Na današnji dan: 22. listopada

Osnovan Etnografski muzej u Zagrebu
Etnografski muzej u Zagrebu osnovan je na današnji dan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, porijeklom iz Slovačke, koji je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila. Muzej danas posjeduje oko 80.000 predmeta, nalazi se u reprezentativnoj secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma, a obuhvaća uglavnom etnografsku baštinu Hrvatske.

Počela pomorska blokada Kube
Nakon što je razmotrio sve mogućnosti, od napada na Kubu do zračnog bombardiranja lansirnih mjesta te diplomatskih manevara, američki je predsjednik John F. Kennedy 22. listopada 1962. godine objavio pomorsku blokadu Kube. Do blokade je došlo jer je Sovjetski Savez na Kubu počeo dopremati rakete i ostalu vojnu opremu što je izazvalo uzbunu u SAD-u, a svijet se našao na rubu atomskog rata.

Venera 9 sletjela na Veneru
Sovjetska letjelica Venera 9 spustila se 1975. godine “meko” na Veneru. Letjelica je poslala prve crno-bijele fotografije površine Venere koje su pokazale postojanje erozijskih procesa na planetu. Po prvi put je utvrđena površinska temperatura Venere od 455°C, a znanstvenici su otkrili i da atmosferski pritisak odgovara pritisku koji na Zemlji vlada u morima na dubini od 900 metara.

Kroz Disney World prošao stomilijunti posjetitelj
Godine 1979. kroz ulazna vrata Disney Worlda, devet godina nakon otvorenja, prošao je stomilijunti posjetitelj zabavnog parka. Jubilarni gost kojeg je u Orlandu pozdravio Mickey Mouse bio je tada osmogodišnji Kurt Miller iz Marylanda. Walt Disney World Resort na Floridi danas ima četiri tematska i dva vodena parka te brojne hotele, restorane i prodavaonice koje ostvaruju milijunske godišnje prihode.

Osnovano Sveučilište Princeton
Na današnji je dan 1746. godine osnovano Sveučilište Princeton, isprva pod imenom College of New Jersey. Ime Princeton dobilo je kasnije po gradiću u kojem se nalazi. Princeton je 4. po starosti sveučilište u SAD-u. Jedno je od osam tzv. “Ivy League” sveučilišta. Ukupno su 33 nobelovca studirala ili radila na Princetonu, među kojima je možda najpoznatiji Albert Einstein, koji je tamo radio od 1933. godine pa sve do mirovine.

Obilježava se 216. obljetnica skoka padobranom
Prvi skok pretečom padobrana iz zračne gondole izveo je na današnji dan 1797. godine André-Jacques Garnerin iznad Pariza. Garnerinov prvi padobran sličio je zatvorenom kišobranu prije nego što bi se otvorio: kroz sredinu je prolazila šipka, a kroz nju uže koje je bilo povezano s balonom. Za prvi skok on se u košari koja je bila zakačena za donji dio padobrana popeo na otprilike 1000 metara gdje je odrezao uže koje je povezivalo padobran s balonom. On je odletio u zrak, dok je Garnerin kreuno prema tlu. Košara se pri padu jako njihala, a pri prizemljenju udarila o tlo i prevrnula se. Ipak, Garnerin je prošao bez ozljeda.

Rođen Dražen Petrović
1964. godine rođen je Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda. Dražen Petrović bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u NBA. Svoju sjajnu i trofejima ispunjenu karijeru počeo je sa svega 15 godina kada ga je trener prvoligaškog kluba Šibenka ubacio u igru nakon čega se javnost po prvi puta upoznala s vanserijskim igračem koji će desetljeće poslije obilježiti europsku i svjetsku košarku. Dražen je počeo igrati nakon što je starijem bratu Aleksandru skupljao i dodavao lopte na njegovim treninzima. Ostajao bi poslije treninga sam u dvorani i šutirao sve dok ne padne noć. Kad je počeo igrati u šibenskim kadetima, svoju minutažu za trening samostalno je produljivao i do kasnijih sati. Prije škole dolazio je u praznu dvoranu i trenirao, a poslijepodnevni trening zadnji je napuštao. Nevjerojatan talent i nesvakidašnja radišnost za tako malog dječaka nije mogla promaći i vrhunskim stručnjacima. Već tada prognozirali su mu vrhunsku karijeru zamijetivši kako je već u ranoj dobi sposoban preuzeti svu odgovornost za svoju ekipu i ako treba, utakmicu riješiti sam.

Rođen Franz Liszt
1811. godine rođen je Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla. Liszt je proživio vrlo buran i dug stvaralački vijek, dospijevši u sam vrh krune najistaknutijih majstora glazbene romantike. Taj skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je povijest glazbe poznavala. Divio se velikim glazbenim klasicima, ali pisao je i djela koja revolucioniraju glasovirsko umijeće i simfonijsku formu. U Lisztovu opusu devetnaest Mađarskih rapsodija zacijelo ide među njegova najpopularnija djela. Koncertirao je od svoje devete godine, pretežno u Parizu gdje se kretao i formirao u krugu istaknutih ličnosti. Na koncertnim turnejama po Europi fascinirao je svojim virtuozitetom, muzikalnošću i umjetničkim temperamentom. Godine 1849. prihvaća službu dvorskog glazbenog ravnatelja u Weimaru, a kao skladatelj i pedagog postaje vodeća ličnost kruga učenika i pristaša predstavnika tzv. novonjemačke škole. Neko vrijeme djelovao je i u Rimu, gdje studira teologiju, prima niže duhovne redove i sklada pretežno crkvenu glazbu. Kao pijanist začetnik je nove ere virtuoziteta i stvaratelj moderne klavirske tehnike i sloga. U orkestralnoj glazbi izgradio je novi oblik – simfonijsku pjesmu. Inspirirao se najčešće literarnim sadržajima tražeći tematiku u kojoj ima stvarne ili simboličke srodnosti s njegovim životom i romantičkom prirodom.

Preminuo Paul Cézanne
1906. godine preminuo je Paul Cézanne, francuski slikar. Jedna je od najznačajnijih osoba francuskog i europskog slikarstva, s presudnim utjecajem na njegov danji razvoj. Povjesničari umjetnosti ga svrstavaju u postimpresionizam, zajedno s Van Goghom i Gauguinom. Često je nazivan ocem modernoga slikarstva ili praocem nove umjetnosti. On je prvi koji je svojim djelima artikulirao pojam ‘nedovršenosti’, tj. cilj je vidio u procesu stvaranja, ne finaliziranju. Cezanne je upozoravao da cilj slike nije reproduciranje viđene stvarnosti, već stvaranje nove stvarnosti. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)