A kažu iz “kukuriku vlade” da živimo bolje…

Prema pisanju 24sata, u Hrvatskoj živi 322.500 blokiranih građana i oni nemaju pravo ni na kakvu naknadu. Blokirani nemaju pravo na dječji doplatak, socijalnu pomoć ili bilo koju drugu vrstu pomoći jer se prilikom obrade zahtjeva uzima u obzir njihov prihod koji piše na papiru, a ne stvarno stanje, rekla je predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin objašnjavajući zašto ljudi u toj situaciji nisu na listi onih kojima pomaže ministarstvo Milanke Opačić. Isto je i s korisnicima stambenih kredita, a riječ je o ukupno oko 300.000 ljudi. Uz švicarski franak vezano je oko 60.000 kredita, a ostali krediti su u drugim valutama.

– Većina korisnika stambenih kredita u Hrvatskoj je osiromašena do krajnjih granica izdržljivosti i od gubitka doma dijele ih najviše dvije mjesečne plaće. No s druge strane, ne mogu ostvariti nikakvu pomoć jer se kao i kod blokiranih gleda cjelokupni iznos plaće, a ne ono što im ostaje za život. Ako samo jedan član u toj obitelji izgubi posao, oni su u nepovratno teškoj situaciji. Unazad dvije godine javilo nam se i mnogo onih čije su plaće smanjene do 30 posto, radi čega opet ne mogu plaćati kredit. Situacija je uistinu teška i ljudi su doslovno na rubu gladi – dodao je Damir Šlogar iz Udruge Franak.

Uz 297.088 službeno nezaposlenih, još je, prema procjenama stručnjaka, 100.000 ljudi koji ne rade, a izgubili su prava na burzi i nisu u evidenciji. Treba pridodati i one koji rade, a mjesecima nisu dobili plaću. Lani ih je bilo 54.000, a za ovu godinu još nisu objavljeni podaci.
Minimalna plaća je 2423 kune

Na rubu gladi su i radnici koji primaju minimalac.

– Prema našim podacima, 80.481 radnik u Hrvatskoj prima minimalnu plaću – rekao je lani ministar Mirando Mrsić. Minimalna plaća je 2423 kune. Uz njih, na udaru siromaštva su umirovljenici.

– Prosječni hrvatski umirovljenik meso jede jedva jedanput na tjedan, a najčešće riskirajući zdravlje kupuju hranu pred istekom roka trajanja, na akcijama, jer je jeftinija – rekao je Milan Tomičić, pravni savjetnik Sindikata umirovljenika Hrvatske. Među njima su korisnici starosnih i obiteljskih mirovina, ali i invalidi, od kojih su mnogi trajno nesposobni za rad.
Objed često bez ribe ili mesa

U toj skupini nisu branitelji, a njihovi prihodi se drukčije računaju i veći su od prosječnih.

– Kod ljudi s invaliditetom prag siromaštva je veći nego kod ostalih dijelova populacije. Oni su najsiromašniji među najsiromašnijima, s daleko većim potrebama jer koriste razne lijekove, posebnu prehranu, pomagala, vozila i drugu opremu, koju im u pojedinim slučajevima ne financira HZZO nego to plaćaju iz svog džepa – objasnila je Marica Mirić, članica predsjedništva Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

– U Hrvatskoj je 2013. godine bilo oko 20 posto građana ili 800.000 stanovnika ispod granice siromaštva, koja je za samca iznosila 1900 kuna a za obitelj s dvoje djece oko 4000 kuna mjesečnih prihoda. Jasno je kad se pogledaju navedeni iznosi da je značajan broj ljudi koji su u riziku siromaštva pa bi se mogla iznijeti ocjena da četvrtina hrvatskih građana živi u doista teškim uvjetima – komentirao je prof.dr. sc. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu i potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.

Više od 30 posto stanovnika kasni s plaćanjem računa za režije, 14 posto Hrvata ne može si priuštiti meso ili ribu na stolu svaki drugi dan, a deset posto ljudi ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima. Više od 36 posto Hrvata živi u kućanstvima koja jedva spajaju kraj s krajem. Posebno je bolna tema gladne djece, koju smo u dnevnom listu 24sata pokrenuli prije više od godinu dana. Upozorili smo tada da ima djece kojoj roditelji ne mogu platiti ni jedan pošteni obrok u danu te da mnogi mališani u školskim klupama sjede prazna želuca. Ustanovilo se da u Hrvatskoj na rubu siromaštva živi 60.000 djece, a manje od pola njih prima stalnu novčanu naknadu za siromašne.
Siromasi među Europljanima

– Upravo sam s kolegama završio uređivanje knjige ‘Nejednakosti i nezadovoljstvo u socijalističkoj Jugoslaviji’, u kojoj nas brojni autori podsjećaju na ekonomsku i socijalnu krizu u 1980-ima. Iako je sad subjektivno siromaštvo još visoko, mislim da bi se većina građana složila da im je životni standard sad bolji nego u ranim 1990-ima, kad su se suočavali s katastrofalnim posljedicama rata i tranzicije. Ako Hrvatsku uspoređujemo s cijelim svijetom, nije siromašna. No unutar Europske unije Hrvatska je u skupini zemalja Južne Europe u kojima je standard dramatično pao zbog utjecaja ekonomske i financijske krize – rekao je sociolog s Ekonomskog instituta Paul Stubbs. (www.24sata.hr, Fotografija: Ilustracija, 21. 5. 2015)