUŠEVLJENJEM SE UKLJUČILA U EKSPERIMENTALNI PROGRAM

– Čim je Ministarstvo objavilo da se kreće s eksperimentalnom fazom Škole za život, nisam dvojila ni sekunde, željela sam uključiti našu školu u eksperiment. Iako neki učitelji i roditelji još uvijek nisu spremni prigrliti novi način obrazovanja, učenici su pokazali veliko oduševljenje – istaknula je Božica Majhen, ravnateljica OŠ Eugen Kumičić Slatina te naglasila da je potreban noviji način podučavanja jer su današnja djeca vezana za tehnologiju i digitalizaciju te da je “krajnje vrijeme da se pokrenemo”.

UČENJE KROZ IGRU

Razgovarali smo s učenicima petoga razreda koji su istaknuli kako im se sviđa nova učionica koja sadrži pametnu ploču.

– Ako jedan dan ne koristimo tablete ili pametnu ploču, onda učimo igrajući se raznih igara ili kvizova koje nam nastavnica pripremi – istaknula je Petra Z., učenica 5. razreda koja je dodala kako su nedavno na satu engleskog jezika ugostili dvije gošće iz V. Britanije koje su na poslijepodnevnoj čajanci organiziranoj u razredu govorile o kulturi u njihovoj zemlji.

– Iako se eksperiment provodi samo u prvom i petom razredu, osjećam se slobodnom primjenjivati sve dobro i na ostale razrede, koristeći pritom pametnu ploču koja mi uvelike olakšava rad, a djeca uživaju. Naravno, trudimo se balansirati između starih i novih nastavnih metoda, a sve za što bolji uspjeh učenika – istaknula je profesorica engleskog jezika Silvija Mađarić.

Profesorica hrvatskoga jezika Marijana Toplak pokazala nam je kako je to kada se “Škola za život” primjenjuje u životu. U svom podučavanju, naime, učenike redovito kroz šalu podsjeća na moto “Ne učimo radi ocjene, nego radi znanja!”.

-Sviđa mi se nov princip učenja, sve radimo na drugi način. Gotovo u svim predmetima radimo nešto pomoću digitalnih sadržaja – istaknuo je učenik Leon Peternel.

Uspjeh učenika vidljiv je u svim poljima i gdje god je moguće, primjenjuje se rad u e-sferi., što oni dobro prihvaćaju. No, kako bi do došlo do primjene ovoga načina rada, i učitelji su se trebali obrazovati prije nego što su krenuli podučavati učenike.

-Osobna edukacija traje još od travnja prošle godine. Sada smo već jako dobro educirani, ‘čvrsto stojimo na zemlji’. Na početku je bilo teško. Prvo smo trebali proučiti nacionalni okvirni kurikulum, metodički priručnik, sve važne dokumente i tek onda izraditi vlastiti kurikulum koji je trebalo primijeniti u razredu – rekla nam je Žaklina Krstičević, učiteljica prvoga razreda te podcrtala kako je za sve navedeno trebalo puno truda i rada, no da se sve i isplatilo.

(www.icv.hr, lmh, foto: L. Martinko-Hock, arhiva)