Na današnji dan: 23. studenoga

Hrvatski postao službeni jezik
1847. godine Hrvatski postao službeni jezik. Ivan Kukuljević Sakcinski na zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Od Ljudevita Gaja i njegove Kratke osnove horvatsko – slavonskog pravopisanja iz 1831. godine pa sve do 1847. godine, vodila se žestoka borba za hrvatski jezik i sva hrvatska državna prava. Sabor je Kukuljevićev prijedlog razmotrio i u konačnici progalsio hrvatski jezik službenim u javnoj upotrebi. Tako je ova pobjeda hrvatskoga jezika bila plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskome i zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća, a još više stvaran uspjeh preporodnih nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati jedinstveni ilirski, odnosno štokavski jeziku u narodnome životu te da se na taj način prevlada regionalna i dijalektalna podvojenost i rascjepkanost hrvatskoga narodnog prostora. Hrvatski jezik tako je postao uspješno diplomatsko sredstvo te se u kasnijem razvoju političkih događaja o položaju i vrijednosti hrvatskoga jezika nije više uopće trebalo raspravljati. Donosimo i dio Kukuljevićevog govora na zasjedanju Hrvatskog sabora, 2. svibnja 1843. godine kada je prvi put neki zastupnik u Hrvatskom saboru govorio na hrvatskom jeziku.

“Mi naš jezik čuvamo još uvek samo za družinu i za naše kmetove. U občinski život i u poslove uveli smo u onih još barbarskih vremenah, kad su na celom svetu jedini jezik latinski za izobraženi i izdelani daržali, taj jezik; u družtveni život i familiu našu uvuko se je s vremenom jezik nemački i promenio našu prirodjenu narav i način mišljenja otacah naših; u Primorju pako učinio je isto jezik talianski. Šta smo mi stigli po tom, nego to: da smo se odtudjili sami sebi, da smo se odcepili od susedne jednorodne bratje naše, i da mnogi od naroda našega niti neznaju od kojega su naroda i koji puci po rodu, po karvi, i po jeziku k nama spadaju!

Mi gledamo svaki dan, kako domovina naša sve dublje i dublje propada, kao imanje one detce, koja pod više tutorah stoje, svaki od ovih tutorah stavi si nešta u žep, svaki si nešta prisvoji, najposle neće ostati detci ništa.
Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi magjarski, nemački i latinski – to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo, duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke. Sada imamo još toliko sile u nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i njega vladajućim neučinimo. “

Prvi čovjek zaronio na dubinu preko 100 metara na dah
Jacques Mayol, francuski državljanin rođen u kineskom Šangaju, prvi je čovjek u zabilježenoj povijesti koji je uspio bez opreme za disanje zaroniti na dubinu preko 100 metara, točnije 101 metar. On je na današnji dan napravio taj povijesni pothvat uz obalu talijanskog otoka Elbe. Broj mu se udaraca srca u minuti za vrijeme ronjenja smanjio sa 60 na 27. Pojava takvog usporenja rada srca inače se vidi kod kitova i delfina za vrijeme ronjenja i naziva se ronilački refleks sisavaca. Za spuštanje na dubinu Mayol je koristio utege, a za dizanje zračne balone. Zanimljivo je da je prilikom ovog ronjenja Mayol imao 49 godina, a da je s 56 godina uspio doseći još veću dubinu (105 metara). Godine 1988. snimljen je po Mayolovom životu film “Veliko plavetnilo” u režiji Luca Bessona.

Bivši agent KGB-a Aleksandar Litvinjenko preminuo u Londonu
Na današnji je dan 2006. godine u Londonu umro bivši agent KGB-a i FSB-a Aleksandar Litvinjenko. Umro je od posljedica ozračenosti smrtonosnim izotopom polonija-210. Pretpostavlja se da ga je netko namjerno otrovao tim izotopom kako bi ga uklonio. Litvinjenko je boravio u Engleskoj kao politički azilant, nakon napuštanja Rusije u kojoj je bio disident. Napisao je dvije knjige u kojima je optuživao rusku tajnu službu za zločine pomoću kojih je doveden Vladimir Putin na vlast. Glavni osumnjičeni za ubojstvo Litvinjenka, Andrej Lugovoj, danas se nalazi u Rusiji i zastupnik je u Dumi. Velika Britanija neuspješno je tražila njegovo izručenje.

Rođen Ivica Kostelić
1979. godine rođen je Ivica Kostelić, hrvatski alpski skijaš. Iako je na početku karijere smatran isključivo specijalistom za slalom, s godinama razvio se u jednog od najsvestranijih, a danas najsvestranijeg skijaša današnjice. U sezoni 2010./2011. proslavio je dosad najveći uspjeh svoje karijere, osvajanje velikog kristalnog globusa. Ivica je stariji brat najbolje hrvatske športašice svih vremena i jedne od najboljih skijašica svih vremena, Janice Kostelić. Kostelić je svoju iznimnu karijeru započeo rezultatima u dječjim natjecanjima – sve je krenulo pobjedom u veleslalomu u slovačkoj Vratni 1992. Uspjeh je ponovio dvije godine kasnije na istoj stazi, pa krenuo u seriju – Loka Pokal (SLO), Trofeo Topolino – Folgarida (ITA), Pinocchio – Abetone (ITA), La Scara – Val D’Isere (FRA). Nastavio je s uspjesima prešavši u juniorsku konkurenciju, u kojoj osvaja brončanu medalju u kombinaciji 1997. u Schladmingu, dokazujući još jednom ogroman talent; Ivica je bio jedan od najmlađih sudionika, jer na Svjetska juniorska prvenstva dolaze 20-godišnjaci. Dana 5. siječnja 2003., na rođendan sestre Janice – Ivica pobjeđuje u slalomu u Kranjskoj Gori (SLO), a istodobno Janica pobjeđuje u slalomu u Bormiu (ITA). Prvi put u povijesti Svjetskog Kupa brat i sestra pobjeđuju u istom danu. Tjedan dana kasnije Ivica slalomu u Bormiju (ITA) osvaja 1. mjesto, treću pobjedu u nizu u sezoni.

Preminuo Grigor Vitez
1966. godine preminuo je Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, omiljeni dječji pisac, prevoditelj i učitelj. Pet razreda osnovne škole pohađao je u Okučanima, dok je u Novoj Gradiški završio Državnu realnu gimnaziju. Nakon toga završio je Državnu učiteljsku školu u Pakracu.Prije Drugog svjetskog rata bio je učitelj, a poslije je radio u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući “Mladost”. Pisao je poeziju za djecu i odrasle (“Sto vukova”, “Kad bi drveće hodalo”, “Gdje priče rastu”), a prevodio je s ruskog, francuskog i slovenskog jezika. Njegovom poezijom dominiraju jednostavne i neposredne lirske slike u tradiciji poetskog izraza Dobriše Cesarića. Objavio je nekoliko poetskih zbirki među kojima se ističu: “Pjesme”, “Naoružane ruže”, “Povjerenje života” i “Kao lišće i trava”.

Preminuo Aleksandar Litvinjenko
Na današnji je dan prije 7 godina u Londonu preminuo bivši agent KGB-a i FSB-a Aleksandar Litvinjenko. Umro je od posljedica ozračenosti smrtonosnim izotopom polonija-210. Pretpostavlja se da ga je netko namjerno otrovao tim izotopom kako bi ga uklonio. Litvinjenko je boravio u Engleskoj kao politički azilant, nakon napuštanja Rusije u kojoj je bio disident. Napisao je dvije knjige u kojima je optuživao rusku tajnu službu za zločine pomoću kojih je doveden Vladimir Putin na vlast. Glavni osumnjičeni za ubojstvo Litvinjenka, Andrej Lugovoj, danas se nalazi u Rusiji i zastupnik je u Dumi. Velika Britanija neuspješno je tražila njegovo izručenje. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia)