Na današnji dan: 20. listopada

Marija Terezija došla na hrvatsko prijestolje
Marija Terezija na vlast je došla na današnji dan 1740. godine nakon smrti oca cara Karla VI. Habsburškog. Okrunjena je četiri godine kasnije u Pragu, a za njenu vladavinu svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, uvela je opću školsku obvezu, vodila četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka i održavala uređeno stanje unutar Habsburške monarhije.

Tomo Martin Skalica postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet
Hrvatski pustolov Tomo Martin Skalica uputio se na današnji dan 1851. godine na put oko svijeta finskim kitolovcem iz Bremena preko Atlantskog oceana u jugozapadnom smjeru, prema Americi. Skalica je oplovio Ognjenu zemlju, stigao u San Francisco, a zatim preko Havajskog otočja i Tihog oceana uplovio u Petropavlovsk na Kamčatki, da bi se iz Kine vratio u Europu. Slavonsko-brodski “srećogonja”, kako su ga nazivali, tako je postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet, doduše ne na svome nego na stranome brodu.

Nikola Tesla prijavio prve pronalaske patentnom uredu
Nikola Tesla počeo je 1887. godine svoj uspon u SAD-u kada je na današnji dan prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih. Radilo se o svojevrsnom početku revolucije u elektrotehnici, a zaštitio je otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.

Otvorena Sydneyska opera
Kraljica Elizabeta II. otvorila je 1973. godine poznatu Sydneysku operu, koja se danas nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Opera danskog arhitekta Jorna Utzona, sastavljena od tri skupine “školjaka” natkrivenih i međusobno isprepletenih, jedno je od najznačajnijih arhitektonskih djela 20. stoljeća. Izgrađena je u ekspresionističkom stilu, a leži na 580 postavljenih stupova koji su postavljeni na 25 metara ispod površine mora. Opskrbljuje se strujom čija je potrošnja jednaka potrošnji grada od 25.000 stanovnika.

Snimljen Bigfoot
Na današnji je dan 1967. godine snimljen jedan od najkontroverznijih filmova u povijesti. Riječ je o kratkom filmu koji prikazuje majmunolikog čovjeka, navodnog Bigfoota, kako prolazi rubom šume. Analitičari i stručnjaci danas su podijeljeni oko mišljenja je li snimka namještaljka ili doista prikazuje do sada neotkrivenu vrstu. Film su snimili Roger Patterson i Robert Gimlin u šumi Six Rivers u Kaliforniji. Njih dvojica su tvrdili da je riječ o Bigfootu ili Sasquatchu, sniježnom čovjeku koji živi u Sjevernoj Americi. Snimka ukupno traj 53 sekunde i dosta je trzava. Može se lako pronaći na YouTube-u kao Patterson-Gimlinov film (prema prezimenima autora).

Rođen Janko Drašković
1770. godine rođen Janko Drašković, hrvatski političar i preporoditelj. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj.U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja – ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu. Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen “Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.

Rođen Ivo Pogorelić
1958. godine rođen je Ivo Pogorelić, hrvatski pijanist. Glazbu je počeo učiti sa sedam godina u Beogradu, u glazbenim školama “Dr Vojislav Vučković” i “Mokranjac”, a naobrazbu nastavlja na Središnjoj glazbenoj školi u Moskvi. Upisuje studij klavira na Konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski te počinje intenzivnu suradnju s glasovitom gruzijskom pijanisticom i pedagoginjom Alicom Kezeradze s kojom potom stupa u brak i ostaje profesionalno vezan uz nju sve do njezine smrti. Nakon nekoliko pobjeda na državnim natjecanjima u SFRJ, osvaja prvu nagradu u Italiji na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Alessandro Casagrande (Terni, 1978. godine), pobjeđuje i na Međunarodnom glazbenom natjecanju u Montrealu (Kanada, 1980. godine), gdje se dokazao kao darovit pijanist jedinstvenih sposobnosti. Skandalozno ga isključuju iz završnice prestižnog Međunarodnog pijanističkog natjecanja Frederic Chopin zbog čega i poznata pijanistica Martha Argerich demonstrativno napušta žiri, proglašavajući ga genijem. Ti ga medijski odjeci istoga trenutka izbacuju na vrh međunarodne glazbene scene. Nakon debija u njujorškom Carnegie Hallu bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Australije, Japana, Južne Amerike i Izraela. Nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima: Berlinskom filharmonijom, Bostonskim simfonijskim orkestrom, Čikaškim simfonijskim orkestrom, Bečkom filharmonijom, Filadelfijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom iz Los Angelesa, Filharmonijskim orkestrom Tonhalle, Londonskim simfonijskim orkestrom. Za tvrtku Deutsche Grammophon snima prvi recital i potpisuje dugoročan ekskluzivni ugovor. Na kompaktnim pločama zabilježene su njegove majstorske i osebujne interpretacije skladbi Beethovena, Schumanna, Chopina, Čajkovskog, Prokofjeva, Ravela, Liszta, Skrjabina, Haydna, Scarlattija, Brahmsa, Mozarta, Bacha i Musorgskog. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)