Na današnji dan: 27. svibnja

Francuska okupirala Dubrovnik
Nakon što je Napoleonova vojska ušla u Dalmaciju, nastavila je napredovati prema jugu, s namjerom zauzimanja Boke Kotorske. Međutim Rusi, kao Napoleonovi neprijatelji, htjeli su zauzeti strateški položaj na Balkanu koji bi ograničio francusko širenje. Zato su poslali flotu na čelu s admiralom Senjavinom, koji je zauzeo Boku Kotorsku, preduhitrivši Francuze. Neutralna Dubrovačka Republika time se našla ukliještena između dvije velike sile. Sa sjevera su napredovali Francuzi, a s juga je ruska flota nastojala proširiti svoju vlast na Dubrovnik, započevši akciju blokiranjem dubrovačke i gruške luke. Senat Dubrovačke Republike odlučio je prihvatiti Francuze. Otvorili su francuskoj vojsci na današnji dan vrata grada i u Dubrovnik je ušlo oko 1,000 Napoleonovih vojnika, predvođenih generalom Jacquesom Lauristonom (koji je inače bio škotskog porijekla). Rusi nisu bez borbe odustali od Dubrovnika. Započeli su bombardiranje grada s mora, a njihovi saveznici Crnogorci napali su kopneni teritorij Republike. Francuska vojska doista je pružila Dubrovniku zaštitu. Dakako, učinila je to da bi zaštitila svoje interese. Dubrovačka je vlada mislila da će francuski vojnici ostati u gradu samo privremeno, radi pružanja zaštite. U tome su se prevarili. Francuzi nisu napuštali Dubrovnik, nego su, dapače, dvije godine kasnije ukinuli Republiku i stavili njen teritorij u sastav Francuskog Carstva.

Održana svečana krunidba ruskog cara Aleksandra III. Romanova
Na današnji dan 1883. godine održana je u Moskvi svečana krunidba ruskog cara Aleksandra III. Romanova. On je bio pretposljednji vladajući car Rusije, jer je vladavinu njegovog sina – cara Nikolaja II. – prekinula revolucija. Aleksandar III. bio je zanimljiv po svom visokom rastu i velikoj tjelesnoj masi. Naime, bio je visok oko 193 centimetra, te izrazito krupno građen. Bio je poznat i po svojoj velikoj fizičkoj snazi. Primjerice, kad je jednom prilikom vlak u kojem se vozio sa svojom carskom obitelji izletio s tračnica i prevrnuo se, car Aleksandar III. navodno je vlastitim rukama držao krov oštećenog vagona dok se njegova obitelj nije izvukla na sigurno. Car Aleksandar III. bio je po svom stilu vladanja konzervativan, za razliku od svog oca liberala. Primjerice, jedan od prvih poteza Aleksandra III. pri dolasku na carski položaj bilo je spriječiti odluku svog preminulog oca (bivšeg cara) kojom bi bila smanjena apsolutna moć vladara. Dakle, Aleksandar III. već je od samog početka vladao autokratski. Bio je, dapače, navodno i ruski nacionalist i prozelitski pravoslavni kršćanin. Revolucionari su ga željeli ubiti, no zloglasna tajna carska policija „Ohrana“ otkrila je urotu pa su njeni sudionici smaknuti (uključujući Lenjinovog starijeg brata Aleksandra Uljanova).

Christopher Reeve prilikom pada sa konja slomio vratnu kralježnicu
Na današnji dan 1995. godine američkom glumcu Christopheru Reeveu dogodila se jedna od najtežih nesreća koje mogu zadesiti čovjeka. Naime, nakon pada s konja slomio je vratnu kralježnicu i ostao paraliziran od vrata naniže. To se stanje zove tetraplegija tj. kvadriplegija i karakterizira ga odsutnost osjeta i mogućnosti pomicanja svih mišića ispod mjesta ozljede. Budući da se i pluća pokreću voljnim mišićima, Reeve nije mogao čak ni disati bez aparata za disanje. Inače, Reeve se jahanjem počeo baviti za vrijeme snimanja filma Ana Karenjina. Uskoro se počeo i natjecati. Kupio je konja imenom Eastern Express, kojem je dao nadimak Buck. Na današnji dan Reeve je na Bucku sudjelovao na jednom konjičkom natjecanju u Virginiji. Pred jednom od prepreka Buck je naglo stao, što je Reevea izbacilo iz sedla. Preletio je konju preko glave i sletio na vlastitu glavu. Kaciga je spriječila ozljedu mozga, ali udar Reeveovog 98 kilograma teškog tijela (bio je visok čak 193 cm), slomio je prvi i drugi kralježak i prekinuo leđnu moždinu. Ozljeda je bila tako teška da su kasnije liječnici morali ugraditi šipku od titanija kako bi povezali Reeveovu lubanju s ostatkom tijela. Kad je shvatio što mu se dogodilo, Reeve je jedno vrijeme pomišljao na samoubojstvo, no nakon što mu je supruga pružila bezuvjetnu podršku više mu se nisu javljale takve misli. U jednom teškom trenutku u bolničku sobu mu je nahrupio liječnik s ruskim naglaskom i najavio da će mu obaviti rektalni pregled. Bio je to komičar Robin Williams, prerušen u lik iz komedije “Devet mjeseci”. Bilo je to navodno prvi put da se Reeve nasmijao nakon nesreće. Ustrajno je vježbao i nakon nekog vremena uspio je pomaknuti jedan prst, što su liječnici doživjeli kao svojevrsno čudo. Umro je tek devet i pol godina nakon nesreće, vjerojatno od reakcije na antibiotike koje su mu dali za liječenje sepse.

U San Franciscu otvoren most Golden Gate
Na današnji dan1937. godine u kalifornijskom San Franciscu otvoren je most Golden Gate, jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada, ali i SAD-a. Most je bio nakon izgradnje bio najveći viseći most na svijetu, a trenutno zauzima osmo po veličini mjesto u svijetu i drugo u SAD-u, nakon mosta Verrazano-Narrows u New Yorku. Ukupna duljina mosta uključujući prilaze je 2,7 kilometara. Udaljenost između tornjeva je 1.280 metara, visina ceste od vode je 67 metara, a vrhovi tornjeva se uzdižu do 227 metara. Promjer glavnih nosećih kablova je 91 centimetar, a ispleten je od 27.572 žice kojih u konstrukciji mosta ukupno ima 129.000 kilometara, dovoljno da se planet obavije 5,79 puta. Uz kablove u most je ugrađeno oko milijun i 200 tisuća zakovica, a sve te bezbrojne komponete sigurnim čine promet preko šest traka za motorna vozila, kojih dnevno tuda prolazi oko 118.000, te dvije staze za pješake i bicikliste. Zanimljivo je spomenuti i kako most uz svoju simboliku i prepoznatljivost ima i crnu stranu. Zbog svoje visine i jakih struja u kanalu kojeg prelazi, most u prosjeku jednom u dva tjedna postane poprište samoubojstva čiji se točan broj od završetka izgradnje ne zna. Na mostu postoje posebni označeni telefoni koji imaju direktnu vezu s centrom za psihološku pomoć, a prošle godine grad je izglasao izgradnju zaštitne mreže koja bi trebala zaustaviti rastući broj pokušaja suicida.

Rođen Ivo Brešan
1936. godine rođen je Ivo Brešan, hrvatski književnik i scenarist. U Šibeniku je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu “Šibenik” i Međunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Godine 1955. počinje pisati, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. godine djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, piše i filmske scenarije – isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja. Godine 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala. (www.icv.hr, mh; Fotografija: www.capedwonder.com, 26.5.2015.)