FOTO Gošće iz Like u Slatini predstavile knjigu ”Lička kapa” povodom jubilarke slatinske Udruge Ličana Vila Velebita

Udruga Ličana Vila Velebita Slatina, povodom obilježavanja 10 godina rada i postojanja, u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Slatina jučer (srijeda) je održala promociju knjige ”Lička kapa” koju su predstavile same autorice dr. sc. Tatjana Kolak i voditeljica FA ”Dr. Ante Starčević” Dragica Rogić. Knjigu je izdalo Pučko otvoreno učilište ”Dr. Ante Starčević” Gospić 2013. godine.

Prije početka predstavljanja knjige, sve nazočne u Art dvorani POU Slatina pozdravio je predsjednik Udruge Ličana Vila Velebita Slatina, Željko Šnjarić, među kojima su bili i predsjednik Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije Miran Janečić i slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, a potom su gosti iz bizovačke Udruge Ličana izveli par ličkih pjesama.

U prvom je dijelu predstavljanja knjige dr. sc. Tatjana Kolak iznijela povijesne značajke, promjene i simboliku ličke kape tijekom posljednjih 300-injak godina.

– U etnografskoj baštini na području Like korjenita se devastacija najviše očitovala na tradicionalnoj narodnoj nošnji. Jedini preživjeli element koji se još nosio na gospićkom sajmu bila je lička kapa, crvenkapa ili kićanka. Tijekom vremena ostala je simbolom pripadnosti jednom regionalnom kulturnom krugu i tako se percipira i danas – rekla je Kolak.

– No, tijekom vremena doživjela je drastične promjene i od početnog izgleda crvenkape s blagim šiljatim ili stožastim dnom s crnim koncem izvezenim motivima poput spirala ili paunova pera svedena je na industrijski ogoljenu kapu ravnog dna bez ikakvih ukrasa. Tendencija zaravnjenja dna pojavila se početkom 20. stoljeća kako bi se na dno kape mogao izvesti novi motiv, hrvatski grb, o čemu postoji svjedočanstvo vezano uz izvjesnu babu Šubajićku. Do kraja 2. svjetskog rata u Gospiću je radila kapara u vlasništvu Luke Adžije u kojoj su radile djevojke iz okolnih sela – dodala je T. Kolak.

Pitanje je kakva bi percepcija o ličkoj kapi, crvenkapi danas bila da Dragica Rogić nije prikupila sjećanja starijih te s udrugom koju je vodila pokrenula izradu originalne verzije kape. Bod lančanac naučilo je nekoliko članica Gačanke i počela se kapa izrađivati ponajprije za potrebe folklornih skupina. Danas je sve veća potražnja za originalnom ličkom crvenkapom, sve je više poziva zainteresiranih kupaca iz raznih krajeva, najčešće ličke krvi, pa Rogić vjeruje kako će izrada tradicijske kape sasvim zaživjeti u odnosu na dosadašnju dominaciju ogoljene industrijske kape.

– Da se nismo uhvatili vezenja kapa i dalje bi bile samo industrijske, a mnogi ih folkloraši i danas, na žalost, nose iz neznanja. Tvrde kako je takvu kapu nosio i njihov otac, pa je stoga to autentična kapa, no riječ je zapravo o industrijskoj verziji koja je potisnula originalnu – zaključila je Rogić.

Nakon predstavljanja knjige, gošćama iz Gospića, Miran Janečić, Denis Ostrošić i tajnik slatinske udruge Robert Turkalj su u ime organizatora uručili cvjetne bukete, a potpredsjednik udruge Martin Rukavina članovima udruge uručio je rukom rađene ličke kape.

Promocija knjige ”Lička kapa” povodom jubilarke slatinske Udruge Ličana Vila Velebita završila je, kako to Ličanima i priliči, prigodnim domjenkom.

(www.icv.hr, adf, foto: D. Fišli)