Na današnji dan: 13. studenoga

Održano prvo predavanje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
Na današnji dan 1919. godine održano je prvo predavanje na Veterinarskoj visokoj školi u Zagrebu. Tako je čak sedamdeset i pet godina trebalo čekati na ostvarenje prijedloga koji je davne godine 1844. pokrenulo Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Na samom početku rada škole otvoreno je 12 zavoda. Studij je trajao osam semestara, a studenti su upisivali 21 obvezni predmet koji su polagali u tri državna ispita, nakon čega su dobivali naslov diplomiranog veterinara. Najprije je to, nakon četiri godine, uspjelo Dragutinu Curiloviću. Godine 1924. zaslugom profesora Podubskog, Rajčević i Đurića visoka škola prerasta u Veterinarski fakultet koji počinje raditi školske godine 1925./26. Sljedećih desetak godina fakutet nailazi na niz poteškoća zbog pokušaja njegova preseljenja u Beograd te prijenosa imovine Zemaljske veterinarske zaklade u glavni grad države. Nakon niza materijalnih i prostornih teškoća fakultet 1938. dobiva pet hektara zemljišta u Heinzelovoj ulici, gdje se nakon samo godinu dana završava zgrada dekanata i gdje se nakon rata grade i druge zgrade u kojima fakultet radi i danas. Osnivanje istraživačkih instituta osobito je pridonijelo razvoju znanstvenog rada. Na fakultetu sada djeluje 19 zavoda, četiri klinike, jedna katedra te jedna znanstveno informacijska jedinica. Uz 30 redovnih profesora i 23 izvanrednih tu je i mnogo drugog stručnog osoblja koje se brine o očuvanju zdravlja životinja, ali i preventivnoj zaštiti zdravlja ljudi. U osamdesetogodišnjem razdoblju na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu diplomiralo je više od šest tisuća studenata iz zemlje i inozemstva, a više od sedam stotina steklo ih je zvanje doktora znanosti. Specijaliziralo je 658 veterinara, a 172 ih je steklo zvanje magistra. Veterinarski fakultet u Zagrebu ubraja se među najstarije visokoškolske ustanove te vrste u ovom dijelu Europe.

Izrađena puška AK-47 
Najpopularnija automatska puška u povijesti puštena je u upotrebu na današnji dan 1947. godine (od tuda oznaka 47, a AK je kratica za Automat Kalašnjikov). Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov, sa samo 27 godina. Zanimljivo je da je Kalašnjikov ujedno i pjesnik, koji je objavio šest knjiga.U SSSR-u je dva puta proglašen junakom socijalističkog rada i unaprijeđen je u čin generala. Na konstrukciji AK-47 sudjelovao i njemački inženjer Hugo Schmeisser. On je prije toga konstruirao njemačko oružje koje se popularno zvalo Schmeisser, a nakon Drugog svjetskog rata Sovjeti su ga zaposlili u svojim tvornicama. Procjenjuje se da danas u svijetu cirkulira oko 100 milijuna pušaka AK-47. Vrlo su cijenjene zbog jednostavnosti i pouzdanosti.

Aziju pogodio najjači uragan u svjetskoj povijesti
Na današnji dan 1970. godine Aziju je pogodio najjači uragan u svjetskoj povijesti modernog doba. U kratkom je vremenu poginulo oko 500,000 ljudi. Uragan je zahvatio gusto naseljena područja Bengala i današnjeg Bangladeša. Riječ je o delti rijeke Gangesa, gdje je tlo vrlo nisko nad rijekom, pa poplave imaju razoran učinak. Vjetrovi su dosezali brzinu od 185 kilometara na sat. Politički je to područje većinom pripadalo Istočnom Pakistanu. Država Pakistan imala je u to vrijeme dva dijela: Zapadni (današnji Pakistan) i Istočni (današnji Bangladeš). Pakistanska je vlada sporo reagirala u spasilačkim operacijama nakon uragana, što je uzrokovalo revolt u pogođenom Istočnom Pakistanu. Nemiri su prerasli u rat za nezavisnost Bangladeša, koji je uspješno završio sljedeće godine (1971.). Tada je stvorena nezavisna država Bangladeš. Razaranja tijekom uragana potaknula su bivšeg člana Beatlesa Georgea Harrisona da organizira “Koncert za Bangladeš”, prvi veliki dobrotvorni koncert u povijesti. Na njemu su nastupili osim Harrisona i Ravi Shankar, Bob Dylan te Eric Clapton.

Neonacisti ubili etiopskog studenta Mulugetu Serawu
U noći na današnji dan 1988. godine tri skinheadsa Ken “Death” Mieske, Kyle Brewster i Steve Strasser vozili su se sa svojim djevojkama po gradu Portlandu u državi Oregon. Naišli su na etiopskog studenta Mulugetu Serawa koji je bio pred svojim stanom. Izbio je sukob, ishod kojega je bilo ubojstvo studenta. Skinheadsi su ga izudarali palicom za baseball i ostavili da leži u lokvi vlastite krvi. Njih trojica su bili članovi grupa East Side White Pride i White Aryan Resistance (WAR). Kasnije su izjavili da su ubili Serawa “zbog njegove rase”. Uhićeni su i zatvoreni. Mieske je umro u zatvoru služeći doživotnu kaznu. Studentov otac i sin pokrenuli su privatnu tužbu protiv šefa organizacije White Aryan Resistance (WAR) i dobili parnicu. Šef te organizacije i danas otplaćuje odštetu obitelji poginuloga.

Rođen Robert Louis Stevenson
1850. godine rođen je Robert Louis Stevenson, škotski književnik. Od djetinjstva je pokazivao sklonost ka književnosti. Kako je bolovao od tuberkuloze vrlo je često putovao u inozemstvo u potrazi za podnebljem koje bi godilo njegovu zdravlju. Na svojim putovanjima počeo je pisati svoja prva djela putopisne tematike. Put ga je tako naveo u Kaliforniju gdje je upoznao i svoju buduću suprugu sa kojom se vjenčao i 1880. godine. S njome je nastavio svoja putovanja te se s njome naselio na tihooceanski otok Samoa na kojem je i umro 3. prosinca 1894.godine. Stevensonova popularnost temelji se na uzbudljivim pustolovnim i fantastičnim romanima za mlade čija popularnost ne jenjava niti do današnjih dana. Najpopularnija djela su mu: “Otok s blagom”, “Dr. Jekyll i gospodin Hyde”, “Crna strijela”, te mnoga druga književna djela, eseji i pjesničke zbirke. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikimedia)