Na današnji dan: 10. studenoga

Osnovani američki marinci
Na današnji dan 1775. godine osnovane su prve jedinice američkih marinaca, pa Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država (United States Marine Corps) danas slavi svoj rođendan. Izvorno su marinci činili naoružane vojnike na američkim brodovima i bili su zaduženi za borbu s neprijateljem čiji bi se brod napao. Također, napadali bi luke u koje bi se brodovi iskrcali, a služili su i za sprečavanje pobuna na brodovima. Zato su se njihove kabine nalazile između časničkih i onih posade. Danas marinci raspolažu s preko 200,000 vojnika (veći su od cjelokupnih vojski mnogih zemalja, uključujući Hrvatsku, Izrael i regularnu vojsku Velike Britanije).

Najpoznatiji svjetski dijamant darovan muzeju Smithsonian
Najpoznatiji dijamant na svijetu – Hope – ima reputaciju ukletosti. Govori se da donosi lošu sreću svojim vlasnicima. Vlasnici su mu bili Luj XVI. i Marija Antoaneta, koji su oboje smaknuti na giljotini. Jacques Colet kupio je dijamant i izvršio samoubojstvo. Zatim ga je kupio princ Kanitovski, koji je ubijen u ruskoj revoluciji. Jean-Baptiste Tavernier, jedan od vlasnika, rastrgan je od strane divljih pasa. Posljednji privatni vlasnik dijamanta bio je Amerikanac Harry Winston, koji ga je predao muzeju Smithsonian u Washingtonu D.C. na današnji dan 1958. godine. Hope je plavi dijamant s 45.52 karata. Po uzoru na njega izmišljen je dijamant Heart of the Ocean u filmu Titanic. U muzeju Smithsonian toliko ljudi godišnje pogleda dijamant Hope, da je on drugi najposjećeniji izložak u svjetskim muzejima nakon Mona Lise u francuskom Louvreu.

Američki novinar John Stanley u Africi pronašao nestalog istraživača i doktora Davida Livingstone-a
Poslije višemjesečnog pustolovnog putovanja po najzabitijim dijelovima Afrike američki novinar John Stanley stigao je na obalu jezera Tanganjike, u prašnjavo crnačko naselje Udžidži. Dok su domoroci znatiželjno promatrali neobičnog došljaka, iz jedne je kolibe izašao oronuli, bijeli starac.
– Doktor Livingstone, nadam se? – upitao je Stanley.
– Osobno! – odgovorio je starac, podigavši kapu u znak pozdrava.
Tog 10. studenoga 1871. u središtu ekvatorijalne Afrike zbio se finale najvećeg novinarskog podviga u 19. stoljeću. Amerikanac Stanley, dopisnik “New York Heralda”, napokon je pronašao poznatog istraživača, doktora Davida Livingstonea kojemu se od 1866. zameo svaki trag. Livingstone nije bio bilo tko. Taj pustolovni Škot prešao je Afriku uzduž i poprijeko, otkrio jezero Ngami, tajanstveni grad Linijanti i izvore rijeke Kasai. Naposljetku se proslavio otkrićem veličanstvenih vodopada Zambezija. A onda je odjedanput nestao! Punih pet godina nitko nije čuo gdje je i što radi slavni Livingstone. Budući da su se tada američki listovi nadmetali koji će donijeti veću senzaciju, mladi novinar Stanley dobio je zadatak da pošto-poto pronađe izgubljenog istraživača. Novac nije bio u pitanju. Sa svog puta po Africi Stanley je redovito slao izvještaje koji su golicali maštu čitatelja. Naklada “New York Heralda” porasla je za čak 50 tisuća primjeraka. Cijela je Amerika s uzbuđenjem čekala što će se dogoditi. Poslije 10 mjeseci traganja, u pratnji stotinu naoružanih ljudi, Stanley je pronašao Livingstonea u zabitom Udžidžiju i postao novinar stoljeća. A kratak dijalog dvojice bijelaca i danas ima poslovično značenje.

Rođen Friedrich Schiller
1759. godine rođen je Friedrich Schiller, njemački književnik. Rano je osjetio sva obilježja vojničkog poziva jer mu je otac bio vojnim vrbovnikom. Živi potom s obitelji, koja mu usađuje duboka religiozna shvaćenja, ponajprije u sjedištu wurtemberškoga vojvode Karla Eugena, gdje upoznaje sve značajke dvorsko-vojničkog apsolutizma. Godine 1773. prisiljava ga vojvoda, kao oficirskog sina, na upis u Vojnu školu u Stuttgartu gdje je proveo osam godina kao vojni pitomac, primoran da umjesto prava i teologije, što je želio, studira vojno liječništvo. U akademiji je mladi Schiller ipak čitao mnoge dramatičare, filozofe i teologe te je uz medicinu učio i druge znanosti.U to vrijeme čita jednu novelu patetičnog i zanesenog pisca Christiana Schubarta, koja ga potiče svojom motivikom na temu »Razbojnika«. Drama nastaje u grozničavoj vatri mladenačkog stvaranja i izlazi u svom prvom izdanju 1781. godine s lažnom oznakom mjesta izdanja Frankfurt i Leipzig, premda se smatra da je tiskana u Stuttgartu. Drama je uspješna umjetnička transpozicija Schillerova svjetonazora po kome je svijet poprište neprestane borbe suprotnosti, dobra i zla, strasti i dužnosti, visokih ideala i društvenih ograničenosti. Unatoč slavi i velikom uspjehu, Schilleru, tada vojnom liječniku u Stuttgartu, wurtenberški vojvoda zabranjuje daljnji književni rad pa Schiller bježi preko granice u Mannheim, gdje nastavlja s dramskim radom. Iduća Schillerova djela – povijesne drame “Fiescova zavjera u Genovi” i “Don Carlos” te drama sa suvremenom tematikom “Spletka i ljubav”, otkrivaju ga kao oštrog protivnika feudalnog apsolutizma i društvene pokvarenosti te kao promicatelja romantičkih koncepcija o snažnoj i nesputanoj ličnosti koja stremi slobodi. U tom razdoblju, Schiller osniva i časopis “Rajnska Talija”. Oko 1790. godine Schiller se nakon burne mladosti smiruje dobivši mjesto izvanrednog profesora povijesti na sveučilištu u Jeni. Iz razdoblja 1790-tih godina najznačajniji je događaj za daljni Schillerov rad i djelovanje njegovo poznanstvo s Goetheom, koje se s vremenom pretvorilo u prisno prijateljstvo. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia)