Na današnji dan: 19. studenoga

Otvoreno Gospodarsko učilište u Križevcima
Nakon utemeljenja Gospodarskog društva u Zagrebu u studenome 1841., njegovi članovi ubrzo su pokrenuli i osnivanje gospodarskog učilišta. Njihovu zamisao potiču bečki službeni krugovi, pa je upućen dopis banu Jelačiću o potrebi što skorijeg osnivanja gospodarske škole za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Drugim dopisom traži se pronalaženje prikladnog zemljišta za zgrade i praktičnu obradu. Tom zahtjevu odazvalo se križevačko gradsko poglavarstvo, nudeći i praznu župansku kuću i prikladna zemljišta. Nakon toga iz Zagreba u Križevce poslano je povjerenstvo kojemu je na čelu bio poznati stručnjak za gospodarska pitanja Mojsije Baltić. Kako se povoljno izrazio o položaju zgrade i okolnih zemljišta, u njegovoj je nazočnosti na današnji dan 1860. uslijedilo i svečano otvaranje križevačkoga Gospodarsko-šumarskog učilišta. Ubrzo nakon otvaranja počela je i obuka, koja je u prvo vrijeme trajala dvije godine, a primani su mladići od 17 godina zdrava tijela i ćudoredna vladanja. Prvi ravnatelj bio je vrstan poljoprivredni stručnjak Dragutin Lambl, koji je bio i nastavnik. Godine 1876. provedeno je preustrojstvo zavoda. Osnovan je takozvani viši odjel za gospodarske i šumarske struke, dok je niži, zvan ratarnica, podučavao seljačku mladež, za valjane seoske gospodare. Godine 1898. ponovno se preustrojava – osnovani su i novi znanstveni zavodi uz postaju za istraživanje sjemenja, kojoj je na čelu bio zavodski ravnatelj Andrija Lenarčić. Početkom 20. stoljeća Zavod pokreće i glasilo Gospodarska smotra na čijim stranicama i zavodski stručnjaci objavljuju svoje priloge. Križevačko Gospodarsko-šumarsko učilište tijekom dugogodišnjeg postojanja dalo je velike rezultate, za koje se s pravom u njegovoj Spomenici ustanovljuje da je povijest križevačkog zavoda u isti mah i povijest čitavoga našega gospodarskog napredovanja u drugoj polovici 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća.

U koncentracijskom logoru Janowska ubijeno 6000 Židova
Na današnji dan 1943. godine Nijemci ubili oko 6000 Židova pri likvidaciji koncentracijskog logora Janowska u Ukrajini. To se dogodilo nakon neuspjelog ustanka u logoru, do kojeg je došlo nakon što su Nijemci prisilili zatvorenike da uklone tragove masovnih ubojstava. Zatvorenici su morali otkopavati masovne grobnice i ljudske ostatke odnositi u obližnju šumu na spaljivanje. To je bio dio nacističkog akcijskog plana Sonderaktion 1005, koji je predviđao uklanjanje tragova masovnih zločina na prostorima Poljske i Ukrajine. Tek je mali broj zatvorenika za vrijeme ustanka u Janowskoj uspio pobjeći. Većina je uhvaćena i pogubljena.

Abraham Lincoln iznio svoj slavni govor u povodu otvaranja memorijalnog groblja za žrtve bitke kod Gettysburga
Jedan od najslavnijih govora u svjetskoj povijesti, koji američka djeca uče napamet u školama, izrečen je na današnji dan 1863. godine. Govor je izrečen u povodu otvaranja memorijalnog groblja za žrtve bitke kod Gettysburga, koja se dogodila 4 i pol mjeseca prije. Predsjednik Lincoln je majstorski vladao govorničkim umijećem. Uzor mu je bila ponajviše Biblija, iz čijeg je rječnika preuzimao mnoge riječi i fraze. Osobito je poznata Lincolnova izreka “vladavina naroda, iz naroda, za narod” (“government of the people, by the people, for the people”).

Bonnie i Clyde počinili prvu pljačku
Bonnie Elizabeth Parker i Clyde Chestnut Barrow bili su dvoje dvadesetgodišnjaka (njoj je bilo 20 godina, a njemu 21) koji su za vrijeme Velike depresije u Sjedinjenim Američkim Državama krenuli putem kriminala i bijega od zakona. Kad su se upoznali Clyde je već imao lošeg iskustva s policijom, a Bonnie je bila mlada nezaposlena žena. Zanimljivo je da se ona još sa 16 godina udala za Roya Thorntona, školskog kolegu. No taj brak se ubrzo raspao, pa je bila sama kad je upoznala Clydea. Ipak, službeno se nikada nije razvela, nego je čak nosila Thorntonov prsten kad je na kraju ubijena iz zasjede. Pretpostavlja se da se Bonnie zaljubila u Clydea pa ga je zato počela slijediti u kriminalnim aktivnostima. Današnji povjesničari smatraju da ona nije bila gruba pušačica cigara kakvom ju se prikazivalo u tadašnjem tisku. Vjerojatno je bila puno nježnija i pitanje je da li je ikada sama zapucala na policiju. Reputaciju loše djevojke donijele su joj fotografije na kojima puši cigaru i drži pištolj, a koje su snimljene u šali. Bonnie i Clyde ubijeni su zajedno 23. svibnja 1934. godine, svega 4 godine nakon što su se upoznali i počeli pljačkašku karijeru.

Preminuo Franz Schubert
1828. godine preminuo je Franz Schubert, austrijski skladatelj. Jedan je od prvih i glavnih predstavnika romantizma u glazbenom stvaralaštvu. U kratkom stvaralačkom razdoblju od 18 godina stvorio je bogat opus koji se odlikuje romantičnim sadržajem i izrazom. Skladao je oko 630 solo pjesama na stihove Goethea, Schillera i mnogih drugih pjesnika, zatim djela za vokalne sastave i zborove, te klavirske sonate, komorna djela i simfonije. Njegova scenska glazba i opere pale su u zaborav. Veći dio života Schubert je proveo u Beču u materijalno skromnim prilikama, a izdržavao se kao učitelj glazbe. Afirmirao se u umjetničkom krugu prijatelja koji su od 1823. godine priređivali privatne koncerte zvane “Šubertijade”, posvećene njegovoj glazbi. Iako preokupiran pozornicom i kasnije svojim službenim dužnosti, Schubert je i u tim godinama pronašao vremena za pisanje velikog broja kompozicija. Završio je “Misu br. 5” (D. 678), a 1822. započeo je rad na djelu koje najviše pokazalo njegovu zrelu osobnu glazbenu viziju, VIII. simfonija u B-molu, “Nedovršena Simfonija”. Prvi javni koncert na kojem su izvedene isključivo Schubertove skladbe, održan je neposredno pred njegovu smrt, 1828. godine. (www.icv.hr, mh; Fotografija: www.hsmuzej.hr)