Na današnji dan: 9. studenoga

Dogodio se potres u Zagrebu
Na današnji dan 1880. godine u 7 sati, 33 minute i 53 sekunde pogodio je Zagreb najrazorniji potres u zabilježenoj povijesti. Epicentar je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva vrha. Potres je trajao 10 sekundi. Oštećena je bila otprilike polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća. Barake za stradale podignute su na brzinu na mjestu današnjeg srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici. Teško su oštećene bile zagrebačke crkve. Srušen je toranj crkve sv. Franje na Kaptolu, kao i jedno krilo franjevačkog samostana. Osobito je teško bila oštećena katedrala. Zvonik joj je morao biti uklonjen, a sljedećih godina sagrađeni su tornjevi koje danas poznajemo. Oko otklanjanja posljedica štete jako se angažirao tadašnji gradski senator August Šenoa. Zbog toga je dobio upalu pluća od čijih će posljedica sljedeće godine umrijeti u dobi od samo 43 godine.

Otvorena Strossmayerova galerija
U Zagrebu je na današnji dan 1884. godine otvorena nova Akademijina ustanova – Strossmayerova galerija. Tom je prigodom đakovačkom biskupu priređen svečani doček, a kulturni se događaj pretvorio u veliko slavlje. U početku je Strossmayer skupljao umjetnine s područja svoje biskupije, a potom je skupljanje proširio na Europu. U domovinu je donosio dragocjene predmete iz Njemačke, Češke i osobito iz Italije. Kao kolekcionar imao je savjetnike u svim jačim umjetnički europskim središtima te je sustavno kupovao vrijedne slike svih škola i stilova. Prostor Galerije određen je u Akademijinoj palači na Zrinskome trgu, a historicistička koncepcija zgrada, u stilu talijanske renesanse, arhitekta Fridricha Schmidta, postat će pogodan okvir takvome sadržaju. Gradnja je počela 1877., a potres je tri godine poslije teško oštetio novu zgradu. Biskup novčano potpomaže obnovu.
Prvi ravnatelj Strossmayerove galerije je Iso Kršnjavi. Odmah nakon otvaranja tiskan je i prvi katalog. Zbirka je tada sadržavala 256 umjetnina, no fundus je obogaćen novim darovnicama. Najvrednija od njih je, osim Strossmayerove, ona Ante Topića Mimare iz godine 1967. Strossmayerova Galerija postala je središtem raznolike kulturne djelatnosti. Tako je 1930. osnovan Fotografski arhiv starih spomenika. Profesor Artur Schneider započeo je snimanje hrvatske kulturne baštine, a dokumentacija stoji na raspolaganju stručnjacima. Iz njezina sastava izdvojila se Moderna galerija i time se Strossmayerova galerija odredila kao Galerija starih majstora, obuhvaćajući razdoblje od 14. do 19. stoljeća. Uz slike stranih majstora Galerija čuva i one velikih Hrvata, koji su se kao umjetnici potvrdili u Europi. Tako uz radove Michelangela, stoje minijature Julija Klovića, slike Federica Benkovića ili pak Andrije Medulića, zvanog Schiavone.
S vremenom je prerasla u Strossmayerovu galeriju starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Do danas se fundus Galerije umnogostručio. Ipak, jezgru postava u deset izložbenih dvorana i danas čine djela koja je skupio prvi donator i utemeljitelj Galerije – đakovački biskup Strossmayer.

Probijen Berlinski zid
Na današnji su dan 1989. godine vodeći ljudi Demokratske Republike Njemačke (Istočne Njemačke) donijeli odluku da dopuste svojim građanima slobodan prolaz na zapad. Odluka je trebala stupiti na snagu sljedećeg dana. Zadatak da objavi odluku javnosti dobio je Günter Schabowski, partijski šef istočnog Berlina. On, međutim, nije prisustvovao sjednici na kojoj je donesena odluka pa nije znao da ona treba stupiti na snagu tek sljedećeg dana. Na konferenciji za novinare pročitao je pismenu odluku naglas. Novinari su ga pitali od kad se odluka primjenjuje. On, je zbunjen, odgovorio da stupa na snagu odmah. Zapadnonjemačke TV-postaje odmah su objavile tu senzacionalnu vijest. Budući da su Istočni Nijemci također gledali te vijesti oduševljeno su pohitali na granične prijelaze. Tamo su ih neobavješteni stražari zaustavili. Pritisak na stražare bio je velik, pa su oni zvali svoje nadređene da saznaju što im je činiti. Dobivali su različita uputstva, no nisu mogli zaustaviti gomilu koja je željela prijeći granicu. Budući da nitko od partijskih čelnika nije želio donijeti odluku o primjeni sile, naposljetku je gomila propuštena. Na drugoj strani su ju dočekali oduševljeni stanovnici zapadnog Berlina, sa šampanjcem i usklicima. Stanovnici obje strane Berlina uskoro su se počeli penjati na zid i plesati po njemu. Neki su ubrzo donijeli i čekiće i dlijeta i počeli trgati zid i odnositi komade za uspomenu. Zanimljivo je da današnji dan nije praznik u Njemačkoj, i to samo zato što se istoga dana 1938. dogodila zloglasna Kristalna noć kad su napadnuti mnogi Židovi u Njemačkoj.

Rođena Hedy Lamarr
Na današnji dan 1914. godine rođena je u Beču slavna glumica Hedy Lamarr. Rođena je pod imenom Hedwiga Eva Maria Kiesler, od dobrostojećih židovskih roditelja. Počela je rano glumiti u filmovima, najprije u rodnoj Austriji, zatim u Londonu, gdje je promijenila ime u Hedy Lamarr, i naposljetku u Holywoodu, gdje je snimila mnogo filmova. Jedna od najzapaženijih uloga bila joj je ona Dalile u filmu Samson i Dalila. Zanimljivo je da je Hedy Lamarr bila i izumiteljica. Na današnji dan Nijemci, Austrijanci i Švicarci slave Dan izumitelja, jer je na taj dan ona rođena. Izum po kome je postala poznata je sustav za zaštitu komunikacije pomoću mijenjanja frekvencija. Njen je sustav koristio 88 frekvencija koje su se mijenjale po obrascu upisanom na roli za samosvirajući klavir. Ako odašiljatelj i primatelj signala posjeduju isti obrazac, mogu komunicirati zaštićeni od ometanja i prisluškivanja. Hedy Lamarr dobila je patent za svoj izum, a on je isprva bio namijenjen zaštiti radio-navođenih torpeda.

Rođen Ivan Turgenjev
1818. godine rođen je Ivan Turgenjev, ruski književnik. Bio je ruski vlastelin koji je većinu života proveo u Njemačkoj i Francuskoj gdje je bio u društvu velikih književnika poput Emila Zole, Gustavea Flauberta i braće Goncourt te je tako stekao popularnost na zapadu i samim time imao utjecaj na neke druge književnike, čak i u Hrvatskoj (Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac, Janko Leskovar). Poznatija njegova djela su zbirka novela “Lovčevi Zapisi”, romani “Rudin”, “Plemićko Gnijezdo”, “Očevi i djeca” zatim zbirke crtica “Pjesme u prozi” i “Senilia”. Zajedno sa mlađim kolegama Dostojevskim i Tolstojem je bio od ključnih pisaca koji je u velikoj mjeri doprinio da ruska književnost dobije svjetski status. Njegovo djelo “Očevi i djeca” smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia)