EK s pravom traži reviziju Programa razvoja

Nerealno je bilo očekivati kako će EK samo na osnovu dostavljenog prijedloga Programa i bez dodatnih pojašnjenja automatski odobriti taj dokument na čiju kvalitetu institucije i stručnjaci već godinu i pol dana ozbiljno upozoravaju.

Dana 22. listopada 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede službeno je zaprimilo primjedbe Europske komisije na Program ruralnog razvoja Hrvatske 2014. – 2020.

Službe Europske komisije navele su ukupno 377 primjedbi na 40 stranica naglašavajući kako se radi o ozbiljnim pitanjima koja zahtijevaju dodatna pojašnjenja i reviziju programa.Dostavom primjedbi Europske komisije službeno se zaustavlja razdoblje od šest mjeseci što definira službeno vremensko ograničenje za odobravanje Programa od strane Komisije te se isto nastavlja kada hrvatska strana dostavi kvalitetna pojašnjenja, odnosno revidiranu verziju Programa koja će odgovarati zahtjevima Komisije – sukladno članku 3 Uredbe (EU) br. 1303/2013. Postavlja se prije svega pitanje kako u Ministarstvo poljoprivrede nisu svjesni navedene Uredbe i članka kada hrvatskoj javnosti najavljuju službeno odobrenje Programa do kraja 2014., odnosno najkasnije do 15. siječnja 2015?

Nerealno i neozbiljno je bilo očekivati kako će Komisija samo na osnovu dostavljenog Prijedloga Programa i bez dodatnih pojašnjenja automatski pokrenuti proceduru odobravanja i odobriti Program na čiju kvalitetu institucije i stručnjaci već godinu i pol dana ozbiljno upozoravaju. Dostavom ovakve razine primjedbi Komisija je samo potvrdila kako su potrebni dodatni napori naše administracije, ali i vrijeme, u funkciji realizacije dostave kvalitetnijeg strateškog dokumenta odobrenjem kojeg će Hrvatskoj biti dostupna sredstva u iznosu od 333 milijuna eura godišnje.

Neprovodive mjere
Primjedbe Komisije nikako nisu općenite već su dobro strukturirane i sadržajno zadiru u svaki detalj Prijedloga Programa koji je Ministarstvo poljoprivrede u srpnju dostavilo Bruxellesu.Posao na izradi Programa ministar Jakovina započeo je prije 2,5 godine, a primjedbe Komisije pokazuju kako SWOT analize nisu još uvijek izrađene na zadovoljavajući način. Nadalje, u dijelu prijedloga SWOT analiza Programa potrebno je bolje usklađivanje između Prijedloga Programa ruralnog razvoja i Partnerskog sporazuma u velikom broju ciljeva. Također, SWOT analize trenutno ne sadrže dostatan obim kvalitativnih podataka kako bi se opravdale identificirane potrebe unutar Programa.Iako je svaki dio u izradi strateškog dokumenta važan i neizostavan, zabrinjavaju primjedbe vezano uz prijedlog mjera unutar Programa, jer ovako definirane mjere ne omogućuju funkcionalnu provedbu, a pojedine je potrebno i sadržajno izmijeniti kako bi bile provedive na terenu, odnosno kako bi prije toga zadovoljile službe Komisije.

Primjedbe se odnose i na Mjeru 5, čija je provedba u dijelu Podmjere 5.2. već krenula, a nedorečenost i nepripremljenost ove podmjere, rezultirat će rijetkim korisnicima na terenu, što potvrđuje kako se s natječajem prerano krenulo što će u konačnici osjetiti brojni potencijalni korisnici kojima je mjera namijenjena te nužno potrebna zbog katastrofalnih poplava u šest posavskih sela Slavonije, ali je neće moći niti prijaviti niti realizirati u okviru objavljenog natječaja.Prije godinu dana kada su stigli prvi komentari nezavisnih procjenitelja na terenu je oglašeno zvono na uzbunu jer se već tada vidjelo kako ruralni tim u resornom ministarstvu nije dorastao ovom zadatku i kako ćemo svi imati velikih problema s realizacijom EU sredstava za ruralni razvoj. Relevantne institucije i stručnjaci ukazivali su na nužnost kvalitetnijeg pristupa u izradi Programa, a konkretno partnerstvo i stručnu pomoć ponudila je javno Hrvatska zajednica županija i svi hrvatski župani, ali je to tada bilo od strane resornog ministra odbačeno, pa istovjetni aktualni apeli Udruge Život, iako su dobronamjerni i nužni, neće vjerojatno rezultirati nikakvim kvalitativnim pomakom u tom smjeru.

Administrativni kapaciteti
Ministarstvo poljoprivrede, odnosno nadležna uprava za ruralni razvoj, jednostavno ne priznaje ništa izvan vlastitih okvira i mogućnosti, iako je Hrvatska već radila i komunicirala strateške dokumente s Komisijom te u tome imala vrlo dobrih iskustava. Primjedbe Komisije i započinju sa zahtjevom Komisije kako je potrebno dokazati koliko su administrativni kapaciteti u Ministarstvu poljoprivrede i ostalim tijelima za provedbu Programa kvalitetni glede buduće zadaće, te naglašava kako se svakako treba uzeti u obzir stečeno iskustvo kroz provedbu IPARD programa. Poznato je kako su u ministarstvu iskusni i stručni kadrovi zamijenjeni onima koji se nikada nisu bavili ruralnim razvojem, a negativan rezultat toga je vidljiv kroz aktualna posrtanja. Kroz dostavljene primjedbe Komisije vidljiva je nedostatna koordiniranost između institucija u RH, ali sveukupna izrada upućuje i na nedovoljnu koordinaciju i komunikaciju s EU institucijama što je daleko kvalitetnije realizirano kroz pretpristupne programe, iako su u okviru istih bili postavljeni zahtjevni standardi i kriteriji koji nisu obaveza kroz aktualni Program.

Kašnjenje bez razloga
Ministarstvo poljoprivrede je svojevremeno prije godinu i pol dana propustilo dogovoriti s Komisijom realizaciju ponuđenih prijelaznih ruralnih mjera koje bi se provodile do početka provedbe Programa ruralnog razvoja Hrvatske 2014. – 2020, a danas kasni s izradom i provedbom ovog Programa. Potencijalni korisnici ruralnih mjera u Hrvatskoj, bilo da se radi o malim, srednjim ili velikim gospodarstvima te javnom i civilnom sektoru, jednostavno ne zaslužuju ovakav odnos i kašnjenja. Svi su već izgubili jako puno u posljednje dvije godine neslaženjem i nekompetencijama nadležnih u resornom ministarstvu uloživši znatna sredstva u pripremu projekata i svakim danom gube sve više glede svog uspješnog budućeg poslovanja, odnosno osiguravanja uvjeta za bolji život u našim ruralnim područjima. (poslovni.hr)