Na današnji dan: 7. listopada

Raketirani Banski dvori od strane JNA
Banske dvore, tadašnje sjedište ureda Predsjednika i Vlade RH 1991. godine raketirali su zrakoplovi JNA u pokušaju atentata na predsjednika države Franju Tuđmana, predsjednika predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića i predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Antu Markovića. Sva trojica predsjednika su preživjela, ali zgrada je pretrpjela znatna materijalna oštećenja. Raketiranje je bio povod da Sabor Republike Hrvatske već sljedeći dan donese Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, kojom je Republika Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.

Flota “Svete lige” potukla Turke kod Lepanta
Velika flota “Svete lige”, sačinjena od španjolskog, mletačkog, đenovskog i malteškog, te brodovlja Svete Solice i Savojskoga kneževstva, 1571. godine u bitci kod Lepanta, preciznije kod Patrasa u jugozapadnoj Grčkoj, nanijela je težak poraz turskoj floti. Formiranje kršćanske koalicije potaknuo je papa Pio V. kako bi pomogao ciparskom gradu Famagosti koji su opsjedali Turci. Obje strane su raspolagale podjednakim brojem brodova, no kršćanskoj floti pobjedu je osigurao više nego duplo veći broj topova, bolja oprema te manevar za koji se ne zna je li bio neuspjeli pokušaj bijega genoveških galija ili vrlo domišljata varka. Nakon pet sati borbe Turci su ostali bez polovice brodova i oko 25 tisuća vojnika i mornara te su napustili bojište što je označilo kraj njihove premoći na istočnom Sredozemlju. Bitka kod Lepanta bila je najveća pomorska bitka od one održane kod Akcija, te poslijednja u kojoj su se sukobile galije, a u njoj su sudjelovale i hrvatske galije i pomorci sa Cresa, Krka, Raba, Hvara, te iz Šibenika i Trogira.

Sklopljen “Dvojni savez protiv Rusije”
Njemačka i Austro-Ugarska 1879. godine sklopile su “Dvojni savez” protiv Rusije, odnosno sporazum kojim se obvezuju na uzajamnu pomoć u slučaju ruskog napada. Pozadina saveza bilo je strahovanje da će zbog austrijsko-ruskog rivalstva na Balkanu doći do raspada Austro-Ugarske Monarhije, te da će Rusija pomagati Francusku pri mogućem napadu na Njemačku. Potpisivanjem Dvojnog saveza, kojeg su potpisnice poštivale sve do kraja 1. svjetskog rata, prestao je postojati raniji Trojni savez u kojem je uz Njemačku i Austro-Ugarsku bila i Rusija.

Luna 3 poslala prve slike tamne strane Mjeseca
Sovjetska sonda ‘Luna 3’ 1959. godine na Zemlju je poslala prve fotografije tamne strane Mjeseca. Iako prilično loše kvalitete za današnje standarde, fotografije su nakon objave u medijima pobudile veliko zanimanje svjetske javnosti, a nakon obrade pomoću njih je napravljena prva karta tamne strane Mjeseca na kojoj su tom prilikom imena dobila Mare Moscovrae (Moskovsko more) i Mare Desiderii (More žudnje).

Otet talijanski putnički brod Achille Lauro
Četvorica članova Palestinske oslobodilačke organizacije (PLF) 1985. godine oteli su talijanski putnički brod “Achille Lauro” koji je plovio iz Aleksandrije u Port Said. Otmičari su zahtijevali oslobađanje 50 palestinskih zarobljenika iz izraelskih zatvora. Nakon što im je odbijeno uplovljavanje u sirijski Tartus članovi PLF-a su ubili invalida Leona Klinghoffera, Amerikanca židovskog porijekla i bacili tijelo u more. Nakon dva dana pregovora otmičarima je dopušteno da napuste brod i ukrcaju se na egipatski avion, no američki predsjednik Ronald Reagan je naredio da ga se prisilno prizemlji na Siciliji. Talijanske vlasti su tada u NATO-ovu bazu pred američke marince poslali karabinjere što je do danas ostala najveća diplomatska kriza između te dvije zemlje. Od petorice Palestinaca upletenih u napad četvorica su osuđena i odslužila dugogodišnje robije u Italiji, a vođa Abu Abbas je 2003. godine uhvaćen u Iraku gdje je niti godinu kasnije umro u američkom zatvoru, navodno prirodnom smrću.

Započela invazija američke vojske na Afganistan
Američka je vojska 2001. godine pod kodnim imenom “Enduring Freedom” započela invaziju na Afganistan. Amerikanci su uz britanske saveznike, čija se istovjetna operacija zvala ‘Herrick’, tim činom otpočeli lov na Osamu bin Ladena za kojeg su tvrdili da je odgovoran za napade 11. rujna iste godine. Navodni krivac još uvijek nije pronađen, a jedini ‘uspjeh’ invazije bilo je svrgavanje talibana, no to je plaćeno s najmanje 45 tisuća civilnih žrtava i potpunim uništenjem onoga što je od Afganistana ostalo nakon višegodišnjeg građanskog rata koji je tu zemlju zahvatio nakon kraja prijašnje brutalne sovjetske invazije.

Rođen Ivo Gregurević
1952. godine rođen je Ivo Gregurević, hrvatski glumac. Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na filmu debitira 1977. godine (“Ne naginji se van”, B. Žižića) glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemačkoj, karakterističnom za njegov glumački profil, da bi tijekom 80-ih i 90-ih ostvario niz izuzetno zapaženih velikih uloga na filmu. Vrsno tumači pomalo grube ponekad i opasne “narodske tipove” kao otmičara u “Osuđenima” (1978.) Z. Tadića, konduktera u “Kraljevoj završnici” (1987.) Ž. Tomića i istražitelja u “Životu sa stricem” (1988.) K. Papića, a u slavonskom stilu je i naslovna razbojnika i ljubavnika J. Stanisavljevića (“slavonskog Robina Hooda”) u “Čarugi” (1991.) R. Grlića. S uspjehom nastupa i u kazalištu i na televiziji. Nagrađivan je na festivalu u Nišu, dobio nagradu “Sedam sekretara SKOJ-a” i dr. Osim što se bavi kazalištem, filmom i televizijom, snima i televizijske reklame.

Preminuo Edgar Allan Poe
1849. godine preminuo je Edgar Allan Poe, američki književnik. Njegova prva zbirka, “Priče iz Groteske i Arabeske”, pojavila se 1840. godine, a sadrži jedno od njegovih najpoznatijih djela, “Pad kuće Usherovih”. U ranim 1840-ima, izlazi i “Školjkareva prva knjiga”, njegovo najprodavanije djelo. Mračna poema o izgubljenoj ljubavi, “Gavran” donijela je Poeu svjetsku slavu kad je izdana 1845. godine, a “Umorstva u Rue Morgue” te “Ukradeno pismo”, također iz tog perioda, smatraju se Poeovim najpoznatijim kriminalističkim romanima. Također, bio je aktivan književni novinar. Godine 1848. depresivan i u očaju, Poe pokušava samoubojstvo. Nakon toga je nakon zabave na putu novoj zaručnici nestao na tri dana. Pojavio se u vrlo čudnom stanju u Baltimoreu, gdje je i na kraju preminuo. (www.icv.hr, mh; Fotografija: hrvatski-vojnik.hr)