Na današnji dan: 20. studenoga

Izglasana Deklaracija o pravima djeteta
Čovječanstvo duguje djetetu ono najbolje što mu može pružiti, jedno je od osnovnih načela Deklaracije o pravima djeteta što ju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda jednoglasno usvojila na današnji dan 1959. godine. Već u uvodu Deklaracije naglašava se da je djetetu zbog njegove fizičke i mentalne nezrelosti potrebna zaštita i prije i poslije rođenja. Zatim se jednako kao i u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka zabranjuje svaka diskriminacija zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti bilo djeteta samog ili njegove obitelji. Deklaracija zabranjuje trgovanje djecom i štiti dijete od svih oblika nemara, okrutnosti i eksploatacije. Posljednje načelo govori o tome da dijete treba odgajati u duhu razumijevanja, snošljivosti, prijateljstva među narodima, u duhu mira i općeg bratstva. Mnogo je razloga što se u Svjetskoj organizaciji prišlo donošenju posebne Deklaracije o pravima djeteta. U svijetu ima otprilike više od milijarde djece, a svako treće dijete živi u teškim materijalnim uvjetima. Nedostaje im hrana, krov nad glavom, zaštita od zaraza. Mnoga djeca nikad ne nauče čitati i pisati. Njihov životni vijek često je kratak, pun oskudice i bolesti. Upravo zato osnovan je Dječji fond Ujedinjenih naroda koji pruža pomoć u više od stotinu zemalja u lijekovima i liječnicima, hrani i odjevnim predmetima.
Nažalost u svijetu se još uvijek za naoružanje daje daleko više novca nego za dječju zaštitu.

Počelo suđenje u Nürnbergu
Na današnji je dan 1945. godine, šest i pol mjeseci nakon kraja Drugog svjetskog rata, počelo suđenje u Nürnbergu. Na tom se suđenju sudilo samo dvadesetčetvorici najviše pozicioniranih njemačkih ratnih zločinaca (drugima su suđenja organizirana kasnije zasebno). Optuženici su bili: zapovjednik Luftwaffe Hermann Göring, Hitlerov zamjenik Rudolf Hess, feldmaršal Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjednik njemačke vojske), Hitlerov osobni tajnik Martin Bormann, šef diplomacije Joachim von Ribbentrop, Hitlerov vicekancelar Franz von Papen, SS-Obergruppenführer Ernst Kaltenbrunner (najviši pripadnik SS-a koji je preživio kraj rata), ministar gospodarstva Dr. Hjalmar Schacht, veliki admiral Karl Dönitz, ministar vanjskih poslova Konstantin von Neurath, vođa Hitlerjugenda Baldur von Schirach, ministar naoružanja Albert Speer (glavni arhitekt Reicha), veliki admiral Erich Raeder, nacistički novinar Hans Fritzsche, novinski nakladnik Julius Streicher, industijalac Gustav Krupp, generalni guverner okupirane Poljske Hans Frank, ministar unutarnjih poslova Wilhelm Frick, vojni strateg Alfred Jodl, vođa Njemačkog radničkog fronta Robert Ley, autor rasne teorije Alfred Rosenberg, opunomoćenik programa robovskog rada Fritz Sauckel, provoditelj Anschlussa Arthur Seyss-Inquart i predsjednik Reichsbanke Walther Funk.

Objavljene slike masakra u Vijetnamu
Na današnji su dan 1969. godine američke novine Plain Dealer objavile slike masakra u Vijetnamu koji je počinila američka vojska. Masakr se dogodio u selu My Lai, a ubijeno je između 347 i 504 civila. Ubijeni su bili nenaoružani, većinom žene i djeca, pa čak i bebe. U američkoj vojsci je pokrenuta istraga, no osuđen je samo jedan jedini vojnik -potporučnik William Calley. On je osuđen na doživotni zatvor, no odslužio je samo 3 i pol godine i to u kućnom pritvoru. Fotografije masakra snimili su sami američki vojnici. Kad su fotografije izašle u novinama, došlo je do velikog uzbuđenja u javnosti i još se jače razvio pokret protiv američkog angažmana u Vijetnamu.

Microsoft pustio u prodaju Windowse 1.0
Na današnji su dan 1985. godine pušteni u prodaju prvi Microsoftovi Windowsi, verzija 1.0. Uvelike su nalikovali Macintoshovom grafičkom sučelju. Microsoft je morao čak ukloniti neke mogućnosti, npr. preklapajuće prozore, da bi se uklonila mogućnost sukoba s Macintoshom. Windowsi 1.0 bili su MS-DOS aplikacija, što znači da su radili samo unutar već instaliranog DOS okruženja, a ne kao samostalan operativni sustav. Na neki su način zapravo bili grafički “front end” MS-DOS operativnog sustava. Sadržavali su neke pomoćne aplikacije koje se i danas koriste u Windowsima, primjerice Paint, Calculator, Clock i Notepad. Zanimljivo je da prvi Windowsi nisu imali veliki komercijalni uspjeh. Ostali su u sjeni drugih grafičkih sučelja.

Rođen Halid Bešlić
1953. godine rođen je Halid Bešlić, najpoznatiji bosanski pjevač narodne glazbe. Amaterski se počeo baviti glazbom, odnosno pjevanjem još kao učenik osnovne škole, kroz razna kulturno umjetnička društva, a najduže vremena je proveo u KUD “Zijo Dizdarević”. To je potrajalo sve do odsluženja vojne obveze u bivšoj SFRJ. Nakon povratka iz vojske svoju glazbenu karijeru je više aktivirao kroz nastupe u poznatim sarajevskim i drugim restoranima, što je potrajalo nekih 5-6 godina. Prvu ‘singl ploču’ snimio je 1979. godine od kada počinje njegov uzlazni put uspjeha i popularnosti na bosanskoj, odnosno balkanskoj glazbenoj sceni. Rezultat njegovog rada od 1979. do 2003. godine je 16 snimljenih albuma, kao i dva albuma uživo. Halid Bešlić je dao ogroman doprinos na humanitarnom planu za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.). Održao je preko 500 humanitarnih koncerata širom zapadne Europe. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za glazbena ostvarenja i dostignuća. Član je Udruženja glazbenika BiH.

Preminuo Lav Nikolajevič Tolstoj
1910. godine preminuo je Lav Nikolajevič Tolstoj, ruski romanopisac. Bio je ruski grof koji je cijelo vrijeme zagovarao slobodnjački kršćanski anarhizam koji se temeljio na onome što je rekao Isus Krist. Poricao je njegovo rođenje od djevice i uskrsnuće. Pored toga poznato je da je bio pacifist i vegetarijanac. Tolstoja je velik dio nas uspio upoznati preko jednog od najpoznatijih romana koje je napisao, a čija priča govori o ženi zarobljenoj u okvirima društva tadašnjeg vremena, koja sanja drugačjiji život. Velik dio nas se prvo susreo s njegovom knjigom, a tek onda sa samim piscem koji je napisao taj roman. Pretpostavlja se kako je zapravo oduvijek bio nesiguran svojim izgledom i kako je taj kompleks demonstrirao ne jedan drugačiji način. Možemo reći da ga je skrivao duboko ispod da nitko ne primjeti njegove nedoumice koje su se odnosile na to kako zapravo izgleda. Poznato je da je u prisustvu žena bio stidljiv i pomalo zbunjen. Unatoč tome što je na neki način bio stidljiv, budući da se kretao visokim krugovima tadašnjeg društva, njegov položaj dozvoljavao mu je da upozna velik broj žena, s tim da je neko vrijeme udvarao damama, a spavao sa sobaricama. Cijeli njegov život, pa i nakon vjenčanja obilježile su razne afere sa ženama. Poznato je da se pred kraj života maknuo od svoje žene koja je na kraju dobila telegram u kojem je stajalo da je umro, 7. studenoga 1910. godine. Vodio je poprilično buran i neki bi rekli zanimljiv život, a iz svih tih njegovih životnih avantura proizašao je velik niz djela koji su postali klasici koji će se uvijek čitati. Tu treba nabrojati: “Kozaci”, “Rat i mir”, “Smrt Ivana Iljiča” i mnoga druga djela. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Arhiva)