Na današnji dan: 28. studeni

Albanija proglasila neovisnost od Osmanskog Carstva
1912. godine Albanija proglasila neovisnost od Osmanskog Carstva. 1910. je godine na području Albanije izbila pobuna protiv nove centralizatorske politike mladoturske osmanske vlasti. 1911. je na sjeveru Albanije u Malesiji izbila nova pobuna, pobuna Malisora. Tijekom Prvog balkanskog rata, Albanija je jednostrano proglasila nezavisnost od Otomanskog Carstva 1912. godine, no njezin teritorij se nalazio pod okupacijom Balkanskih saveznika – Srbije, Crne Gore i Grčke. Od siječnja do kolovoza 1912. na području Makedonije i susjedstva izbila je albanska pobuna. Odlukama Londonske konferencije 1912., Albanija postaje međunarodno priznata neovisna kneževina. Na čelo je došao Vilim Wiedski. Već 1914. izbio je Ustanak muslimanskih seljaka u Albaniji protiv režima Vilima Wiedskog lipnja 1914. godine. U gušenju je ulogu imala međunarodna žandarmerija Kneževine Albanije. Tijekom prvih mjeseci Svjetskog rata dolazi do nemira u zemlji a knez i ministri bježe u inozemstvo. Veći dio teritorija Albanije okupira Austro-Ugarska 1916., dok je južni pod okupacijom sila Antante kao dio Solunske fronte. Nakon proboja fronte 1918., Albanija dolazi pod okupaciju Saveznika, Francuske i Italije, sve do kraja Pariške mirovne konferencije 1920. Tada Albanija postaje republika.

William Penn proglašen počasnim građaninom SAD-a
Do sada je samo 7 osoba u povijesti postalo počasnim građanima SAD-a. Prvi je bio Sir Winston Churchill, a osim nega, još je samo Majka Tereza proglašena za života, dok je ostalih petero dobilo taj status nakon smrti. To su bili: William Penn i njegova supruga, markiz de Lafayette (francuski borac za vrijeme američkog Rata za nezavisnost), Raoul Wallenberg (švedski spasitelj mađarskih Židova) i Casimir Pulaski (Poljak koji je osnovao američku konjicu). William Penn i njegova supruga Hannah osnivači su američke države Pennsylvanije, koja je po njima i dobila ime. Oni su bili engleski kvekeri (Quakers) koji su doselili u Ameriku i tamo dobili od engleskog kralja velik komad zemlje u vlasništvo (današnju Pennsylvaniju). Osnovali su grad Philadelphiju, koja je i danas najveći grad u Pennsylvaniji. Kvekeri su kroz povijest bili poznati po svom pacifizmu, jednostavnom oblačenju i protivljenju alkoholu. Počasnim građanima SAD-a Williama i njegovu suprugu proglasio je predsjednik Ronald Reagan na današnji dan 1984. godine.

Srušio se avion na Antarktici
Na današnji je dan 1979. godine došlo do nesreće u kojoj je poginulo 257 ljudi, kad se avion tipa DC-10 novozelandske kompanije Air New Zealand zaletio u anarktičku planinu Mount Erebus. Radilo s o letu koji je bio namijenjen razgledavanju Antarktike. Let je oglašavan kao jedinstveno iskustvo. U avionu je bio stručni vodič koji je putnicima pokazivao antarktičke prirodne znamenitosti. U plan putovanja bio je ukjučen i niski let kroz područje u blizini aktivnog vulkana Mount Erebus. Do nesreće je došlo zbog toga što su planeri leta unijeli u kompjutor izmijenjene koordinate leta, neobavijestivši posadu. Nove su koordinate predviđale let gotovo direktno preko 3794 metra visokog vulkana Mount Erebus. Piloti su slijedili tu rutu, no nisu dovoljno povećali visinu, jer nisu bili svjesni da prelaze preko visoke planine. Bjelina vulkana prekrivenog snijegom stopila se s bjelinom oblaka, pa nisu mogli vizualno prepoznati opasnost. Kad se uključio uređaj koji je signalizirao da su opasno blizu zemlji, već je bilo prekasno. Zaletjeli su se u planinu i avion je eksplodirao pobivši sve putnike i članove posade.

Rođen William Blake
1757. godine rođen je William Blake, engleski književnik, slikar i grafičar. Bio je samouk. Likovno se obrazovao kopirajući djela Michelangela, Rafaela i Dürera i crtajući detalje arhitekture i plastike u Westminsterskoj opatiji, a književnu kulturu stekao je čitajući i imitirajući engleske renesansne pjesnike i suvremene “predromantike”. Njegov nazor na svijet formirao se u proučavanju Swedenborgovih teozofskih špekulacija i mnogih rasprava o gnosticizmu i druidizmu, ali je ipak, i kao slikar i kao pjesnik, ostvario originalna djela. On se možda najviše približio idealnom poimanju smisla i slike u svojim lirskim pejsmama. Osim Pjesničkih skica, njegova prvijenca, nijedno od njegovih djela nije tiskano za njegova života, a u javnost su mogla doprijeti samo u malobrojnim primjercima što ih je vlastoručno izrađivao posebnom tehnikom obojenog bakropisa, koju je sam izumio.

Preminuo James Naismith
Na današnji je dan 1939. godine preminuo izumitelj košarke, Kanađanin James Naismith. Košarku je izumio dok je bio učitelj tjelesnog odgoja na YMCA školi u Springfieldu u Sjedinjenim Američkim Državama. U toj su školi imali problem kako pružiti trening sportašima za vrijeme zimskih mjeseci. Naismith je dobio zadatak da izmisli novi sport za koji ne će biti potrebno mnogo prostora i koji ne će biti pregrub. On je zaključio da je najmanje opasna velika mekana lopta i da pravila trebaju zahtijevati njeno stalno dodavanje, jer je u dotadašnjim igrama poput američkog nogometa najviše opasnog fizičkog kontakta bilo pri nošenju lopte ili njenom udaranju. Naposlijetku, Naismith je zaključio da je najbolje da je gol iznad glava igrača, jer ga je tako gotovo nemoguće braniti, pa se smanjuje fizički kontakt. Prva košarkaška utakmica odigrana je 1891., a igra se zatim brzo proširila pomoću udruženja YMCA (Young Men’s Christian Association), za koje je Naismith radio. Predlagali su mu da se sport nazove po njemu “Naismith Ball”, no on je to iz skromnosti odbio. Kasnije je završio medicinu i postao profesor na sveučilištu. Umro je na današnji dan 1939. godine, doživjevši da njegova košarka postane olimpijskim sportom. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia)