Na današnji dan: 15. studenoga

Kristofor Kolumbo otkrio duhan
Otkriće Amerike 1492. godine bio je najveći događaj europske povijesti potkraj srednjeg vijeka. U trenutku kad je Kolumbo stupio na novootkriveni kontinent, bile su razbijene uske granice Europe i otvoreni novi horizonti i mogućnosti. Dolazi do potpunog preusmjerenja svjetske trgovine, koja prelazi u ruke Španjolcima i Portugalcima, a europska civilizacija preplavljuje novi kontinent. Kolumbovo otkiće Amerike donijelo je Europi važne novosti. Jedna među njima bio je duhan, čudesna biljka koja, kad se sasušena puši, proizvodi sasvim ugodan užitak. Kolumbo je vodio dnevnik u kojem je zapisano da je 15. studenoga 1492. vidio kako ondje, u novoj zemlji, i muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima, danas bismo rekli s cigarom, i da su od toga sasvim obavijeni dimom. Europljani su upoznali duhan tek dvadesetak godina nakon otkrića Amerike. Najprije je dovezen u Portugal, a zatim u Španjolsku. U prvo vrijeme uzgaja se kao rijetka ukrasna biljka s ljekovitim svojstvima. Proći će još 40 godina i tek onda će se početi znatnije širiti Europom. Francuski poklisar na lisabonskom dvoru gospodin Jean Nicot, po kojem će biljka dobiti botaničko ime, poslao je prašak i sjemenke duhana u Italiju, glasovitoj Katarini Medici. Taj skok duhana iz Portugala u Italiju slikovito dočarava duhansko osvajanje Europe. Duhan, kojemu se tada pridaju čudotvorne moći i koji se smatra svetom travom, počinje se upotrebljavati za pušenje i šmrkanje. Vlasti pokušavaju zabraniti i smanjiti potrošnju, ali sve do danas, bez osobita uspjeha. Papa Urban VIII. čak je sve pušače ekskomunicirao, dakle izopćio iz katoličke crkve. Kad se strast za duhanom nije mogla obuzdati onda su se lukavi financijaši dosjetili pušačima nametnuti poreze. U Francuskoj se već godine 1674. godine osniva državni monopol nad duhanom kao gotovo najsigurnija vrsta državnih prihoda. Primjer Francuske postupno je slijedio cijeli svijet.

Ubijena obitelj Clutter na farmi u Kansasu
Na današnji su dan 1959. godine dvojica razbojnika, Richard “Dick” Hickock i Perry Edward Smith, ubila četveročlanu obitelj Clutter na obiteljskoj farmi u Kansasu. Hickock je prije tog događaja služio kaznu u zatvoru u Kansasu. Tamo je od jednog zatvorenika čuo da obitelj Clutter ima u svojoj kući na farmi sef s mnogo novca. Kad je izašao iz zatvora uzeo je Smitha za partnera i s njim provalio u kuću obitelji Clutter. Nisu mogli pronaći sef, pa su probudili ukućane i tjerali ih da im kažu gdje je. U stvarnosti sefa uopće nije bilo, jer je gospodin Clutter sve transakcije obavljao pomoću čekova. Provalnici su ubili Cluttera prerezavši mu grkljan i pucavši mu u glavu, a zatim su upucali sačmaricom suprugu i dvoje djece, kako bi se riješili svjedoka. Kasnije su uhićeni dojavom onog zatvorenika koji im je dao lažnu informaciju o sefu. Smaknuti su vješanjem. O ubojstvu obitelji Clutter knjigu je napisao Truman Capote, pažljivo istraživši sve okolnosti zločina. Ta se njegova knjiga smatra prvijencem u žanru tzv. istinite fikcije.

U svemir lansiran sovjetski shuttle Buran
Na današnji dan 1988. godine lansiran je u svemir sovjetski shuttle Buran. Projekt Buran bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta. Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt ikada. Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu. Lansiranje na današnji dan također je obavljeno bez posade. Shuttle je u orbitu podigla raketa Energia, najsnažnija raketa na tekuće gorivo ikada. U orbiti je Buran napravio dva kruga oko Zemlje i zatim uključio motore za kočenje. Prošao je kroz atmosferu izgubivši samo pet od svojih 38,000 termalnih pločica kojima je bio zaštićen. Potpuna automatizirano je sletio na pistu u Bajkonuru i unatoč jakom vjetru zaustavio se svega tri metra od oznake koja je uzeta za cilj. To je shuttleu bio prvi i posljednji let, jer je sovjetski lider Mihail Gorbačov imao negativno mišljenje o projektu. Uskoro je došlo i do raspada SSSR-a, pa je projekt napušten.

Rođena Ivana Lang
1912. godine rođena je Ivana Lang, hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica. Studij klavira završila je 1937. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a kompoziciju je učila privatno kod Franje Dugana i Mile Cipra te kod Josepha Marxa u Salzburgu. Od 1943. godine profesor je glasovira u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Skladala je orkestralna djela (Koncert za klavir i orkestar), komorna (Bagatela za gudački orkestar i harfu), vokalna (popijevke) i djela za harfu, jednu operu (Kastavski kapetan) te dva baleta (Lažni vitez i Ples sablasti). Napisala je sto deset opusa od čega je najveći dio posvećen glasoviru. Ivana Lang spada među rijetke žene – skladateljice u suvremenoj hrvatskoj glazbi. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Arhiva)