Policijski službenici na graničnom prijelazu Terezino Polje samo u ožujku uspjeli su zaustaviti ulaz četiri teretna vozila sa dugometricom bagrema i bukve, a koji su iz hrvatskih šuma nezakonito trebali završiti na stranom tržištu. U svim slučajevima riječ je o prijevoznicima i tvrtkama iz Hrvatske, a koje dolaze s područja Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske županije, ističu u PU virovitičko-podravskoj. Iz koje je točno šume drvo došlo, ostala je nepoznanica, budući da niti u jednom slučaju prijevoznik nije imao temeljni dokument nužan za transport – popratnicu (sadržaj teretnog lista).
DRVO „NEPOZNANICA“
Riječ je o svojevrsnoj „osobnoj iskaznici“, dokumentu koji „popraća“ drvo iz šume ili mjesta na kojem je izvršena sječa u daljnji promet i koja vrijedi 24 sata, a na kojoj se nalaze podatci o vrsti, dužini i srednjem promjeru sortimenta, drvni obujam i navedenoj osobi koja je izvršila obilježavanje. Prije popratnice, drvo mora dobiti propisan žig (na jedno ili oba čela), a faksimil tog žiga kasnije će se kao ovjera naći i na popratnici, još jedan dokaz autentičnosti da se u prikolici, ali i na papiru nalazi isto. Inače, prema Zakonu o šumama, stavljanje u promet, trženje, pohranjivanje ili prijevoz nepropisno obilježenog, neobilježenog ili drva za koje nije izdana popratnica u Hrvatskoj smatra se prekršajem.
Upravo to evidentirali su i prijavili rukovoditelji i službenici granične policije u Terezinom Polju u četiri slučaja na našem području u samo mjesec dana; u svim slučajevima drvo je bilo „nepoznanica“ jer nije imalo temeljni dokument otkud dolazi. Zanimljiva je i činjenica da su svi prijevoznici i tvrtke s područja hrvatskih županija, a drvo je trebalo završiti na stranom tržištu, najvjerojatnije odmah u Mađarskoj.
POKUŠALI DVAPUT, OBA PUTA UHVAĆENI
U razgovoru s rukovoditeljima PGP-a Terezino Polje doznali smo kako je u prvom slučaju bila riječ o hrvatskom vozaču, koji je upravljao kamionom i prikolicom hrvatskih registarskih oznaka s 24 tone dugometrice bukve. I prijevoznik i tvrtka naručitelj za koju je prevozio drvo nalaze se na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon javljanja nadležnoj šumarskoj inspekciji, drvo je oduzeto, a prijevozniku je povjereno na čuvanje do okončanja postupka. Nažalost, isti vozač i ista tvrtka su samo pet dana nakon prve prijave istu stvar pokušali ponoviti, samo ovaj put s 24,5 kubičnih metara dugometrice bagrema. Granična policija ih je opet vratila u Hrvatsku i, sukladno Zakonu, oduzeto im je vozilo i drvo koje moraju čuvati do okončanja postupka.
Policija je na graničnom prijelazu zaustavila i teretno vozilo s 18,5 kubičnih metara dugometrice bagrema, a prijevoznik i tvrtka su bili s područja Koprivničko-križevačke županije. Ni ovaj prijevoznik nije imao popratnicu za drvo koje je prevozio.
U posljednjem slučaju, riječ je bila o prijevozniku i tvrtki s područja Varaždinske županije, a koji je prevozio 11,5 kubičnih metara bukve. I on je ostavljen u Hrvatskoj, uz drvo koje je do okončanja postupka na njegovoj brizi.
DUPLA ZARADA
Za policijske službenike na graničnom prijelazu Terezino Polje bio je to još jedan iskorak u službi, budući da su za ove slučajeve morali dodatno svladati konkretnu problematiku vezanu uz prijavljivanje ilegalanog transporta drvnih šumskih proizvoda. Slučajevi poput ovog u Hrvatskoj se rijetko otkrivaju pa su u kratkom vremenu službenici PU virovitičko-podravske ostvarili dobru suradnju s nadležnom višom šumarskom inspektoricom u Križevcima, kojoj je prijavljen svaki od četiri zasebna prekršaja. Vrijednost ukupno oduzetog drveta na hrvatskom tržištu kreće se oko 45.000 kuna. U Zakonu o šumama za ovu vrstu prekršaja propisana je novčana kazna između 10 i 70 tisuća kuna, ovisno o kojoj je vrsti šumoposjednika riječ pa ostaje vidjeti što će o cijelom slučaju sada reći i sud.
Neslužbeno doznajemo kako je u Mađarskoj cijena dugometrice znatno skuplja nego u Hrvatskoj, odnosno da se kubični metar dugometrice plaća i do 500 kuna. Za usporedbu, dugometrica bukve u Hrvatskoj se kreće oko 250 kuna, dok je za bagrem ta cijena i niža. Načelno se može zaključiti kako se u Mađarskoj na istoj vrsti drveta može zaraditi i duplo. (www.icv.hr)