Na današnji dan: 31. listopada

Konvoj Libertas uplovio u opkoljeni Dubrovnik
Prvog dana mjeseca listopada 1991. godine Dubrovnik je napadnut s kopna, mora i iz zraka, a već 17. rujna iste godine Jugoslavenska ratna mornarica uvodi potpunu pomorsku blokadu grada. U Dubrovačkom akvatoriju se raspoređuju raketne topovnjače iz sastava 9. VPS Boka te na ovom dijelu Jadrana nasilno uvode zabranu kretanja bilo kakvih plovila. Nakon 4. listopada 1991. godine neprijatelj okupira Slano i na Jadranskoj magistrali presijeca i posljednju vezu Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske. U Dubrovniku je u tom trenutku bez vode, struje, hrane i lijekova bilo oko 50.000 stanovnika računajući i izbjeglice iz svih okupiranih dijelova dubrovačke općine. U tim najtežim trenucima dubrovačke povijesti jedinu su vezu sa svijetom uspostavljali brzi gliseri Odreda naoružanih brodova, koji uspješno probijaju pomorsku blokadu i iscrpljenim stanovnicima dostavljaju male količine lijekova, hrane i ostalih sredstava potrebnih za puko preživljavanje. Ipak, te male količine nisu bile dostatne da bi zadovoljile potrebe brojnog stanovništa. Tek 31. listopada 1991. godine u ranim jutarnjim satima iz dubrovačke luke Gruž u susret Konvoju Libertas isplovljavaju gliseri Odreda naoružanih brodova te nakon pola sata uvode svih 29 brodova, brodica i ostalih plovila u luku u kojoj im je dobrodošlicu poželjelo oko 1.000 stanovnika Dubrovnika. Porukom da nisu zaboravljeni okupljenom stanovništvu obratio se Stjepan Mesić. Nakon dugačkih 30 dana u Grad je stigla toliko očekivana pomoć koja je stanovništvu vratila vjeru i nadu u konačnu slobodu i deblokadu okupiranog Grada.

Martin Luther iznio svojih 95 teza reformacije na vrata župne zgrade u Witenbergu
Reformacija je vjerski i društveni pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. stoljeća. Bio je to pokušaj unošenja duhovnih i strukturalnih promjena u Crkvu što je dovelo do uspostave Reformiranog kršćanstva. Kako mnoge promjene dolaze valjanim povodom tako je vjerska reforma započela buntom jednog svećenika, koji je bio toliko predan instituciji kojoj je pripadao da je smatrao da ju treba promijeniti na bolje. Tako je Martin Luther 31. listopada 1517. godine odlučio započeti raspravu na tada uobičajen način i iznio svojih 95 teza na vrata župne zgrade u Witenbergu.

Proglašen Svjetski dan štednje
Financijska kriza nakon Prvog svjetskog rata prilično je pogodila svjetska gospodarstva, a naročito stanovništvo. Banke su se našle na udaru prve, a nedostatak sredstava najviše im je kočio poslovanje. Stoga su se dosjetili i na današnji dan 1924. godine na sastanku u Milanu proglasile Svjetski dan štednje, kako bi potakle priljev novca u svoje opustošene trezore.

Ubijena Indira Gandhi
Indira Gandhi, indijska premijerka i kći Jawaharlala Nehrua, ubijena je na današnji dan 1984. godine od strane dvojice svojih tjelohranitelja Sikha. To se dogodilo kao posljedica akcije indijske vojske protiv Sikha, za vrijeme njihovog vjerskog blagdana. Tu akciju je naredila Indira Gandhi, a sastojala se od prodora u prostor Zlatnog hrama, najsvetijeg mjesta Sikha, gdje su oni navodno masovno skupljali oružje. Sikhi su takvu akciju smatrali svetogrđem i zato su odlučili ubiti premijerku. Tjelohranitelji su je upucali kad je prolazila kroz vrata koja su čuvali. Tada je trebala imati intervju s glumcem Peterom Ustinovom, koji je snimao dokumentarni film. Navodno su ispucali preko 30 metaka. Obojica su se predala. Jedan je ubijen od strane ostalih stražara, a drugi je osuđen na smrt i obješen.

Na izborima za Nacionalno vijeće u Švicarskoj i žene dobile pravo glasa
Uz Švicarsku se vežu prilično bajkovite asocijacije, s kravicama na golemim pašnjacima i vrijednim Švicarcima koji čuvaju tuđe novce na najbolji način na svijetu. No, i takva država ima svoje manjkavosti, a jednu veliku Švicarci su ispravili na današnji dan 1971. godine. Naime, tada su po prvi puta na izborima za Nacionalno vijeće pravo glasa mogle konzumirati i žene.

Rođen John Keats
1795. godine rođen je John Keats, britanski pjesnik i jedna od vodećih figura romantizma. Od rujna 1818. do rujna 1819. traje Keatsovo najplodinje stvaralačko razdoblje. U toj godini dana napisao je najveći dio svojih djela koja je kritika pohvalila.
Bio je u Škotskoj i Irskoj, ali se prerano vratio zbog narušenog zdravlja. Po savjetu doktora o promijeni klime, sa svojim prijateljem uputio se u Rim. Uselio se u kuću kraj Španjolskih stuba, i tu su se o njemu brinuli prijatelj Joseph Severn i doktor John Clark. Pomoći nije bilo. Iako je tuberkuloza tada bila neizlječiva bolest, Percy Bysshe Shelley i George Gordon Byron vjerovali su da je Keatsa dotukla kritika objavljena u časopisu “Quarterly Review”.Njemu u spomen i čast, Shelley je napisao i pjesmu Adonais. Preminuo je na prijateljevim rukama sa samo 26 godina. Pokopan je na protestantskom groblju u Rimu. Na nadgrobnom spomeniku mu stoji natpis:”Ovdje leži onaj čije je ime zapisano u vodi”. Oscar Wilde mu se divio smatravši ga kraljem.

Preminuo Federico Fellini
1993. godine preminuo je Federico Fellini, talijanski režiser. Fellinijevi filmovi su naširoko hvaljeni, a čak 4 njegova filma dobila su Oscara za najbolji strani film: “Cesta”, “Cabirijine noći”, “8½” i “Amarcord”. Još jedan film, “Slatki život”, jedan je od utjecajnijih filmova 1960-ih, te je proglašen kao 6. najbolji film svih vremena od strane Entertainment Weeklyja. “Slatki život” je i u svakodnevni rječnik uveo riječ paparazzi. Pojam proizlazi iz prezimena prijatelja Marcella Rubinija (igra ga Marcello Mastroianni), koji se u filmu preziva Paparazzo. Godine 1990., Fellini je dobio prestižni Praemium Imperiale nagradu, koju mu je dodijelila Japanska umjetnička asocijacija, a koja se smatra ekvivalentom Nobelove nagrade. Nagrada se dijeli u 5 kategorija: slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, glazba i kazalište/film. Među prijašnjim dobitnicima te prestižne nagrade su Akira Kurosava, David Hockney, Pina Bausch i Maurice Béjart. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)