Na današnji dan: 8. studenoga

Wilhelm Röntgen otkrio rentgenske zrake
Na današnji je dan 1895. godine u poslijepodnevnim satima njemački fizičar Wilhelm Röntgen eksperimentirao s različitim električnim uređajima, uključivši neke Tesline, dovodeći ih pod napon i gledajući kakve će zrake proizvesti. Pri jednom od eksperimenata u zamračenoj sobi, primijetio je svjetlucanje barij-platinocijanida. Zaključio je da su to svjetlucanje izazvale neke do tada nepoznate zrake. Nazvao ih je X-zrakama, pri čemu je X trebao označavati nepoznatost. Kad je prinosio razne predmete u domet zraka opazio je sliku svojeg kostura na podlozi od barij-platinocijanida. Nakon toga je nastavio istraživanja u tajnosti, jer se bojao da bi ga mogli ismijati ako se njegova zapažanja ne pokažu točnima. Nakon dva tjedna napravio je snimku ruke svoje supruge, na kojoj se vide kosti i prstenje. Zrake su nazvane rentgenskima po njemu, premda je on uvijek više volio naziv X-zrake.

Otvoren muzej Louvre u Parizu
Znameniti pariški hram umjetnosti Louvre otvoren je za javnost 8. studenoga 1793. Utemeljen je u doba kralja Francoisa I., koji je počeo prikupljati umjetnine i odljeve antičih skulptura. U trenutku smrti toga kralja – ljubitelja umjetnosti, zbirka je imala nekoliko desetaka kipova i samo dvanaest slika, ali su im autori bili Rafael, Leonardo i Tizian. U doba Louisa XIV. zbirka već prerasta u pravi mali muzej, jer se tada otkupljuju cijele zbirke sa stotinama slika i kipova te tisućama crteža. Zatim se prikupljaju i umjetnine iz drugih francuskih kraljevskih i velikaških dvoraca, a sve češće se zbirka povećava narudžbama djela živućih umjetnika. Za vrijeme Revolucije Konvent je 1791. donio odluku da se u Louvreu osnuje Muzej Republike koji je otvoren za javnost 8. studenoga 1793. U Muzeju su smještene bivše kraljevske zbirke te umjetnine iz mnogih feudalnih palača, crkvi i samostana. S vremenom se zbirka povećavala, osobito plijenom francuske vojske u Italiji, a dijelom u vrijeme vrlo uspjelih iskapanja u Egiptu. Na žalost, bilo je i osipanja zbirke, pogotovo poslije Napoleonove smrti, kad su mnoge umjetnine vraćene prijašnjim vlasnicima, a kasnije su i neki vladari izlošcima iz muzeja ukrašavali svoje dvorce. Sve se ipak sređuje poslije Srpanjske revolucije 1848., kada muzej postaje državno vlasništvo. Palača se preuređuje i postupno dobiva današnji izgled. Po opsegu i vrijednosti u zbirkama Louvrea prvo mjesto zauzima slikarstvo. To su djela ne samo najvažnijih francuskih majstora kista, već su zastupljena najveća imena svjetskoga slikarstva svih vremena. Tu su najznamenitiji talijanski, španjolski, njemački, nizozemski, flamanski i mnogi drugi autori.
Najvrednijom umjetninom, zapravo djelom koje se ne može ničim vrednovati, smatra se s punim pravom jedinstvena, veličanstvena i neponovljiva Leonardova Mona Lisa ili Gioconda.

John F. Kennedy pobijedio Richarda Nixona na predsjedničkim izborima
Na današnji je dan 1960. godine John F. Kennedy pobijedio Richarda Nixona na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i to sa samo 0,1% glasova prednosti. Jedna od odlučujućih stvari za Kennedyjevu pobjedu bio je uspjeh u televizijskom sučeljavanju. To je bilo prvo sučeljavanje predsjedničkih kandidata na televiziji u povijesti SAD-a. Kennedy se odmarao prije sučeljavanja i dobro se pripremio, tako da je izgledao osunčan, samopouzdan i opušten. Nixon je odbio šminku, inzistirao je na užurbanom vođenju kampanje do pred samo sučeljavanje (što ga je jako umorilo), i k tome se još nije u potpunosti oporavio od nedavnog boravka u bolnici. Zbog svega toga, na televiziji je izgledao blijed, boležljiv i umoran. Nixonova dotadašnja prednost u anketama nakon tog se sučeljavanja pretvorila u zaostatak. Ipak, premda je Nixon izgubio te izbore, dobio je one 1968. i 1972., dugo nakon Kennedyeve smrti.

Rođena Blanka Vlašić
1983. godine rođena je Blanka Vlašić, hrvatska atletičarka, skakačica u vis. Rođena je u sportskoj obitelji. Otac Joško bio je uspješan atletičar, desetobojac i osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Casablanci, gradu po kojem je i Blanka dobila ime. Majka Venera je bivša prvakinja Jugoslavije u skijaškom trčanju. Privukla je pažnju svjetske atletske javnosti već sa 16 godina, kada je počela ostvarivati zapažene rezultate. S nepunih 17 godina nastupala je na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000 godine. Godinu poslije već je osvojila šesto mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u kanadskom Edmontonu. U konkurenciji juniora Blanka je bila nedodirljiva. Osvojila je dva naslova svjetske prvakinje. Prvi put je visinu od 200 cm, preskočila na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, gdje je imala simboličan startni broj 200. Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u katarskoj Dohi bila je prva s preskočenih 200 cm, čime je obranila naslov. Na Europskom prvenstvu u Barceloni, Blanka je osvojila zlatnu medalju s preskočenih 203 cm, što joj je bio rezultat sezone. Na Kupu kontinenata održanom u Splitu pobijedila je pred 20 000 gledatelja. Krajem prosinca 2010. godine , u izboru Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS) španjolski tenisač Rafael Nadal i Blanka Vlašić izabrani su za najbolje sportaše svijeta u 2010. godini. (www.icv.hr, mh; Fotografija: radiosarajevo.ba)