Na današnji dan: 17. studenoga

Obilježava se Međunarodni dan studenata
Na današnji se dan slavi Međunarodni dan studenata, u znak sjećanja na tragične događaje tog dana u Pragu 1939. godine. Događaji su se počeli odvijati nekoliko dana prije, kad su nacisti ubili jednog studenta Praškog sveučilišta. Tisuće njegovih kolega studenata došle su na pokop. Pogreb se pretvorio u antinacistički skup. Njemački upravitelj (Reichsprotektor) Češke i Moravske Konstantin von Neurath ugušio je te demonstracije zatvorivši sve ustanove visokog obrazovanja u Češkoj i poslavši preko 1200 studenata u koncentracijske logore. Na današnji dan Nijemci su streljali 9 studenata i profesora, bez suđenja. Međunarodni dan studenata slavi se od 1941. godine.

Patentiran prvi kompjutorski miš
Na današnji je dan 1970. godine američki izumitelj Douglas Engelbart dobio patent (U.S. Patent 3,541,541) za kompjutorski miš. U prijavnici za patent uređaj je nazvan “X-Y indikator za ekranski prikaz”. Douglas Engelbert, inače iskusni izumitelj i član Stanfordskog istraživačkog instituta (Stanford Research Institute – SRI), tvrdi da od izuma miša nikada nije imao financijsku korist. SRI, u čije je ime patentiran, nije prepoznao važnost miša, pa je prodao licencu za njega Appleu za samo 40,000 dolara.

Schwarzenegger postao guverner Kalifornije
Arnold Schwarzenegger rođen je u Austriji, u mjestu Thal, svega 3 kilometra od štajerskog glavnog grada Graza. Schwarzennegerov je otac Gustav bio šef lokalne policije te nekadašnji član nacističke stranke. Dokazano je, međutim, da nije odgovoran za nikakve zločine. Arnold se dizanjem utega počeo baviti s 15 godina, a s 20 je postao Mr. Universe. U SAD se preselio tek s 21 godinu. Oženio se Mariom Shriver, čija je majka bila sestra predsjednika Johna F. Kennedyja i senatora Roberta F. Kennedyja. Arnold je na današnji dan položio prisegu za guvernera Kalifornije. Ponovno je izabran 2006. i bio je guverner do siječnja 2011. godine. Bogatstvo mu se procjenjuje na 400 do 800 milijuna dolara.

Rođen Celestin Medović
1857. godine rođen je Celestin Medović, hrvatski slikar. U mladosti se zaredio i počeo pripremati za svećenički poziv u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku. Ubrzo je zahvaljujući otkrivenom talentu za slikarstvo poslan u Rim na usavršavanje. Studij slikarstva nastavio je na Akademiji u Münchenu gdje je prihvatio utjecaj dekorativnog povijesnog slikarstva odnosno kompoziciju, izražajni stil i skalu boja akademskog slikarstva s kraja 19. stoljeća. U izradi portreta i likova svetaca dostigao je visoku kvalitetu realističke interpretacije.Nakon kraćeg boravka u Dubrovniku i zatražene sekularizacije, odlazi u Zagreb i pridružuje se krugu oko uglednog dubrovačkog slikara Vlahe Bukovca. Pod njegovim utjecajem je naslikao velike povijesne kompozicije u zgradi Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 u Zagrebu (danas zgrada Hrvatskog instituta za povijest). Celestin Medović je uz Bukovca najistaknutiji likovni umjetnik u prvoj generaciji slikara hrvatske moderne. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su spalili Kunu i tada je izgorjela njegova kuća s vrijednim slikama.

Rođen Janko Polić Kamov
1886. godine rođen je Janko Polić Kamov, hrvatski književnik. Janko Polić Kamov djeluje u razdoblju hrvatske moderne u kojem se hrvatska književnost napokon priključila europskoj. On se može promatrati u temeljnoj dihotomiji priroda—kultura, kako ju je precizirao i u svom najboljen djelu, romanu “Isušena kaljuža”, i u pismima bratu Vladimiru. Takvim modelom on kuša detronizirati suvremene praktike života i kulture u svim posebnostima. U pjesničkom diskurzu “Psovka”, 1907. godine progovara iz prirode, instinkta, iz same naravnosti predmeta, situacije, ljudskog stanja, odnosno prvobitnih obilježja liričnosti, a manje iz kulture u smislu esteticističkih normi Matoševa tipa. Njegov leksik i sintagme odražavaju drukčije motive i teme tj. drukčija tumačenja tih tema u odnosu na ono što je bilo uobičajeno u hrvatskoj moderni. U zbirci “Ištipana hartija”, 1907. godine vraća se uredenijim i pravilnijim formativnim oblicima, raznolikijim temama, vezanom stihu i pravilnijoj kompoziciji. U cjelini on ipak ostaje pjesnik bodlerijanske estetike ružnog, sirovih nagona i anarhističkog prosvjeda te je eminentno antiprosvjetiteljski i antiracionalistički postavljen pisac koji preferira individualno, tjelesno, osobno iskustvo. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Ilustracija)