Na današnji dan: 14. studenoga

Njemački bombarderi napali Coventry u Drugom svjetskom ratu
Engleski grad Coventry poznat je u povijesti kao mjesto najžešćih njemačkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Najgori dan za Coventry bio je upravo na današnji dan 1940., za vrijeme Bitke za Britaniju. Čak 515 njemačkih bombardera napalo je Coventry u sklopu operacije Mondscheinsonate (Mjesečeva sonata). Nakon bombardiranja jedva da je ostala koja neoštećena zgrada u središtu grada. Nijemci su bacali zapaljive bombe punjene magnezijem i benzinom, što je uzrokovalo nezaustavljive požare. Grad je bio zahvaćen vatrenom stihijom. Bačeno je oko 36,000 zapaljivih bombi. Oko 60,000 zgrada bilo je uništeno ili oštećeno. Slučaj je postao toliko poznat da je nacistički ministar Joseph Goebbels kasnije koristio njemački pojam Coventriert za gradove koji su bili do slične mjere razoreni.

Nijemci ubili 9000 Židova u jednom danu
Na današnji dan 1941. godine Njemačka je vojska bila u pohodu na Sovjetski Savez, u sklopu operacije Barbarossa. Na putu im se našao grad Slonim u današnjoj Bjelorusiji, koji je imao znatan broj židovskih stanovnika. Nijemci su u samo jednom danu ubili oko 9000 Židova u Slonimu, uništivši tako 70% židovske populacije. Sljedeće masovno ubijanje Židova dogodilo se 1942. godine. Uništenje židovskog geta odvijalo se po sljedećem obrascu: Nijemci bi blokirali sve izlaze iz geta, zatim bi ukrcali Židove na kamione i odvezli ih na rub grada. Tamo su već čekale iskopane rupe u koje bi bacali trupla nakon ubijanja.

Otkriven Trans- neptunski objekt 90377 Sedna
90377 Sedna (privremena oznaka: 2003 VB12), trans-neptunski objekt, gotovo sigurno patuljasti planet. Otkriven je 14. studenog 2003. iz zvjezdarnice Palomara. Iako je otprilike dvije trećine veličine Plutona, zbog udaljenosti od Sunca teško je utvrditi točan oblik a samim time i je li u hidrostatičnoj ravnoteži. Spektroskopska analiza otkrila je da je Sednin površinski sastav sličan onome kod drugih transneptunskih objekata, uglavnom sastavljen od kombinacije vode, metana i dušikovih ledova s tolinom.

Rođen August Šenoa
1838. godine rođen je August Šenoa, hrvatski književnik. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa preminuo je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine.

Rođen Claude Monet
1840. godine rođen je Claude Monet, francuski slikar. U svojoj petoj godini sa obitelji seli iz Pariza u Le Havre gdje je i naučio slikati. Slikao je portrete svoje obitelji i lokalnih prizora te portrete stanovnika La Havrea. Godine 1859. otišao je studirati u Pariz gdje se susreo sa Camilleom Pissaroom i ostalim umjetnicima s kojima se sprijateljio. Monetu i njegovim prijateljima nisu se dopadale slike prikazane na Pariškom salonu, godišnjoj slikarskoj izložbi u Francuskoj. Tako je 1874. godine sa skupinom od 29 drugih umjetnika postavio njihovu vlastitu izložbu. Mnoge slike bila su malena platna naslikana na otvorenom. Umjetnici su koristili slobodne pokrete kistom i mnogo grudica čiste boje – obilježja onoga što danas nazivamo impresionističkim stilom. Isprva su ljudi mislili da te slike izgledaju nedovršeno, no danas pripadaju najpoznatijim slikama na svijetu. Po njegovoj slici “Utisak”, odnosno prema francuskom nazivu izvornika “Impression, soleil levant”, je i čitav pravac, impresionizam, dobio ime. Pored “Impresije” ili “Zalaska sunca”, naslikao je i “Rađanje sunca”. Monet je u početku slikao figuralne slike (krajobraze sa 2 do 3 lika), a kasnije i prave krajobraze. Znao je isti motiv slikati više puta, čineći cijele serije, primjerice “Pročelja Rouenske katedrale”.

Preminuo Antun Mihanović
1861. godine preminuo je Antun Mihanović, hrvatski književnik. Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Radio je kao pravnik 1813. godine pri Banskome stolu u Zagrebu a od 1815. do 1821. godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u Rijeci od 1826. do 1836. godine. Godine 1827. bio je u zastupnik Rijeke na Požunskom saboru, a u Rijeci je i napisao stihove pjesme Horvatska domovina (Lijepa naša). Istraživao je i otkrivao te strastveno prikupljao stare listine i rukopise, rijetke knjige i drugu spomeničku građu a poglavito građu o hrvatskoj prošlosti. Pronašao je rukopis Gundulićeva Osmana u Veneciji 1818. godine i potaknuo njegovo objavljivanje koje se nije odmah ostvarilo već je bilo objavljeno kao prva knjiga kojom je Matica ilirska 1844. godine otpočela svoju izdavačku djelatnost . Na Svetoj Gori pronašao je Zografsko evanđelje i tzv. Mihanovićev odlomak. Mihanović je neprolaznu slavu stekao pjesmom Horvatska domovina koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Pjesma je prvi put objavljena u desetom broju Gajeve Danice, 14. ožujka 1835. godine. U njoj je pjesnik sabrao sve što se od nas ne da otkinuti dok živimo kao narod što će uvijek oživljavati i buditi naša rodoljubna čuvstva. (Antun Barac). Za Horvatsku domovinu ili, prema prvom stihu, Lijepu našu ishitreni napjev uglazbio je, prema uvriježenom mišljenju, Vinkovčanin Josip Runjanin a ukajdio ga je, po predaji veoma točno, učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger. Prvi put javno je izvedena 1861. godine. Kao nacionalna himna prihvaćena je 1891. godine. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia)