Na današnji dan: 26. studenoga

Američki pilot James P. Fleming spasio cijelu jedinicu
Na današnji je dan 1968. godine američki pilot helikoptera James P. Fleming učinio herojsko djelo zbog kojeg je kasnije dobio najviše američko vojno odlikovanje – medalju časti (Medal of Honor). Dobitnici tog odlikovanja imaju niz povlastica, primjerice čak im i generali salutiraju. Fleming je na današnji dan spasio jedinicu Zelenih beretki za vrijeme Vijetnamskog rata. Šest pripadnika te jedinice našlo se odsječeno na obali rijeke, pri čemu su neprijatelji pucali na njih s tri strane. Fleming je došao sa svojim helikopterom, premda je bio pod neprijateljskom vatrom, i prizemljio se na obalu rijeke balansirajući tako da mu je rep helikoptera stajao nad vodom. Nakon više pokušaja, šestorica Zelenih beretki uspjeli su se domoći helikoptera, premda su neprijateljski vojnici već bili na nekoliko metara od njih i pucali po helikopteru. Fleming je uzletio i pod neprijateljskom vatrom prevezao vojnike do sigurnosti.

Prvi puta u Americi obilježen Dan zahvalnosti
Dan zahvalnosti, jedan od najvećih praznika u SAD, prvi je puta obilježen na današnji dan 1789. godine, nakon što ga je prvi američki predsjednik George Washington proglasio službenim praznikom. Stanovnici SAD-a vjeruju u priču iz jednog hladnog dana kasne jeseni 1621. godine, kada je 46 britanskih doseljenika – od ukupno njih stotinu – jedva preživjelo svoju prvu zimu u Novom svijetu. Tog su dana večerali plodove žetve s pripadnicima plemena američkih Indijanaca Wampanoag u državi Massachusetts. Tih 46 ljudi ne bi preživjelo da im nisu pomogli Indijanci koji su ih naučili svim potrebnim vještinama preživljavanja, bilo da se radi o lovu ili ribolovu, skupljanju jestivih plodova ili obrađivanju zemlje i stočarstvu. Ta lijepa i stoljećima ukrašavana priča donosi poseban osjećaj topline u omiljeni obiteljski praznik u SAD-u. Zanimljivo je da Dan zahvalnosti obilježavaju i u nizozemskom gradu Leidenu, u Grenadi te u Liberiji, ali dakako, svatko na svoj datum.

Otvorena Tutankhamonova grobnica
Na današnji je dan 1922. godine otvorena Tutankhamonova grobnica u egipatskoj Dolini kraljeva. Prvi su u nju ušli arheolog Howard Carter, koji ju je otkrio, i njegov financijer Lord Carnarvon. Tog istog dana dogodio se neobičan incident u Carterovoj kući. U nju je ušla kobra i pojela Carterovog kanarinca u kavezu. Mediji su to protumačili kao znak da je faraonovo prokletstvo ušlo u Carterov dom (kobra je u starom egiptu bila simbol faraona), baš kao što je Carter tog dana ušao u faraonovo počivalište. Od ljudi koji su ubrzo po ulasku u grobnicu umrli prvi je bio Lord Carnarvon. On je umro nakon 4 mjeseca i 7 dana, od otrovanja krvi. Iste godine su umrli George Jay Gould, princ Ali Kamel Fahmi beg, Carnarvonov polubrat pukovnik Aubrey Herbert i južnoafrički milijuner Woolf Joel. Svi oni bili su prisutni pri ulasku u grobnicu, a umrli su od posljedica nesretnog slučaja ili pod neobjašnjivim okolnostima. Tijekom sljedeće godine umrlo je još dvoje ljudi. Sve te smrti navele su medije da prošire priču o prokletstvu faraona.

Rođen Krsto Hegedušić
1901. godine rođen je Krsto Hegedušić, hrvatski slikar. Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt (današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slika prve arhetipske podravske idile. Specijalka kod Becića i grafički tečaj kod Krizmana obogatili su Hegedušićevo znanje, ali nisu utjecali na njegov slikarski stil. U Parizu gleda slike Pietera Breughela i sluti svoju figuralnu morfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s Podravinom. Iz sjećanja na podravska obojena stakla nastala je mala tempera, također na staklu Bilo nas je pet vu kleti. Malo poslije, 1929. , nakon susreta sa slikarima Tabakovićem i Postružnikom i pariškim đakom Leom Junekom, osniva skupinu Zemlja. Slika Harmonikaš iz tog razdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti, Poplava je puna kritičkog naboja i razornog djelovanja. Podravski motivi tiskani 1933. kao vizualni korelat književnog ruralnog mita Miroslava Krleže popraćeni su i Krležinim predgovorom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u strahu od uhićenja zbog prijašnjih ljevičarskih istupa privaća zaštitu kardinala Stepinca i tijekom 1941. radi mnogobrojne skice za fresku Golgota u Mariji Bistrici. Poslije rata Hegedušić je imenovan redovitim profesorom Akademije likovnih umjetnosti, a 1950. dobiva naslov majstora slikara i postaje voditelj majstorske radionice. Hegedušićevo slikarstvo dokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje, zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenih otuđenja. Mladoženja, vol i pumpa iz 1969., slika je onoga što ostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu. Od 1971. do 1973. u spomen-domu na Tjentištu radi na velikom ciklusu fresaka. Prizori su puni strave. Čitav taj veliki i radikalni opus Krste Hegedušića ne možemo svrstati u lijepe slike, jer one su pobuna protiv zla. U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. djeluje galerija koja se zove njemu u čast.

Rođena Tina Turner
Tina Turner danas slavi 75 rođendan. Rođena je na američkom jugu, u državi Tennessee, pod imenom Anna Mae Bullock. Afro-američkog je, europskog i indijanskog porijekla (Navajo i Cherokee indijanaca). Otac joj je bio baptistički đakon. Anna Mae Bullock udala se za rhythm and blues pjevača Ikea Turnera, koji joj je promijenio ime u Tina Turner. U više od 50 godina pjevačke karijere za njene je koncerte prodano više karata nego za bilo kojeg drugog solo izvođača u povijesti. Vjerski je odgojena kao baptistica, no kasnije je postala budist. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Goran Vranić)