Na današnji dan: 11. listopada

Nastavljen kineski građanski rat
Na današnji dan 1945. godine nastavljen je Kineski građanski rat između vladajućeg Kuomintanga (Kineske nacionalističke partije) i Komunističke stranke (CPC) koji je izvorni počeo u travnju 1927. godine. Sukob se temeljio na ideološkim razlikama između pristaša pojedinih partija, a kako nikada nije potpisan službeni mirovni sporazum u Kini se i danas vode rasprave o tome je li rat zakonito završio. Pobjedu su potkraj 1949. odnijele komunističke snage Mao Tse-Tunga kada je proglašena Narodna Republika Kina. Vođa Kuomintanga, Chiang Kai-Shek, s pristašama je pobjegao na Tajvan.

Petar Veliki pučem zasjeo na rusko prijestolje
Godine 1689. Petar Veliki pokušao je s ruskog trona svrgnuti polusestru Sofiju Aleksejevnu što mu je na današnji dan i uspjelo te je s bratom Ivanom zasjeo na prijestolje. Petar je carem proglašen nekoliko godina ranije, u dobi od samo deset godina umjesto slaboumnog brata Ivana, ali ga je pobuna Sofije Aleksejevne, kćeri Alekseja I iz prvog braka, provremeno udaljila s trona. Petrova vladavina obilježena jebrojnim reformama u duhu zapadnog apsolutizma.

Emitiran prvi radijski kviz
“Professor Quiz” naziv je prvog radijskog kviza koji se počeo emitirati 11. listopada 1936. godine na CBS-u. Emisija je privukla brojne oglašivače i utjecala na razvoj radijskog programa. Na današnji dan 1975. godine je premijerno prikazana i popularna TV emisija “Saturday Night Live” pod originalnim nazivom “NBC’s Saturday Night”. Prvi voditelj bio je stand up komičar George Carlin.

Osuđen bl. Alojzije Stepinac
Na današnji je dan 1946. godine zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu izrečena je presuda na jugoslavenskom sudu. Dogodilo se to u sklopu montiranog procesa na kojem je zajednički suđeno njemu, ustaškom dužnosniku Erihu Lisaku i šesnaestorici franjevačkih svećenika. Erih Lisak osuđen je na smrt vješanjem, Stepinac je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada, te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a zatim je do smrti bio u kućnom pritvoru u Krašiću. Umro je prije nego je isteklo 16 godina na koliko je osuđen. Dok je bio u pritvoru u Krašiću papa Pio XII. proglasio ga je kardinalom. Blaženikom je Stepinca proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine.

Potraga za čudovištem iz Loch Nessa
Na današnji je dan 1987. godine obavljena sustavna potraga za čudovištem iz Loch Nessa. To je učinjeno pomoću 24 broda opremljena sonarima i raspoređena čitavom širinom jezera. Brodovi su se kretali paralelno i pokrili cijelo jezero svojim prolaskom. Na jednom mjestu otkriven je neobično velik neidentificirani objekt. Brodovi su se vratili na to mjesto i ponovno skenirali. Činilo se da je riječ o velikom objektu na dnu jezera. Tri sonarne slike otkrile su i pomične predmete. Neki smatraju da su pomični objekti tuljani koji su nekako dospjeli u jezero, no misterij velikog objekta nije objašnjen. Neki smatraju da je riječ o jednom od dokaza o postojanju čudovišta iz Loch Nessa, tj. o dokazu da postoji neotkrivena životinjska vrsta koja živi u tom jezeru.

Rođen Jakov Gotovac
1895. godine rođen je Jakov Gotovac, hrvatski operni dirigent i skladatelj. Dobitnik je nagrade za životno djelo Vladimir Nazor kao i nagrade AVNOJ-a. Prvi njegov opus “Dva skerca” za mješoviti zbor na narodne tekstove pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog muzičkog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim ostvarenjima. Za svoja vokalna djela, Gotovac je najviše uzimao narodne tekstove. Stihovi iz narodne lirike i epike našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja djela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred “Koleda” i “Simfonijsko kolo” uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za Gundulićevu Dubravku i romantičnu narodnu operu Morana. Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera “Ero s onoga svijeta” koja je obišla više od 80 europskih muzičkih pozornica i izvođena je na devet jezika. U književno vrijednom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i humor. Opus Jakova Gotovca još sadrži opere “Mila Gojsalića”, “Dalmaro” i “Stanac”, više orkestarskih dela, zborskih kompozicija i solo pjesama.

Preminuo Eugen Kvaternik
1871. godine preminuo je Eugen Kvaternik, hrvatski političar, pisac i revolucionar. Studirao je teologiju u Senju, Zagrebu i Pešti, ali je nije završio te je prešao na pravo (u Pešti), a u isto vrijeme slušao je i višu pedagogiju. U Hrvatsku se vratio 1847. godine i završio studij prava te je položio i učiteljski ispit. 1848. godine bio je, po naredbi bana Josipa Jelačića, sa skupinom od 22 mladića upućen u Požešku i Virovitičku županiju vježbati u oružju dragovoljce i suzbijati rad madžarskih emisara.Po povratku u Zagreb položio je advokatski ispit te radio kao koncipijent i registrator Banskoga vijeća a kad je isto ukinuto prešao je u financijsku službu. Od rujna 1851. godine bavio se advokaturom u Brodu na Kupi.Uz dr. Antu Starčevića, svojim je državnopravnim spisima i saborskim govorima položio ideološke i borbeno-političke temelje Stranke prava i pravaškog svjetonazora. Po njihovim zamislima, Stranka prava je od 1861. godine bila na čelu hrvatskog narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske.
Zalagao se za samostalnu Hrvatsku, ali je smatrao da je za ostvarenje tog sna neophodna pomoć nekih stranih zemalja. Tako je bio povezan s revolucionarima Italije, Francuske i Rusije, a slovio je kao istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva tog doba. Vratio se u Hrvatsku 1860. godine, a prognan je još dva puta, dok se 1867. godine nije vratio s ciljem ostanka u Hrvatskoj.

Preminula Edith Piaf
1963. godine preminula je Edith Piaf, francuska pjevačica. Kći akrobate, djetinjstvo je provela u bijedi putujući s cirkuskim družinama. S 15 godina počinje kao ulična pjevačica, a od 1937. godine pjeva na pariškim scenama i postaje znamenito ime francuske šansone. Gostovala je po Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje djelomice s grupom “Les Compagnons de la chanson”. Pojavila se i na filmu. Glasa puna neodoljive topline pjevala je o tjeskobi siromaštva, bijedi ulice i skitnji, ali i o neugasivoj nadi, povjerenju i sveprisutnoj magiji ljubavi. Napisala je memoarska djela “Na balu šanse” i “Moj život”. Posljednji biografski film snimljen je 2007. godine pod naslovom “La Vie en Rose”. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)