Na današnji dan: 6. listopada

Započela posljednja bitka Američkog rata za nezavisnost
Na današnji dan 1781. godine započela je opsada Yorktowna, posljednja bitka Američkog rata za nezavisnost. Napad su predvodili generali George Washington i De Rochambeu protiv britanskog zapovjednika Lorda Cornwallisa koji je bio utaboren u Yorktownu. Cornwallis je imao vojsku od 7.000 ljudi s kojom je dominirao jugom te se vratio u Yorktown po zalihe za svoje vojnike. Već nakon nekoliko dana opsade saveznici su zauzeli većinu važnih točaka u gradu te je Cornwallis shvatio u kakvoj je nevolji, a pojačanje nije stizalo. Uvidjevši da njegov otpor više nema smisla, ponudio je predaju koju su saveznici prihvatili. Predaja Cornwallisove vojske kod Yorktowna navela je Britance da počnu pregovore s Amerikancima i direktno utjecala na kraj rata.

Austro-Ugarska anektirala Bosnu
Za vrijeme Austro-ugarskog razdoblja Bosna i Hercegovina, kao samoodrživa upravna jedinica u okviru Monarhije, doživjela je umjerenu modernizaciju. No, 1908. godine dolazi do Aneksijske krize. Kad je u Osmanlijskom Carstvu pobijedila mladoturska revolucija, Austro-Ugarska se preplašila da će morati vratiti BiH pa je 6. listopada 1908. godine odlučila te pokrajine anektirati izravno u svoj državni ustroj. To je izazvalo oštre istupe Srbije i Crne Gore koje su prijetile ratom tvrdeći da je BiH nacionalno srpska zemlja. Primirila ih je Rusija, s tvrdnjom kako još nije spremna za rat. Tako je aneksijska kriza oko BiH riješena samo privremeno, ali su pripreme za konačni obračun nastavljene. U Beogradu je osnovana teroristička organizacija “Ujedinjenje ili smrt” (poznatija kao “Crna ruka”). Jačanje srpske države, uz antagonizam velikih sila u Europi, dovelo je, kroz srbijansko financiranje pro-srbijanskog udruženja “Mlada Bosna” i atentata na austrijskog prijestolonasljednika u Sarajevu, do Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije.

Prikazan prvi film popraćen glazbom
6. listopada 1927. godine svjetlo dana je ugledao prvi film popraćen glazbom. Bio je to američki film “Jazz Singer”. Film su producirali Warner Bros., režirao ga je Alan Crosland a glavnu je ulogu tumačio Al Jolson. Priča je to o mladom Jakieju Rabinowitzu koji nakon očeve kazne bježi od kuće i postaje talentirani jazz pjevač pod imenom Jack Robin, no na kraju njegove ambicije dolaze u konflikt s tradicionalnim vrijednostima. Ovim uratkom zauvijek je završilo razdoblje nijemog filma.

Započeo Jomkipurski rat
Na današnji dan 1973. započeo je Jomkipurski rat, poznat i kao Listopadski rat. Počeo je na najveći židovski blagdan Yom Kippur, napadom Egipta i Sirije na Izrael. Nakon rata 1967. godine primarni ciljevi Egipta i Sirije bili su povratak kontrole nad egipatskim Sinajem i sirijskim Golanom, područjima koje su Izraelci okupirali. Službeni Kairo i Damask su više puta tražili da im Izrael vrati okupirana područja, na što Izraelci nisu pristali. Najveći prevrat Jomkipurskog rata dogodio se kad je američka vojska poslala Izraelu tisuće tona najmodernije vojne pomoći i obavijestila ga o rupama u egipatskoj obrani. Nakon tri tjedna ratovanja poluotok Sinaj i Golanska visoravan vraćeni su Egiptu i Siriji. Posljedice rata se osjećaju i danas. Sporazumom iz Camp Davida 1978. godine Egipat je u zamjenu za povratak Sinajskog poluotoka priznao postojanje Izraela. Zbog velike američke pomoći Izraelu u ratu arapske zemlje prekinule su izvoz nafte na Zapad što je rezultiralo dotad neviđenim porastom cijena goriva koje osjećamo i danas.

Marita Koch postavila neoborivi rekord na 400 m
Atletičarka Marita Koch je 1985. godine pretrčala 400 metara za 47.6 sekundi, a ni do danas niti jedna atletičarka nije srušila taj svjetski rekord. Ova Njemica je tijekom karijere skupila impozantnu kolekciju od 16 svjetskih rekorda na otvorenom, kao i 14 na zatvorenim stazama. 1979. godine postala je prva žena koja je 200 metara pretrčala za manje od 22 sekunde. Njezini rezultati, kao i oni njezinih kolega iz Istočne Njemačke, podigli su sumnju da je uzimala nedopuštena sredstva koja se tada još nisu mogla otkriti.

Rođen Ante Babaja
1927. godine rođen je Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Radio je kao profesor na Akademiji za kazalište, film i TV, današnjoj Akademiji dramske umjetnosti, osnivač njezina filmskog odsjeka, gdje je nakon odlaska u mirovinu bio profesor emeritus. Režirao je dokumentarne filmove među kojima se ističe film “Čuješ li me?”. Zapaženi su njegovi dokumentarni filmovi-eseji “Tijelo”, “Kabina” i “Čekaonica”. Karakteristično za njegov rad u igranome filmu je da se više bavi proživljavanjem junaka, nego fabulom. Njegovi filmovi često su temeljeni na književnim djelima: “Carevo novo ruho”, “Pravda”, “Breza”, “Mirisi, zlato i tamjan” te “Izgubljeni zavičaj”. Često je surađivao s književnikom Slobodanom Novakom pri adaptaciji njegovih djela.

Preminuo Steve Jobs
Današnji dan 2011. godine ostat će zapamćen i po gubitku jednog od najvećih umova računalne industrije, vizionara i genijalca Stevea Jobsa koji je preminuo u 56. godini života od raka gušterače. Zajedno sa Steveom Wozniakom u garaži punoj jabuka napravio je prvo kućno računalo Apple (“Jabuka”). Tako je i imenovao tvrtku, koju je osnovao s Wozniakom. Poslije nekoliko generacija računala Apple, napravio je računalo Lisa. Lisa je bilo prvo računalo koje je imalo ikonice na zaslonu, što su nekoliko godina kasnije kopirale mnoge softverske kompanije, uključujući i Microsoft sa svojim Microsoft Windows operacijskim sustavom. Sljedeća generacija računala iz njegove produkcije bio je Macintosh, što je naziv vrste jestivih jabuka u SAD-u. U međuvremenu je tvrtka IBM izbacila svoju inačicu osobnog računala IBM PC, koja je bolje prošla na tržištu i značajno potisnula Jobsova računala. Jobs je bio prisiljen napustiti svoju tvrtku, koju je u međuvremenu prodao, te je osnovao sljedeću tvrtku pod simboličnim imenom NeXT (“sljedeći”). NeXT je do 1993. godine proizvodio složena računala koja su bila po mnogo čemu revolucionarna i moćna, ali i skupa. Njegovo tržište bili su znanstvenici, grafičari i školstvo. Tim Berners Lee razvio je originalni World Wide Web na jednoj NeXT radnoj stanici u CERN-ovim laboratorijima. Pod Jobsovim vodstvom razvijen je i napredni operacijski sustav NextStep, zasnovan na UNIX-u, koji je u osnovi današnjeg Appleovog MacOS-a X (Mac OS X). Godine 1996. Apple Computers se nalazio u najvećoj krizi od osnivanja, stoga je, u dogovoru s Jobsom, kupio njegovu tvtku NeXT za 402 milijuna dolara s namjerom da na temeljima NextStepa izgradi zasebni operacijski sustav za novu generaciju Macintosh računala. Naredne godine Jobs se kao spasilac vraća u Apple i odmah postaje v.d. predsjednika danas preporođene kompanije. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)