Na današnji dan: 13. listopada

Bezuspješno pokušana deblokada Vukovara
1991. godine bezuspješno je pokušana deblokada Vukovara. Bitka za Vukovar je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane Jugoslavenske narodne armije, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata. Bitka je završena porazom lokalnog Zbora narodne garde, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva. U bitki je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Iako je bitka bila značajan i simbolički gubitak za Hrvatsku, koja nije povratila kontrolu nad gradom do 1998. godine, to je, također, bila pobjeda, koja je koštala JNA i pomogla da Hrvatska dobije međunarodnu potporu za svoju neovisnost. Budući da je široko štovana kao ključni trenutak u tijeku Domovinskog rata, to je pirova pobjeda Jugoslavenske narodne armije nad hrvatskim braniteljima Vukovara.

U Hrvatskoj donešena deklaracija o Domovinskom ratu
2000. godine zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Deklaraciju o Domovinskom ratu.

Agripina otrovala muža Klaudija
Agripina Mlađa, sestra cara Kaligule, 54. godine otrovala je muža Klaudija, tadašnjeg rimskog cara, kako bi na njegovo mjesto sjeo njezin sin Neron koji je ujedno bio posljednji potomak julijevsko-klaudijevske loze. Neron je nastavio politiku cara Tiberija i u početku vladao umjereno zahvaljujući savjetnicima Seneki, pretorijanskom preferktu Buru i supruzi Oktaviji. No, uskoro je počeo eliminirati nepodobne te su tako stradali brojni utjecajni Rimljani, ali i njegov brat i supruga. Ubrzo je počeo voditi vrlo raskalašen život koji je zbog poreza doveo do pobune u brojnim provincijama. Kulminacija kaosa došla je u vidu požara koji je opustošio Rim, a za koji se danas smatra da ga je podmetnuo Neron, no to se ne poklapa s povijesnim podacima. Četiri godine nakon toga Senat ga je proglasio neprijateljem Rima i osudio na smrt, no on se prije toga navodno ubio sam iako niti to nije potvrđeno pa se sumnja da je ubijen.

Filip IV. uhitio stotine Templara
Francuski kralj Filip IV. 1307. godine dao je uhititi stotine pripadnika Templarskog reda pod optužbom za herezu. Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama, kako glasi puno ime Templara, nastao je 1118. godine nakon I. Križarskog rata, a osnovao ih je Hugo de Payens. Uz njih se vežu brojne legende, pogotovo o Svetom gralu, Zavjetnoj škrinji, tajnama graditeljstva i masonima. Činjenica je da su u vrijeme svoje najveće raširenosti bili moćniji od brojnih europskih vladara te su imali snažan utjecaj na onovremenu politiku. Mnogi vjeruju da je upravo to bio razlog sudbine koja ih je snašla. Dan kada je francuski kralj naredio njihova uhićenja ostao je zapamćen kao “crni petak” ili “petak 13” i od tada se smatra nesretnim. Zadnji veliki meštar reda pred smrt na lomači prokleo je papu, kralja Filipa i francuskog premijeru. Sva trojica prokletih umrli su u narednih godinu dana, a i sva tri Filipova sina umrla su mlada. Red je ukinut od strane Pape pet godina nakon toga, a nedavno je objavljen vatikanski dokument koji potvrđuje kako tijekom postupka nisu pronađeni nikakvi dokazi o herezi te je jasno da su članovi reda stradali zbog politike.

Greenwich određen za univerzalni vremenski meridijan
Greenwich je 1884. godine proglašen lokacijom univerzalnog vremenskog meridijana (GMT – Greenwich Mean Time) prema kojem su postavljene Zemljine vremenske zone, a čija je kutna mjera 0°. To je zamišljena linija zemljopisne dužine koja prolazi kroz londonsko predgrađe, a koji sa suprotnim, 180. meridijanom, kroz kojega prolazi Međunarodna datumska granica, djeli Zemlju na istočnu i zapadnu polutku. Za razliku od zemljopisne širine, koja je geometrijski definirana prema osi zemlje – polovi 90°, a ekvator 0°, “nulti meridijan” je utvrđen dogovorom i to zbog toga što ga je više od dvije trećine brodova definiralo nultim meridijanom.

Dogodilo se “Čudo Sunca”
U poljima Cova da Iria, blizu portugalske Fatime 1917. godine dogodilo se “čudo Sunca”. To je ujedno bilo i poslijednje od poznatih ukazanja Djevice Marije koje je priznala i Katolička crkva. Čudo Sunca vidjelo je između 50 i 70 tisuća ljudi. Prema svjedocima ,Sunce se tada poput velike vatrene kugle kretalo strelovitom brzinom, okretalo oko svoje osi i svjetlucalo uz prelijevanje boja. Fenomen se vidio s udaljenosti od 40 kilometara i trajao je oko 10 minuta nakon čega se Sunce vratilo na mjesto i nastavilo normalno sjati.

Otet Lufthansin zrakoplov od strane palestinskih militanata
Četvorica palestinskih militanata 1977. godine otela su Lufthansin zrakoplov na letu prema Frankfurtu i njemačkim vlastima postavili zahtjeve za oslobađanje 11 zatvorenih članova RAF-a (Rote Armee Fraktion), oslobađanje dvojice istomišljenika iz turskog zatvora, te 15 milijuna dolara. Zrakoplov je preko Italije, Cipra, Bahreina i Dubaija završio u Mogadišu. Tamo su otmičari ubili pilota, a nakon toga su rizičnom akcijom njemačke tajne službe ubijena tri otmičara i oslobođeni taoci. Nekoliko dana kasnije, samo pola sata nakon objave vijesti o neuspjehu otmice u svojim samicama pronađeni su mrtvi Andreas Baader i Gudrun Ensslin, dvoje osnivača RAF-a. Navodno su u isto vrijeme oružjem prokrijumčarenim u maksimalno čuvane samice počinili simultano samoubojstvo, no kako je Baader bio ustrijeljen u potiljak mnogi vjeruju kako se radilo o državnim egzekucijama. Dan kasnije RAF je objavio da je predsjednik njemačke udruge poslodavaca Hanns Martin Schleyer, kojeg su oteli mjesec dana ranije kako bi prisilili vlasti na oslobađanje zarobljenih suboraca, ubijen a kasnije su pojasnili da se radilo o osveti za ubojstva utamničenih RAF-ovaca.

Rođen Ian James Thorpe
1982. godine rođen Ian James Thorpe, australski plivač. Thorpe je jedan od najvećih plivača svih vremena. U impresivnoj karijeri je osvojio pet zlatnih olimpijskih medalja, te čak 11 naslova svjetskog prvaka. Plivački svijet je zapanjio u dobi od 15 godina, kada je osvojio naslov svjetskog prvaka u disicplini 400 m slobodno na Svjetskom prvenstvu u Perthu 1998. godine. Time je postao najmlađi svjetski prvak u muškoj konkurenciji u individualnim disciplinama. Od tog trenutka Thorpe je u toj disicplini pobijedio na svim Olimpijskim igrama i Svjetskim prvenstvima sve do 2004. godine kada je nakon Atene uzeo pauzu. U karijeri je srušio i 13 svjetskih rekorda. Nakon Igara u Ateni 2004. godine najavio je pauzu, koja se neplanirano produljila zbog bolesti. Očekivani povratak nakon ozdravljenja ipak nije uslijedio, te je Thorpe 21. studenog 2006. godine objavio da prekida karijeru. Ipak, početkom veljače 2011. najavio povratak i odlazak na OI u London 2012. godine. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)