Na današnji dan: 30. listopada

Započeo posljednji križarski rat
Križarski ratovi bili su vojni pohodi zapadnoeuropskih velikaša i vladara od 11. do 13. stoljeća kojima je bio cilj “osloboditi” Jeruzalem i Svetu zemlju od Islama. Ratovi su počeli u doba kada je Katolička Crkva nastojala ostvariti prevlast u kršćanskom svijetu. Na crkvenim saborima Papa Urban II. pozvao je na rat protiv muslimana obećavši sudionicima oprost od svakoga grijeha, pri čemu će ubijanje i pljačka biti posve prihvatljivi, jer će žrtve svega toga biti nevjernici koji bolje ni ne zaslužuju. Prvi križarski rat započeo je 1096. godine. Tijekom pohoda osvojen je Jeruzalem, ali već Drugi križarski rat završio je potpunim neuspjehom. Tijekom svih ostalih ratova smjenjivale su se pobjede i porazi, a vodili su ih najveći europski vladari. Na današnji dan 1270. godine započeo je posljednji, Osmi križarski rat. Ovaj put ratovalo se protiv Tunisa kojem je nametnut protektorat. Križarski ratovi prestaju padom posljednjeg kršćanskog uporišta Akona 1291. godine. Početkom 14. stoljeća bilo je nekoliko pokušaja ponovnog pokretanja križarskih ratova, ali su srećom ostali neostvareni.

Nikola II. manifestom osigurao građanska prava stanovnicima Rusije
Nikola II. je bio posljednji okrunjeni ruski car. Vladao je od 1894.godine pa do prisiljenog abdiciranja 1917. godine. Pripadao je obitelji Romanov, a poznat je i pod imenom Krvavi Nikola. Period njegove vladavine obilježio je ekonomski razvoj Rusije i porast socijalno-političkih kontradikcija i revolucionarnih pokreta koji su doveli do revolucija 1905. i 1917. godine. 30. listopada 1905. godine Oktobarskim manifestom osigurao je stanovništvu građanska prava, uključujući slobodu vjere, govora i okupljanja, što je bila preteča ruskog ustava. Opće nezadovoljstvo u društvu, pojačano dugim i iscrpljujućim ratom, dovelo je do svrgavanja carskog režima 1917. godine. Car je s obitelji interniran u Sibir, a zatim na Ural. Boljševici su Nikolu i njegovu obitelj strijeljali 1918. godine.

Orson Welles napravio paniku radio-dramom Rat svjetova
Orson Welles bio je američki glumac, redatelj, scenarist i producent. Smatra se jednim od najvažnijih dramskih umjetnika 20. stoljeća, a 2002. godine u izboru Britanskog filmskog instituta proglašen je najvećim filmskim redateljem svih vremena. Na zao glas došao je svojom radio-dramom H.G. Wellsa ‘Rat svjetova’ od 30. listopada 1938. godine kojom je izazvao masovnu paniku jer se u drami radi o dolasku Marsovaca na Zemlju. Paniku je nekoliko mjeseci kasnije spomeno i Hitler u jednom svom govoru. Tijekom ratnih godina Welles je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politički aktivist i komentator, blisko povezan s Franklinom D. Rooseveltom. 1941. godine napisao je, režirao, producirao i nastupio u Građaninu Kaneu koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. U svojim kasnijim godinama borio se protiv hollywoodskog sustava koji je odbijao financirati njegove neovisne projekte, zarađujući najviše preko glume, reklama i pripovijedanja.

Anna Frank premještena u logor Bergen-Belsen
Anna Frank bila je Židovka i autorica svog Dnevnika u kojem je posvjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju. Nakon njemačke okupacije Nizozemske, židovska je obitelj Frank od 1942. godine živjela u tajnom skloništu, sve dok ih 1944. godine nije otkrio Gestapo i poslao u koncentracijske logore. Prvo su poslani u Auschwitz, gdje su oca Otta odvojili od ostatka obitelji. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. listopada, Anne i njezina sestra Margot premještene su u logor Bergen-Belsen, no njihova majka Edith ostala je u Auschwitzu gdje je kasnije umrla od gladi. U ožujku 1945. godine logor je poharala epidemija tifusa od kojeg su umrle Anne i njezina sestra, samo nekoliko tjedana prije oslobođenja britanskih trupa. Nakon rata pronađen je u Amsterdamu Annein dnevnik koji je preveden na mnoge svjetske jezike i još i danas podsjeća na okrutne nacističke zločine.

Završen most preko Bospora
Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem. Dug je oko 30 km, a na najužem mjestu je širok samo 660 metara. Bospor se smatra jednim od najvažnijih vodenih putova jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Pored poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, ogroman udio u robnom transportu tim putem ima i nafta. Tjesnacem godišnje prođe 50.000 brodova, a preko Bospora su sagrađena dva mosta, Bosporski most i Most Fatih-Sultan-Mehmeda. Oba su viseći mostovi i povezuju Europu s Azijom. Bosporski most, koji se još naziva i Prvim bosporskim mostom, velik je i aerodinamičan viseći most. Dugačak je 1500 metara a širok 39 metara. Kad je napravljen bio je most s četvrtim najvećim visećim rasponom na svijetu, i najduži izvan SAD-a. I danas se može pohvaliti da je 16. najduži viseći most na svijetu. Gradnja je trajala tri godine, a procjenjuje se da je koštala oko 200 milijuna dolara. Most je završen na današnji dan 1973. godine, dan nakon 50. godišnjice osnivanja Republike Turske.

Rođen Diego Maradona
Diego Armando Maradona rođen je na današnji dan 1960 godine, u siromašnom predgrađu argentinskog Buenos Airesa. Postoji teorija da je Maradona po majčinoj liniji porijeklom s Korčule. U svojoj karijeri Maradona je igrao za klubove Argentinos Juniors, Boca Juniors, Barcelonu, Napoli, Sevillu, Newell’s Old Boys i ponovno Boca Juniors. Maradona ima na lijevoj nozi istetoviran lik Fidela Casta, a na desnoj ruci lice Che Guevare. Na podlakticama ima istetovirana imena svojih dviju kćeri, Gianinne i Dalme. Dalma se zove kao i Maradonina majka, a to ime je navodno nastalo od imena Dalmacije, od kuda su njeni preci porijeklom.

Preminuo Gustav Krklec
1977. godine preminuo je Gustav Krklec, hrvatski književnik. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun gdje je kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine.Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)