Na današnji dan: 1. listopada

Započelo granatiranje Dubrovnika
Na današnji je dan 1991. godine započelo granatiranje Dubrovnika. Crnogorski pisac Jevrem Brković zabilježio je: “Desilo se ono što nitko normalan nije želio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali suHrvatsku duž čitave granice sa Crnom Gorom”. Zrakoplovi JNA raketirali su TV-odašiljač na Srđu iznad Dubrovnika. Grad je ostao bez vode, struje i telefonskih veza.

Hrvatska vojska nanijela prvi veći poraz JNA
1991. godine Hrvatska vojska je tijekom Bitke za Čepikuće nanijela prvi veći poraz Jugoslavenskoj narodnoj armiji na Južnom bojištu.

Aktivirao se vulkan na otoku Tristan da Cunha
1961. godine aktivirao se gotovo zaboravljeni vulkan na otoku Tristan da Cunha, u južnom Atlantskom oceanu, koji pripada pod Svetu Helenu, a zavisni je teritorij Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, od koje je udaljen 2000 km. Nakon erupcije preselilo se cjelokupno stanovništvo otoka (oko stotinu ljudi) u Veliku Britaniju, da bi se uskoro većina vratila na ovaj vrlo teško dostupan otok.

Objavljene presude nacističkim ratnim zločincima u Nürnberškom procesu
Zanimljivo je da je na tom procesu 1946. godine suđeno samo dvadesetčetvorici najviših nacističkih dužnosnika. Od njih 24 troje je oslobođeno: Hitlerov vicekancelar Franz von Papen, ministar gospodarstva Dr. Hjalmar Schacht i nacistički novinar Hans Fritzsche. Najblažu kaznu (10 godina) dobio je veliki admiral (Grossadmiral) Karl Dönitz. Petnaest godina dobio je ministar vanjskih poslova Konstantin von Neurath, a dvadeset vođa Hitlerjugenda Baldur von Schirach i ministar naoružanja Albert Speer (glavni arhitekt Reicha). Doživotne zatvore dobili su veliki admiral Erich Raeder, zamjenik führera Rudolf Hess i predsjednik Reichsbanke Walther Funk. Ostalih 12 osuđeno je na smrt, među njima Reichsmarschall Hermann Göring, Hitlerov osobni tajnik Martin Bormann, šef diplomacije Joachim von Ribbentrop, feldmaršal Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjednik njemačke vojske) i SS-Obergruppenführer Ernst Kaltenbrunner (najviši pripadnik SS-a koji je preživio kraj rata). Jedan od osuđenika se ubio još prije početka suđenja, a jedan nije bio zdravstveno sposoban za suđenje (industrijalac Gustav Krupp).

Mihail Gorbačov postao predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR
1988. godine Mihail Sergejevič Gorbačov postao je predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umjesto Andreja Gromika, koji je prethodnog dana prisilno umirovljen. Tvorac političkih i privrednih reformi, Gorbačov je bio posljednji lider Sovjetskog Saveza.

Rođen Tadija Smičiklas
1843. godine rođen je Tadija Smičiklas, hrvatski povjesničar i političar. Gimnaziju je završio u Zagrebu u grko-katoličkom sjemeništu, studirao je povijest i zemljopis u Beču. Profesorsku karijeru započinje na riječkoj gimnaziji, da bi nekoliko godina kasnije bio imenovan profesorom gimnazije u Zagrebu, a 1882. godine postaje redovitim profesorom Filozofskoga fakulteta. Godine 1883. izabran je pravim članom JAZU. Pripadao je Narodnoj neodvisnoj stranci, bio je pristaša i poštovatelj Račkoga i Strossmayera, a njegovi zastupnički govori u Hrvatskom saboru imali su velikoga odjeka. Godine 1900. izabran je za predsjednika JAZU i na tom položaju ostao je do smrti. Tadija Smičiklas je bio izuzetno poštovan u svim staležima društva i kao veliki domoljub i kao sjajan znanstvenik. Kako je bio neženja često se kod njega skupljala intelektualna zagrebačka (i hrvatska) elita. “Povijest Hrvata” izdao je u dvije knjige (prvi dio izlazi u Zagrebu godine 1882, a drugi dio 1879., dakle, obrnutim redosljedom). Prva je cjelovita sinteza povijesti hrvatskoga naroda koja je izuzetno mnogo podigla nacionalni osjećaj kod Hrvata. Znanstveni ugled učvrstio je objavljivanjem, u deset knjiga, velike zbirke hrvatskih pravnih tekstova od samih početaka, “Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae”. (www.icv.hr, mh; Fotografija: www.jutarnji.hr)