Na današnji dan: 28. listopada

Osnovana Torcida
Nakon završetka drugoga svjetskoga rata interes za sport, a osobito nogomet, bio je u nekadašnjoj Jugoslaviji vrlo velik. Na zasadama starih klubova građanskog porijekla osnivani su novi klubovi (Dinamo, Crvena Zvezda, Partizan…), koji su svojom kakvoćom brzo stali uz bok momčadima koje nisu promjenila svoja stara imena (Hajduk, Sarajevo…). Sredinom stoljeća nogometna nadmetanja bila su vrlo uzbudljiva a neizvjesnost o tome koji će klub osvojiti titulu nerijetko se odgađala sve do posljednje utakmice. Tako je bilo i pretposljednjeg dana listopada 1950. kada se u Splitu igrala utakmica Hajduka i Crvene zvezde koja je odlučivala o naslovu nogometnog prvaka u tadašnjoj Jugoslaviji. Te godine nogomet je dobio novi zamah popularnosti s obzirom da je u Brazilu odigrano uzbudljivo Svjetsko prvenstvo, obilježeno kvalitetnom igrom, ali i temperamentim navijanjem tamošnje Torcide. Atraktivnom južnjačkom atmosferom na Marakani i drugim brazilskim stadionima osobito je bila impresionirana skupina navijača Hajduka studenata u Zagrebu. Kako se približavala odsudna utakmica sa velikim rivalom Crvenom zvezdom u prvenstvu 1950. godine njihovo navijačko uzbuđenje sve je više raslo; u međusobnim razgovorima rodila se ideja po ugledu na brazilske navijače stvoriti Torcidu kao skupinu koja će organiziranim bučnim navijanjem nastojati pomoći splitskoj momčadi da se okiti titulom prvaka.

Dogodila se bitka na Milvijskom mostu
Na današnji dan 312. godine dogodila se bitka na Milvijskom mostu preko Tibera, između snaga cara Konstantina i Maksencija. Konstantin je prethodnog dana, prema kroničaru Euzebiju, imao viziju križa od svjetlosti na nebu popraćenog riječima “U tom znaku ćeš pobijediti”. U snu mu se te noći ukazao Isus Krist i zapovijedio mu da upotrijebi simbol križa u sukobima s neprijateljem. On je to učinio i pobijedio je nadmoćnu Maksencijevu vojsku. Konstantin je, naime imao samo oko 40,000 vojnika, a Maksencije čak oko 100,000. Pobijeđeni Maksencije utopio se u rijeci Tiberu, a Konstantin je sljedećeg dana pobjedonosno ušao u Rim. Bitka je bila važna kao dio Konstantinovog obraćenja na kršćanstvo. Sljedeće godine nakon bitke on je izdao Milanski edikt, kojim je legalizirano kršćanstvo u Rimskom Carstvu.

Osnovano sveučilište Harvard
Na današnji je dan 1636. godine osnovano najstarije sveučilište u Sjedinjenim Američkim Državama. Isprva se nazivalo New College, a 1639. preimenovano je u Harvard College, po Johnu Harvardu, dobročinitelju, koji je oporučno ostavio pola svog imetka za financiranje sveučilišta. Sveučilište Harvard nalazi se u gradu Cambridgeu (nazvanom po Cambridgeu u Engleskoj) u državi Massachusetts. Harvard je najstarija institucija visokog obrazovanja u SAD-u. Danas je to vodeća akademska institucija na svijetu po novčanom zaleđu, s 24.7 milijardi dolara. Osam američkih predsjednika završilo je Harvard, a 75 nobelovaca studiralo je ili predavalo na njemu. Uz to, 62 živuća dolarska milijardera studirala su na Harvardu.

Francuska poklonila SAD-u Kip slobode
Na današnji dan1886. godine, Francuska je za stotu godišnjicu potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti darovala SAD-u ovaj spomenik. Kip je izradio Frédéric Auguste Bartholdi, a unutrašnjost sa željeznom konstrukcijujom oblikovala je tvrtka Gustava Eiffela.

Rođen isusovački general sv. Franjo Borgia
Na današnji je dan 1510. godine, u blizini Valencije u Španjolskoj rođen sv. Franjo Borgia. Otac mu je bio praunuk pape Aleksandra VI. Borgije, a majka unuka kralja Ferdinanda Aragonskog. Kad mu je otac umro, Franjo je naslijedio titulu vojvode od Gandije i veliko bogatstvo. Oženio se i imao osmero djece. Međutim, kad mu je umrla supruga, Franjo se odlučio zarediti. Svoju vojvodsku titulu i bogatstvo prenio je na svog sina nasljednika. Pristupio je novostvorenom isusovačkom redu. Zbog njegovog aristokratskog položaja ponuđeno mu je da postane kardinal, no on je to odbio, želeći se posvetiti propovijedanju. Ipak, prijatelji su ga nagovorili da preuzme vodeću ulogu, pa je 1565. postao generalom isusovačkog reda (general je osoba na čelu čitavog isusovačkog reda). Vodio je skroman i pobožan život i već za života je smatran svecem.

Rođen Ivan Turgenjev
1818. godine rođen je Ivan Turgenjev, ruski književnik. Bio je ruski vlastelin koji je većinu života proveo u Njemačkoj i Francuskoj gdje je bio u društvu velikih književnika poput Emila Zole, Gustavea Flauberta i braće Goncourt te je tako stekao popularnost na zapadu i samim time imao utjecaj na neke druge književnike. Poznatija njegova djela su zbirka novela “Lovčevi Zapisi”, romani “Rudin”, “Plemićko Gnijezdo”, “Očevi i djeca”, zatim zbirke crtica “Pjesme u prozi” i “Senilia”. Zajedno sa mlađim kolegama Dostojevskim i Tolstojem bio je od ključnih pisaca koji je u velikoj mjeri doprinio da ruska književnost dobije svjetski status. Njegovo djelo “Očevi i djeca” smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća.

Rođen Bill Gates
1955. godine rođen je Bill Gates, osnivač Microsofta. Tijekom svoje karijere u Microsoftu, Gates je bio izvršni direktor i šef softverske arhitekture, a ostao je i najveći pojedinačni dioničar sa više od 8 % redovitih dionica. Također je autor ili koautor nekoliko knjiga. Gates je jedan od najpoznatijih poduzetnika u revoluciji osobnog računalstva. Iako mu se mnogi dive, velik dio ljudi unutar softverske industrije njegovu poslovnu strategiju smatra antikonkurentnom, što je u nekim slučajevima dokazivano i na sudu. U kasnijim godinama karijere, Gates je donirao mnogo novca raznim humanitarnim organizacijama i programima znanstvenih istraživanja putem zaklade Bill & Melinda Gates Foundation, utemeljene 2000. godine. Bill Gates je dao ostavku na mjestu izvršnog direktora Microsofta u siječnju 2000. godine. Ostao je direktor i utemeljio radno mjesto šefa softverske arhitekture. U lipnju 2006. godine, Gates je objavio da će se prebaciti sa punog u nepuno radno vrijeme u Microsoftu i puno radno vrijeme u zakladi Bill & Melinda Gates Foundation. Svoje je obaveze postupno prepustio Rayu Ozzieju, šefu softverske arhitekture, i Craigu Mundieju, šefu istraživanja i strategije. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)