Tomislav Tolušić: “Mi župani tražimo više ovlasti”

Zajednica hrvatskih županija već devet godina na jednom mjestu okuplja predstavnike hrvatske županijske vlasti. U zadnjih mjesec i pol vodi ih virovitičko – podravski župan Tomislav Tolušić. HDZ- ovac po političkom opredjeljenju, u razgovoru za Aktual tvrdi kako na zajedničkim sastancima stranačka obilježja i interese stavljaju po strani u interesu boljitka županija i njihovih građana. Na sastanku sa svim slavonskim županima u Osijeku detektirali su probleme tog dijela Hrvatske, što će činiti i u budućnosti. Veliko pitanje predstavlja i najavljena regionalizacija Hrvatske, kao i to kako funkcionirati u visokocentraliziranoj državi kakva je Hrvatska. Osvrnuo se i na činjenicu da partnerskog odnosa s Ministarstvom regionalnog razvoja – nema.

AKTUAL: U Osijeku ste se sastali sa županima slavonskih županija. Što ste doznali, koji su problemi vaših slavonskih kolega?

Mislim da je problem svih županija, gradova i općina jedan, a to je centralizacija. Hrvatska je visokocentralizirana zemlja, i funkcionalno i fiskalno. Glavna tema svih rasprava trebala bi biti upravo decentralizacija. Mi smo onoliko moćni, koliko imamo financijskih sredstava kojima možemo raspolagati. No, da se ne bi pogrešno percipiralo. Naravno da mi tražimo više ovlasti i više sredstava, ali ako država ima sto kuna, mi očekujemo da ih podijeli ravnopravno. Ne da županija dobije dvije kune, a država ostatak. Na ovaj način će se dogoditi da će se ukinuti sve županije i općine, osim velikih središta Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita. Problem slavonskih županija jest i legalizacija poljoprivrednih objekata koja ne ide dinamikom kojom bi trebala.

AKTUAL: Koji je glavni uzrok centralizacije i što bi se trebalo napraviti za učinkovitu decentralizaciju?

Oduvijek država teži centralizaciji, a ne može bez regija, jer je sama vrlo troma i neučinkovita. Kad pogledamo fiskalnu moć gradova, općina i županija, među najslabijima smo u Europi. Država najmanje iz kolača izdvaja za lokalnu i regionalnu samoupravu. Drugdje u Europi je drugačije. Poljska je dobar primjer. Tamo se četrdeset posto ukupnog iznosa novca iz EU fondova spušta direktno na županije koje ga onda raspodjeljuju dalje. Ja stalno govorim da centralna vlast nažalost ne može znati kakvo je stanje u Dražu, Petlovcu, Zdencima… Samo tražimo pravedniju raspodjelu sredstava, jer bismo ih mi bolje iskoristili. Moram reći da sam ja apsolutno za racionalizaciju, ali valja početi od glavnog problema, a to je da ne možemo biti samoodrživi u ovakvim okolnostima.

AKTUAL: Najavljuje se regionalizacija na pet statističkih regija. Što će nam ona donijeti, koje su prednosti, a koji nedostaci? Jeste li vi za to ili ne?

Ja jesam za, ali ne na ovaj način. Regionalizacija u smislu statističkih regija da, ali novi prijedlog Zakona o regionalnom razvoju i novim planskim područjima, s čim se pokušava ispraviti prošlogodišnja loša odluka da se država podijeli na samo dvije statističke regije. Time se išlo u prilog centrima moći. Moramo znati da su strukturni, a pogotovo kohezijski fondovi, namijenjeni ravnomjernom regionalnom razvoju. Oni služe tomu da se nerazvijeni dijelovi države kroz godine razviju i da budu na razini kao i razvijeni dijelovi. Mi se sad igramo Superhika i pomažemo bogatima da budu još bogatiji. Mi u manjim sredinama s tom podjelom u nekom projektu, koji, primjerice, teži sto milijuna eura, participirali bismo s pet posto, što je pet milijuna eura. Ovako smo u istoj šalici sa Zagrebom koji je na konto nas osiromašio, a mi smo se na konto njega obogatili. U prosjeku svi bismo trebali participirati s nekih 15 do 20 posto. To su iznosi koji su apsolutno nedostižni za male sredine. To se pokušava ispraviti podjelom na pet planskih područja i to podržavamo.

AKTUAL: Upozorili ste nedavno na lošu komunikaciju s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova…

Da, nema partnerskog odnosa i to je ono što nije dobro. U svim programskim načelima Europske unije prvo je načelo partnerskog odnosa. Tamo nema jednoznačnog donošenja odluka i jednosmjerne komunikacije. Izostala je i opcija “bottoni up” – odozdo prema gore. Trebalo je pitati teren što ne valja i da ta iskustva ugrađujemo u zakon. Ministarstvo proklamira partnerstvo koje ne postoji. Za televizije ministar kaže da poziva županije na suradnju, mi se probudimo i zakon osvane u medijima. Mi ćemo dati svoje prijedloge, ali 99 posto onoga što je Ministarstvo predložilo, ostane tako. Mi smo htjeli da u radnim skupinama budu predstavnici županija, da znamo o čemu se radi. Ovaj zakon nije pisao nitko iz Slavonije i Like ili Dalmatinske zagore, nego dva sveučilišna profesora ili dva vježbenika u ministarstvu, ja ne znam. Ali kao čovjek kojem je taj zakon životno bitan, trebao bih znati. Ja ne mislim da ministar misli i želi loše, ali je princip loš i pogrešan jer nema komunikacije. Nudimo pomoć, iskustvo i znanje. Jer bez županija projekti Europske unije neće se provesti. Osamdeset posto svih projekata vezano je uz županije.

AKTUAL: Župan ste Virovitičko – podravske županije. Možete li detektirati najrazvijenija središta u Hrvatskoj i one kojima treba pomoć?

Paradoksalno je da recimo u Osjećko-baranjskoj županiji poljoprivreda nije oslonac razvoja. Za to su krive sve Vlade do sad. Kontinuirano nedostaje smjernica s državne razine. Čini mi se da u javnosti županije nisu prepoznate kao tijelo koje je životno bitno za građane. Ako ujutro krećete na sastanak, vrlo je vjerojatno da se vozite županijskim cestama, ako idete u dom zdravlja, on je županijski, škole također. Sva se priča vrti oko županija. Jako nam malo nedostaje da postignemo razvojni potencijal. Stvari se mogu pokrenuti u dvije godine, vjerujem. Županije su dokaz uspješnog poslovanja, većina posluje pozitivno, bez obzira na fiskalnu poziciju o kojoj smo pričali. Samo je potrebna racionalizacija i malo bolje presložiti unutarnje rezerve kojih ima. Zagrebački prsten i Istra su razvijeniji, a Slavonija i Lika su lošije razvijene.

AKTUAL: Kolike su, zapravo, ovlasti župana?

U državi imamo sto razina vlasti. Imamo urede državne uprave za koje, iskreno, ne znam čemu služe. Do 2000. godine župani su imali više ovlasti. Sad se sve rascjepkalo. Nema glave, nego jedno veliko stvorenje sa sto glava. Nemamo jedinstven sustav. A sve je rješivo, samo da se sve stavi na jedno mjesto. Ono što sad kroz ured državne uprave radi dvjesto ljudi, daje sve najednom mjestu, moglo bi raditi sto. Mi smo s ovim granama ovlasti zadovoljni, ali smo rascjepkani. Ako brinemo o školama, dajte nam da brinemo o tome na kvalitetan način u cjelosti. I dajte nam sredstva kojima možemo raspolagati. Sigurno bismo bili racionalniji od države.

AKTUAL: Kao čelnik Hrvatske zajednice županija komunicirate sa županima iz različitih stranaka. Kako se nosite s tim i kako pomiriti stranačke razlike?

Moram reći da stvari funkcioniraju vanstranački. Funkcioniramo kao jedno tijelo i usaglašavamo stavove, jer su nam problemi isti ili slični.

AKTUAL: Koji su planovi za budućnost?

Moramo prezentirati probleme i potrebe tako da ih i građani percipiraju. Pozicionirati županije na mjesto gdje pripadaju, a to je u sam vrh hrvatske uprave. Onima koji pišu zakone treba biti jasno da bez županija ne mogu i da su im one partneri, ali i ključ njihovih rješenja. Jer ministarstva ne znaju kako je na terenu, a mi im tu možemo pomoći. (Aktual)