Na današnji dan: 3. studenoga

Pas Lajka lansiran u svemir
Na današnji je dan 1957. godine u Svemir lansirana prva životinja – pas Lajka. Riječ je o psu lutalici koji je pronađen na moskovskim ulicama i treniran. Ukupno su tri psa pripremana za let, no Lajka je na kraju odabrana. Lansirana je letjelicom Sputnik 2, koja nije imala mogućnost povratka na Zemlju. Dakle, ispočetka se znalo da će pas morati umrijeti u Svemiru. Službena sovjetska izvješća govorila su da je pas uginuo šestog dana, kad je potrošen sav kisik. Međutim, danas se smatra da je Lajka uginula već prvog dana, od pregrijavanja. U svakom slučaju, njen je odlazak u Svemir bio važan jer je time dokazano da živa bića mogu tamo preživjeti određeno vrijeme.

Bill Clinton postao predsjednikom SAD-a
Bill Clinton bivši je, četrdesetdrugi, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i prvi koji je rođen nakon 2. svjetskog rata. Kada je postao predsjednik imao je 46 godina, što ga čini, nakon T. Roosevelta i John F. Kennedya, najmlađim američkim predsjednikom. Kao član Demokratske stranke i dugogodišnji guverner Arkansasa Bill Clinton je prvi član Demokratske stranke koji je nakon 12 godina postao predsjednik Sjedinjenih Država. Nakon preuzimanja vlasti obećao je ne samo promijeniti smjer kojim su republikanci vodili državu već i politiku vlastite stranke. Veliki udjel u njegovoj pobjedi imao je program oporavka nacionalne ekonomije koja je posrnula za vrijeme dok je George H. W. Bush bio predsjednik Sjedinjenih Država. Upravo na današnji dan, 3. studenog 1991. Clinton je pobijedio Georga Busha u utrci za predsjednika SAD-a.

Austrougarska kapitulirala u Prvom svjetskom ratu
Carska i kraljevska dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima iz kuće Habsburg. U njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Hrvati, Mađari, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci, Ukrajinci i drugi narodi. Austro-Ugarska je utemeljena 1867. Austro-ugarskom nagodbom kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Kad su jedinice Solunske fronte stigle na prostor Austrougarske, više ju nitko nije imao braniti i zato je Austrougarska potpisala primirje i kapitulirala 3. studenog 1918. godine. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada 1918. Karlo IV. “Manifestom naroda” dao jednaka prava svim narodnostima.

Preminuo Henri Matisse
1954. godine preminuo je Henri Matisse, francuski slikar. Najznačajnija Matisseova slika toga razdoblja je kompozicija Ples. Već u tom djelu dolaze do izražaja bitna svojstva Matisseova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postupno preobražava u arabesku. U intimnom interijeru likovi su prikazani s vazama i cvjetnim aranžmanima te bogatom šarenom tapetom koja ih uokviruje. Potaknuti su putovanjima u Maroko kao i egzotičnim krajolicima iz Tangera. Svjetski ugled Matisse stječe u Njemačkoj i Americi, a osobito u Rusiji. U kasnijim djelima sve se više usredotočuje na mrtve prirode te aranžirano cvijeće i voće. Majstora boje povremeno su privlačili radovi u plastici, litografije i keramika. Matisse je nastavio tradiciju velikog francuskog slikarstva u novoj, suvremenijoj varijanti. I francuska slikarska mladež i stranci koji su hrlili u Pariz, u tu slikarsku Meku, bili su oduševljeni njegovim mislima. Utjecaj Matisseova slikarstva na Europu i svjetsko slikarstvo bio je već tih godina golem, a tako je ostalo i do danas. (www.icv.hr, mh; Fotografija: www.lupiga.com)