Na današnji dan: 21. listopada

Hrvat nestao pri susretu s NLO-om
Na današnji dan 1978. godine neobjašnjivo je nestao 20-godišnji Frederick Valentich dok je pilotirao Cessnom 182L uz australsku obalu. Valentich je bio hrvatskog porijekla, no živio je od rođenja u Australiji. Na današnji dan poletio je sam s aerodroma u Melbourneu i uputio se prema King Islandu, otoku koji se nalazi otprilike na pola puta između južne australske obale i Tazmanije. Valentich je poletio u 18:19 navečer, a oko 19:06 prijavio je kontroli leta u Melbournu nepoznatu letjelicu u svojoj blizini. Kontrolor je odgovorio Valentichu da na tom mjestu nema nikakvog prijavljenog zrakoplova. Valentich je letjelicu opisao kao veliki zrakoplov osvijetljen s 4 svjetla za slijetanje. Nije mu mogao ustanoviti tip, no rekao je da je zrakoplov proletio velikom brzinom oko 300 metara iznad njega.Kontrolor je zamolio Valenticha da procijeni veličinu nepoznatog zrakoplova. Valentich je odgovorio da letjelica ima blistavu metalnu površinu i zeleno svjetlo na njoj. Uslijedila je tišina od 28 sekundi, nakon čega je Valetich javio da je letjelica nestala. Nakon još 25 sekundi tišine, javio je da mu se letjelica opet približava iz drugog smjera. U 19:12 Valentich je prijavio da mu se motor na Cessni čudno ponaša. Uslijedila je kratka tišina, nakon koje je Valentich javio da letjelica sad lebdi iznad njega i da se ne radi o zrakoplovu. Uslijedilo je 17 sekudi neidentificirane buke, poput metalnog strugajućeg zvuka, a zatim je izgubljen svaki kontakt s mladim pilotom. Nikada kasnije nije pronađen niti trag od Valenticha i njegove Cessne. Ufolozi događaj objašnjavaju time da je on zajedno s avionom otet od strane izvanzemaljaca. Što se doista dogodilo nemoguće je reći.

Magellan uplovio u prolaz koji je i nazvan po njemu
Portugalski moreplovac i istraživač Ferdinand Magellan uplovio je na današnji dan 1520. godine u prolaz koji je kasnije dobio njegovo ime. Mageljanov prolaz nalazi se na krajnjem jugu Južne Amerike, dug je oko 580 km i odvaja južnoameričko kopno od otoka Ognjene zemlje i drugih nebrojenih manjih otočića. Riječ je o najvećem i najvažnijem prirodnom prolazu između Atlantskog i Tihog oceana.

Thomas Edison usavršio žarne niti od ugljena
Thomas Alva Edison usavršio je na današnji dan 1879. godine žarne niti od ugljena i uvođenje vakuuma unutar žarulje što je bila prekretnica u razvoju rasvjetnih tijela. Iako su prvu žarulju patentirali Henry Woodward i Matthew Evans iz Toronta, njihov proizvod nije polučio komercijalni uspjeh, a na značenju je dobio tek kada ga je usavršio Edison.

Francuskinje prvi puta izašle na izbore
Godine 1945. punoljetne Francuskinje po prvi puta su izašle na parlamentarne izbore, čime je ta zemlja uvela pravo glasa za žene 39 godina nakon Finske – prve europske zemlje koja je ženama dopustila izlazak na izbore.

Otvoren Muzej Guggenheim
Muzej Guggenheim otvoren je na današnji dan 1959. godine na Petoj aveniji u New Yorku, koji posjeduje zbirku od preko 2.500 djela suvremenih slikara i kipara, uključujući najveću zbirku djela Vasilija Kandinskog. Muzej je poznat i po svom jedinstvenom izgledu – cilindričnu spiralnu, armiranobetonsku građevinu projektirao je Frank Lloyd Wright. Arhitekt je spojio složeno prirodno obličje Grand Canyona s urođeničkom arhitekturom Navajo indijanaca, a organizaciju zavojitih stubišta slijedi spiralno kretanje prema gore.

Dogodio se prvi japanski kamikaze napad
Na današnji dan 1944. godine izveden je prvi kamikaze napad. Dogodio se tijekom slavne bitke u zaljevu Leyte na Filipinima (to je po nekim pokazateljima bila najveća pomorska bitka u čitavoj povijesti). Prva žrtva kamikaze bio je australski brod HMAS Australia – teška krstarica istisnine oko 10,000 tona i dužine oko 192 metra. Japanski samoubojica zabio se u prednji dio tog broda i ubio oko 30 ljudi, uključujući i kapetana Emilea Dechaineuxa. Ranjena su bila još čak 64 čovjeka. Ukupno su do kraja rata japanski kamikaze oštetili oko 300, a potopili oko 47 savezničkih brodova, uključujući čak i tri manja nosača aviona. Zanimljivo je da je u prosjeku samo oko 14% kamikaza uspjelo pogoditi brod na koji su se usmjerili.

Rođen Alphonse de Lamartine
1790. godine rođen je Alphonse de Lamartine, francuski književnik i političar. Poznat je po autobiografskoj poemi “Jezero”, koja retrospektivno opisuje ljubav jednog para gledana kroz oči propalog čovjeka. Lamartine je bio umjetnik u francuskoj poetičkoj formi. Bio je jedan od rijetkih Francuza koji je svoj književni dar kombinirao s politikom. Odgojen u ortodoksnom kršćanstvu postao je bogoljub, te je napisao Jocelyn i La Chute d’un ange. Napisao je “Povijest žirondinaca” 1847. godine koja opisuje žirondince. Puno je putovao, a u Turskoj se 1820. godine oženio engleskinjom Mariom Birch. Radio je za francusku diplomaciju u Italiji od 1825. do 1828. godine.Preminuo je u Parizu završivši svoju karijeru literarnim slomom.

Rođen Alfred Nobel
1833. godine rođen je Alfred Nobel, švedski kemičar i izumitelj. Godine 1865. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum – detonacijsku kapsulu koja je sadržavala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg se nitroglicerin mogao sigurno paliti u svako doba. Taj upaljač bio je osnova za svu daljnju tehnologiju eksploziva, ali ipak nije postigao ništa da bi se nitroglicerin mogao lakše prevoziti ili baratati njime. Stoga je potražio način da ukroti nitroglicerin. Očito je rješenje ležalo u tome da se nitroglicerin preradi u krutu materiju kojom bi se moglo rukovati i to tako da se kakva porozna supsatnca namoči u njemu. Ispitao je sve vrste poroznih, neeksplozivnih, kemijskih inertnih tvari: papir, drvene otpatke, prašinu od razmrvljenih opeka, suhu ilovaču, sve dok godine 1887. godine nije nadošao na nesvakidašnju, iako prilično rasprostranjenu rudu – infuzorijsku zemlju. Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)